Zamjenik gradonačelnika Grada Samobora Tomislav Masten govori o kamionskoj obilaznici, kupnji gradskog zemljišta, odvozu otpada i drugim komunalnim temama
Pogodovanja Coningu nije bilo
Zima, kakva god bila, završila je. Došlo je proljeće, kada obično ojačaju komunalne aktivnosti, pokreću se hibernirani projekti, vrijeme je to kad planovi s papira pomalo silaze na zemlju i poprimaju stvarno obličje.
O tome je li tako i kod nas, razgovarali smo sa zamjenikom gradonačelnika Tomislavom Mastenom, kojem u nadležnost pripada prvenstveno briga o komunalnom segmentu vođenja grada. No, u kasno proljeće ili rano ljeto trebalo bi početi i s radovima na Šmidhenu, a poznato je da je upravo Masten uložio znatne napore u sređivanju stanja u vlasničkim odnosima oko Šmidhena i pokretanju njegove revitalizacije.
Bili ste neposredno uključeni u projekt "sređivanja" kompleksa Šmidhen. Građane zanima u kojoj je sada fazi ta priča.
Rješavanje imovinsko-pravnih odnosa je pri kraju. Trenutno je na Fondu za privatizaciju da na svom dijelu zemljišta unutar kompleksa omogući pravo građenja investitoru, tvrtki Fantazija d.o.o. Što se tiče prostorno-planske dokumentacije, donošenjem novog Generalnog urbanističkog plana Grada Samobora, koji smo usvojili prije dvadesetak dana, omogućili smo da se i za čitav objekt ishodi građevinska dozvola. Da ne bismo išli na ishođivanje lokacijske dozovle, za područje Šmidhena predviđen je Detaljni urbanistički plan koji mijenja lokacijsku dozvolu i sukladno tome, a prema zahtjevu Fantazija d.o.o. koji je ovih dana stigao u Grad, pokrenut će se taj postupak izrade Detaljnog plana uređenja. Izradu navedenog plana financira investitor. Problema oko izrade plana ne bi smjelo biti, jer su zainteresirane strane na području obuhvata tog plana iste kao i u samom projektu, dakle Grad Samobor, Fond za privatizaciju i Boris Šimunić. Stoga očekujemo maksimalno kratak rok za donošenje tog plana, najviše tri mjeseca, a u tom roku očekujemo da će i Fond za privatizaciju riješiti svoj dio posla i očitovati se. To znači da će za nekih pet ili šest mjeseci već biti ishođena i građevinska dozvola, a nakon toga se očekuje i početak radova.
Jedno od vaših predizbornih obećanja bilo je i sređivanje gradske imovine i upravljanje istom. Što je sve napravljeno u tom dijelu?
Kad govorimo o upravljanju gradskom imovinom, paralelno se radi na dvije stvari. Prva je da se uopće napravi potpuni registar gradske imovine i to ne samo da se registrira, već da se i imovinsko-pravno sredi sve što je potrebno. O tome postoji ugovor o dopunskom radu sa samoborskom gruntovnicom, našim uredom državne uprave i katastrom, tako da će sva ona imovina bivše Općine Samobor, bivših SIZ-ova, fondova ili ono što je postojalo kao društveno vlasništvo sada biti upisano kao vlasništvo Grada Samobora. Tako je u posljednjih godinu dana upisano kao naše vlasništvo više od 500 čestica, a registrirane su i neke nekretnine za koje nismo ni znali, jer se nisu vodile kao vlasništvo Grada. No, da se ne bi ostalo samo na raščišćavanju tih imovinsko-pravnih odnosa, paralelno je pokrenut čitav projekt o upravljanju tom imovinom. Tu nam pomaže tvrtka Libusoft, naš konzultant u tom postupku, a prva faza tog projekta je već završena. U tijeku je potpisivanje ugovora za drugu fazu koja bi kroz nekih šest mjeseci trebala i završiti, a koja bi trebala rezultirati osnivanjem Gradskog ureda za upravljanje imovinom. Tako bismo kroz nekih pola godine trebali imati jedan ured ili referadu, odnosno institucionalizirano tijelo koje bi upravljalo gradskom imovinom i koje bi preuzelo daljnju brigu oko "raščišćavanja" stanja gradske imovine i njenim upravljanjem. Do sada nismo ni znali čega smo sve vlasnici, jer velik dio toga je trebalo ili još treba raščistiti imovinsko-pravno. Primjerice, i gradonačelnikova soba je još vlasništvo Općine Samobor, a najvažnije od svega je ipak svu tu imovinu staviti na jednu hrpu, da znamo čime raspolažemo i kako dalje s time gospodariti. To je sukus cijele priče - imovinu objediniti, a zatim njome gospodariti i stvarati nove prihode. Već prve procjene, kada se kretalo u čitav projekt, bile su da se radi o vrijednosti većoj od 500 milijuna kuna, a vjerujem da je imovina Grada Samobora danas i puno veća, jer znamo kakve cijene postižu nekretnine na našem području. No, vjerujem da mi kao grad još uvijek imamo premale prihode od te imovine i ti prihodi bi u sljedećim godinama trebali svakako rasti i biti sve veći.
