Glasnik-SSNInformativno glasilo Samobora i Svete Nedelje

Muzejski štikleci

Nekad su parkove projektirali inženjeri i slikari

Od japanske dunje do šahtova

Do Dana grada ove godine dovršit će se uređenje parka oko Livadićevog dvorca.

Još dok je dvorac bio u privatnom vlasništvu, prema starim fotografijama vidimo da je sredinom današnje tratine široka staza vodila prema glavnom ulazu u dvorac, s obje strane staze bili su zasađeni grmovi ruža, a fasadom se penjala peteroprsna lozica.

Prije 120 godina uz obalu Gradne posađene su platane. Današnji park projektirao je 1951. godine ing. šumarstva i slikar Adolf Weiler. Iz zapisa o povijesnim samoborskim parkovima deset godina kasnije doznajemo koje su vrste ukrasnog drveća i grmova bile posađene.

Spominje se nekoliko vrsta čempresa, bodljikave smrče, borovice, duglazija, kalikant, berberis, javorolisne platane, jablani, drvenasti božur, tamarika, lovorvišnja, japanska dunja, jasenolisni javor, sibirski drijen, biserak, kineska forsitija, kurika, ruj...

Osim nabrojene crnogorice i bjelogoričnih grmova crvenih i smeđih listova, zidanu ogradu uz stepenice obavijala je penjačica trošljikaste lozice čiji su listovi ujesen crveni.

Prošlo je 55 godina od vremena sadnje. Neke su vrste nestale - što našom nebrigom, što nepovoljnim atmosferilijama.

Park je šezdesetih godina prošlog stoljeća dobio fontanu sa sirenom, poprsja pjesnika i glazbenika, a na najljepšoj površini travnjaka prije godinu dana "izrasli" su razvodni ormari, šahtovi, kolektori...

Bilo bi lijepo da se prorijeđeni park, kad već znamo što je raslo, ponovno zasadi. A kad bi se još i fasada Samoborskog muzeja - dvorca, koji nosi oznaku I. kategorije spomeničke vrijednosti, sačuvala od grafita, dobili bismo usred grada park - najljepši ukras Samobora kao "divno predvorje i prijelaz u prekrasnu brdsku i šumovitu okolicu".

FOTO: Park snimljen polovicom prošlog stoljeća, oko 1952. godine

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (0)