Glasnik-SSNInformativno glasilo Samobora i Svete Nedelje

Caritas Zagrebačke nadbiskupije i malo iz prošlosti o Kalju

Kuća za odmor u Kalju

Prigodom auto-turističkog izleta po Žumberačkom gorju posjetio sam u Kalju i ustanovu Caritas. Selo se nalazi na prijelazu između središnjeg i zapadnog Žumberka, na sporednom grebenu koji se cestom od Petričkog Sela spušta oko 1,5 kilometara u selo i dalje u dolinu potoka Slapnice. Caritasova kuća otvorena je 2001. godine u preuređenom župnom dvoru na nadmorskoj visini od 567 metara.

Prilaz Kalju je od Jastrebarskog preko Krašića i Kostanjevca, i od Samobora, kroz Breganu, Grdanjce i Stojdragu. Dr. Ivan Krajač (1877.-1945.), reformator hrvatskog planinarstva, tadašnji predsjednik Hrvatskog planinarskog društva (HPD) predlagao je vlasti da se uvede u ljetno doba promet poštanskim autobusom na liniji Samobor-Stojdraga-Poklek-Budinjak do Petričkog Sela, s odvojkom za Kalje. U novije doba pješački put/planinarska obilaznica "Žumberački planinski put" prolazi preko Kalja. Osnivač trase, ŠPD Monter iz Zagreba namjerava uspostaviti dopunsku kontrolnu točku u Caritasu.

U 16. stoljeću u Hrvatskoj je osnovana Vojna krajina s ciljem obrane od turskog osvajačkog pohoda na Beč. U Žumberku su tada, u doba vladavine carice Marije Terezije formirane dvije kompanije: 11. oštrčka sa sjedištem u Kostanjevcu i 12. žumberačka sa sjedištem prvotno u Siječevcu, a potom u Kalju. U Kalju je u to vrijeme bilo glavno poštansko sjedište za 36 pečanskih i grabarskih 260 kuća.

Nakon ukinuća Vojne krajine, godine 1872. Žumberak je podijeljen na dvije upravne općine: Sošice i Kalje. Prvi je načelnik bio Pavao Kekić, koji je sagradio veliku kuću pokraj odvojka ceste za Kalje s trgovinom mještovite robe, kuglanom, gostionicom i prenoćištem u kojem su noćili putnici namjernici i planinari koji su obilazili ove krajeve. Mogli su prenoćiti i u zgradi šumarije. U selu se mogao unajmiti vodič za izlet na Svetu Geru uz nadnicu od 2 forinte.

Crkva sv. Mihaela Arkanđela u Kalju postoji od 1670. godine, dok je župa utemeljena 1821. godine. Tada je izgrađen i župni dvor. Svetkovina proštenja održava se 29. rujna na dan sv. Mihaela, odnosno prvu nedjelju poslije. Pokraj crkve stoji 300 godina staro drvo lipe. Tri su župnika značajna u povijesti crkve: župnik Josip Tomlinović (1930.-1959.) začetnik je osnivanja Hrvatske seljačke čitaonice u kući Augustina Belanića; za vrijeme župnikovanja Vinka Igreca (1939.-?) obnovljena je crkva i u njoj uvedena struja, a treći je, legendarni "pop Štef", Stjepan Ivanušić (1948.-2008.), službovao u Žumberku 29 godina, od toga najviše u župi Mrzlo Polje – Kalje. Bio je vrlo omiljen među Žumberčanima, a pokopan je na osobnu želju pokraj kapelice sv. Petke iznad Budinjaka.

U Kalju je prema zapisniku vizitacije 1863. godine osnovana škola samo za mušku djecu, a nastavu je održavao u jednoj seljačkoj sobi učitelj Nikola Blažević. Nakon Drugog svjetskog rata izgrađena je zgrada škole (prva je spaljena u ratu), u kojoj je najprije bila osnovna škola, a potom osmoljetka s nekoliko nastavnika. Školu je pohađalo oko 250 učenika. Znamenit je bio upravitelj škole (1965.-1968.) mr. Pavle Skok, organizator susreta zagrebačke omladine i umirovljenika sa stanovništvom Kalja. U najnovije doba škola je zatvorena zbog malog broja učenika. U blizini škole nekada je bio mjesni ured i vatrogasno društvo.

Od svih zagrebačkih planinarskih društava, HPD Vihor redovito organizira svake godine izlete na područje Kalja. U prostorijama Caritasa "Vihoraši" slave svetkovinu sv. Valentina. Ekološko društvo Žumberak (EDŽ, predsjdnik Josip Šintić) održava povremeno godišnje skupštine u Caritasu. Voditeljici Caritasa Meliti Madirazza, dipl.ing. biologije, EDŽ je dodijelio pismeno priznanje za doprinos razvoju turizma u Žumberku. Caritas u Kalju je postao jedno od vodećih odredišta planinara i turista.

Prof. Josip Pasarić (1860.–1937.), tadašnji predsjednik Hrvatskog planinarskog društva, organizirao je izlet autobusom članova središnjice HPD-a Žumberak, s ciljem posjete slapu Brisalu u dolini potoka Slapnice. Turu su započeli pješačenjem od Stojdrage preko Budinjaka do Petričkog Sela i sprednom grebenskom cestom do Kalja i dalje šumom Turkovačom u Slapnicu. Prof. Pasarić u svom izvještaju (časopis Hrvatski planinar, 1922., br. 1) predlagao je da "spoj Jastrebarskog s Kaljem treba bojom označiti". Bio je to povijesni izlet HPD-a.

Zbog cesovnih prilaza i klimatskih uvjeta Kalje je privlačno odredište za turizam, planinarstvo, odmor i šetnje šumama i livadama punih raznovrsnog cvijeća te okolnim selima. Treba vidjeti napušteno selo Grgetići, smješteno na položaju s prekrasnim vidicima. Kalje se nalazi u neposrednoj blizini "Žumberačke magistrale" Stojdraga-Kostanjevec-Sošice.

U kuću za odmor mogu doći skupine kao što su umirovljenici, izviđači, škole, amateri-sportaši, turističke skupine, planinari i pojedinačni posjetioci. Caritas nudi obiteljski vikend program i prostor za vjernike i duhovne obnove. Prespavati se može u samoj zgradi Caritasa (30 ležaja) i u bivšoj školi (također 30 ležaja). Dolazak u Caritas treba prethodno najaviti voditeljici ustanove na tel.: 098-408-534. U prvom desetljeću nakon Drugog svjetskog rata u Kalju je živjelo oko stotinu žitelja, a danas samo šestorica. Selo je povezano autobusnim linijama za Samobor i Jastrebarsko.

Vladimir Jagarić

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (0)