U kojoj su fazi veliki, kapitalni gradski projekti kao što je autobusni kolodvor?
Za novi autobusni kolodvor napokon su riješeni imovinsko-pravni odnosi. Samo da spomenem da je postupak izvlaštenja za to područje trajao od 1999. godine i sada smo napokon vlasnici. Pokrenuta je i izmjena Detaljnog plana uređenja autobusni kolodvor, jer su prvobitno dva planirana kolodvora, s jedne strane željeznički, a s druge autobusni, sada spojena u jednu lokaciju, odnosno gradit će se zajednička zgrada u kojoj će na katu biti željeznički, a u prizemlju autobusni kolodvor. Ovih dana očekujemo i ponudu projektnog biroa Tehnike za izradu glavnog projekta. Cijeli projekt radi se u suradnji s Hrvatskim željeznicama, koje će sve to i sufinancirati s 5 milijuna kuna. Do kraja godine ili najkasnije do početka iduće kalendarske godine očekujemo izradu planova, ishođenje potrebnih dozvola i odabir izvođača.
A što je s vlasničkim odnosima?
Današnji autobusni kolodvor još uvijek je vlasništvo ZET-a, sada Zagrebačkog holdinga, a mi smo u pregovorima s Gradom Zagrebom da preuzmemo taj kolodvor. Oni traže da mi kupimo kolodvor i garaže u Starogradskoj i razgovori su u tijeku. Kada riješimo to pitanje onda ćemo i odlučiti što ćemo s tom lokacijom. Za sada tamo predviđamo poslovne urede s mogućnošću izgradnje podzemne garaže.
Hoće li se graditi tržnica? Prije manje od godinu danu predstavljen je projekt njenog uređenja. Što je s njim?
Što se tiče tržnice, lani je predstavljeno idejno rješenje, međutim, nismo bili zadovoljni financijskom konstrukcijom; troškovi su bili jako veliki. Sada se radi na novom projektu rekonstrukcije postojeće tržnice i tu također očekujemo da ćemo do kraja godine imati sve potrebne dozvole kako bi se sljedeće godine projekt počeo realizirati.
Tržnicom upravlja Komunalac. Upravo je u tijeku i natječaj za izbor novog direktora Komunalca. Kakvo je sada stanje u toj tvrtki?
Komunalac je takva vrsta poduzeća s čijim stanjem i radom nikad ne možete biti u potpunosti zadovoljni, jer vam se čini da uvijek može bolje. No, u odnosu na prošlu godinu, mogu reći da sam jednim dijelom zadovoljan, a jednim dijelom nisam. No, ono što je bitno je to da se Komunalac "trgnuo" nakon godina letargije i stagniranja. Dakle, rekao bih da je Komunalac opet u funkciji. O tome govori i podatak da, primjerice, Komunalac 2004. i 2005. godine nije uspio potrošiti sredstva koja mu je Grad osigurao za izgradnju odvodnje i kanalizacije na području Samobora. Jer, koliko potrošite od Grada, toliko dobijete za tu namjenu i od Hrvatskih voda, koje to prate, a to znači da su novci koji su bili predviđeni za vas u Hrvatskim vodama, a niste ih potrošili, bačeni u vjetar, odnosno ostaju njima.
Kako ste zadovoljni dinamikom radova i utrošenih sredstava u Komunalcu?
2006. godina je tako prva godina u kojoj je Komunalac uspio potrošiti sva sredstva za izgradnju kanalizacije koja mu je Grad Samobor u proračunu osigurao i to je jedan od segmenata za koji mogu reći da sam njime zadovoljan. Drugi takav segment su prakirališta, gdje smo osigurali veći broj parkirališnih mjesta, sam sustav je moderniziran i zoniran, a uveden je i pauk. No, još uvijek nismo zadovoljni u segmentu upravljanja grobljima koji treba dovesti na višu razinu, uz rekonstrukciju mrtvačnice i uređenje puteva, o čemu se moraju izjasniti i konzervatori.
Mogućnosti poboljšanja u radu Komunalca su također i u održavanju nerazvrstanih cesta, čijom sanacijom prekopa nismo zadovoljni ni mi, a niti građani, koji to svakodnevno osjećaju. Ove godine smo, što se toga tiče, uveli novinu da Komunalac putem javnog natječaja može uzeti neku tvrtku koja će za njih i iza njih krpati prekope cesta pa se oni mogu posvetiti drugom održavanju tih više od 300 km cesta. Dakle, tu se poboljšanja tek očekuju.
Odvoz otpada je posebna priča. Nema baš previše zadovoljnih.
Objektivno, Poglavarstvo je inzistiralo na novom sustavu naplate odvoza smeća i smatramo da u početku "prebolijevamo" očekivane dječje bolesti, dok se sustav ne uhoda. Da bi se uopće registrirali svi korisnici na području Samobora trebat će najmanje 6 mjeseci. Znači, treba napraviti reviziju stambenih i poslovnih prostora i kućanstava da bi sustav dobro funkcionirao. Prvi pokazatelji su dobri, a na ovaj način dobit ćemo i registar onih kućanstava kojima se godinama odvozilo smeće bez ikakve naknade. Ovaj sistem naplate odvoza smeća samo je međukorak za onaj način naplate prema kojem će se naplaćivati samo količina smeća koja se zaista stvara i odvozi.
I u Glasniku stalno potenciramo problem plakatiranja i lijepljenja svega i svačega na za to neprimjerena mjesta u svim dijelovima Samobora. Zašto se to ne može riješiti, obzirom da su vlasnici tih "plakata" uvijek poznati?
Postoji gradska odluka o komunalnom redu koja obuhvaća i to područje, a koju mi i provodimo koliko je to moguće. Međutim, prema prekršajnom zakonu, maksimalna kazna koju vi nekomu možete naplatiti je 150 kuna. Zato je, u tom segmentu, bespredmetno uopće razgovarati. Konkretno, desinićkom Lampašu, čiji je vlasnik neka tvrtka koju smo jedva našli nakon tri dana, a koja redovito lijepi stotine plakata za svoje koncerte, na kraju temeljem naše prijave "odrape" kaznu od 150 kuna. Ponekad je jednostavnije poslati ljude iz Komunalca da samo poskidaju te plakate nego tražiti krivca i kažnjavati ga. Nažalost, nema dovoljno instrumenata da se na tom području zavede red kakav bi trebao biti, ali je točno da se i mi, kao grad, tu trebamo još više potruditi.
Evo i jedno političko pitanje. Kako sada, nakon godinu i pol, funkcionira koalicija?
Mislim da i građani, a i novinari na sjednicama Vijeća ili Poglavarstva, vide da nema većih trvenja unutar same koalicije. Sjednice Gradskog poglavarstva nekad su trajale i cijelo poslijepodne, po 7 ili 8 sati, a sada traju najviše dva sata pa je i to pokazatelj usklađenosti sustava. Svatko od nas radi unutar svog segmenta, kako je i dogovoreno koalicijskim sporazumom. Naravno da idile nema, a niti jedinstvenog mišljenja, ali to nismo niti očekivali. Toga nema ni u braku između dvije jedinke, a kamoli između dvaju ili više stranačkih opcija. No, ovakav naš sustav funkcionira dobro, a potrudit ćemo se da bude i bolje.
Izborna je godina i sadašnja koalicija pretvorit će se u buduće konkurente. Što predviđate i koja rješenja ćete ponuditi građanima?
Već prije par mjeseci smo mi, predsjednici stranaka, sjeli i dogovorili kako ćemo se ponašati. Znaju se ciljevi stranaka na državnoj razini, ali i zaduženja lokalnih čelnika na tom nivou. Međutim, kada razgovaramo lokalno, to ne znači da ja, kao predstavnik HDZ-a, iako neću podržati Čačića za premijera ili nešto slično, ne mogu i neću razgovarati i zajedno s Maricom Jelenić gurati projekt o gradnji nove škole u Farkaševcu.
Dotaknuli ste se Čačića. Priča se da je Mladen Guliš, predsjednik samoborskog HNS-a, osiguravajući kupnju zemljišta u Samoboru za Coning, zapravo kupio sebi mjesto za listu ulaska u Sabor. O čemu se zapravo radi?
Priča o Coningu, koji je zaista kupio zemljište u Samoboru, je za Grad više nego povoljna kad govorimo o financijama. Druga stvar je to što različite konstrukcije o tome dolaze od ljudi koji zaista pojma o tome nemaju, ali o tome puno pričaju, što se u ovoj državi svakodnevno događa. Priča je možda malo složenija, ali radi se, ukratko, o sljedećem: Grad Samobor nije bio jedini vlasnik, već samo suvlasnik zemljiša u Perivoju. Suvlasnik je bio privatna osoba i to s vlasništvom 5000 m2 tog zemljišta, što nije mali dio. Prema tome, ako je Grad Samobor "pogodovao" Coningu što se tiče kupnje tog zemljišta, tada je i ta privatna osoba, valjda, "pogodovala" svojom osobnom imovinom. Tu cijela priča pada u vodu. Danas, u današnje vrijeme, ne možete naći čovjeka koji će se odreći takvog profita u zamjenu za nesigurno mjesto na nekoj političkoj listi, makar i za Sabor.
Kako je tekla natječajna procedura?
Da pojasnim i dodatno: zemljište u Perivoju prodano je za 750 kn po kvadratnom metru u situaciji kada se i nakon dva javna natječaja nije nitko javio, a na treći natječaj se javio Coning. Dakle, mogli su se isto tako javiti Marko, Pero, vi, ja ili Tehnika, Kamgrad, Pionir, ili ne znam koga više da spomenem, dakle bilo tko od onih koji su pročitali taj natječaj. Također, pozivam sve građane, ukoliko imaju bilo kakve spoznaje o ma kakvoj malverzaciji u vezi poslovanja Grada, neka to prijave državnom odvjetništvu koje će to dalje ispitati. Mi smo kao Grad ispoštovali sve zakone, a konkretno u ovom slučaju kontrolirao nas je i suvlasnik koji je privatna osoba. Dakle, nije postojala ni mogućnost malverzacije, a kamoli same malverzacije. No, u politici vas uvijek propituju.
Da spomenem još i to da smo prodajom zemljišta u Perivoju zatvorili prošlogodišnji proračun i "zaradili" novce potrebne za dovršenje projekta nove sportske dvorane i obilaznice. K tome, svi prije započeti projekti u Gradu Samoboru su nastavljeni, a otvoreni su i novi projekti. Za sve to skupa nije dignuto ni kune novih kredita. U isto vrijeme, lani je vraćeno 6 milijuna kuna kredita, a preklani 4 milijuna kuna kredita. Dakle, mislim da sigurno nismo napravili loš posao. Ionako ćemo građanima podnijeti račune na novim izborima.
Kamionska obilaznica već je duže vrijeme naš najveći problem, barem što se tiče odjeka u javnosti. Kakvo će biti rješenje?
Grad Samobor ima novaca toliko koliko ima. Tako velike projekte je vrlo teško zatvarati. Odlučili smo se za varijantu koja je svima poznata. Obzirom da je i županija iskazala interes da se ide po drugoj trasi, da se izađe van uz potok Bistrac, na Jelačićevu ulicu, sada čekamo njihovo rješenje. Tada ćemo ponovno sjesti za stol i, ukoliko je županija spremna financirati tu razliku između dviju predloženih varijanti, mi ćemo ići na tu drugu varijantu.
I, na kraju, obzirom da će ovaj razgovor biti objavljen netom prije Uskrsa, čitateljima Glasnika i svim građanima Grada Samobora želim sretan i blagoslovljen Uskrs!
Robert Škiljan
Međufaza u odvozu otpada
- Kada je riječ o odvozu otpada, građani ne žele plaćati nešto što ne koriste ili ono što nisu potrošili. Neko se rješenje mora pronaći...
- Ovo je međufaza, gdje je po prvi puta uopće količina smeća kao stavka izračuna, kao parametar, navedena na računu. Do sada se odvoz plaćao isključivo po kvadraturi prostora. No, i građani moraju znati da je to vrlo jednostavno napraviti na području gdje su samo obiteljske kuće. Građani znaju i to da uvijek postoji i onaj "paušal" koji plaćaju i za struju, vodu, telefon i slično, u vidu pretplate. Problem količinskog odvoza se javlja kod višestambenih objekata. U nekoj zgradi s 20 stanova teško je odrediti koliko je tko smeća "proizveo". Krajnji cilj ovog novog sustava naplate je upravo taj da se svakomu obračuna i naplati upravo onoliko smeća koliko ga je stavio u kantu ili za to predviđenu vrećicu.
- Registrirajte se za komentiranje
- Pregled komentara (85)