Zamjenik gradonačelnika Željko Stanec pojašnjava razloge zbog kojih se možda neće graditi pruga prema Zagrebu
Samoborček ipak neisplativ?
San o obnovi pruge prema Zagrebu traje već četrdesetak godina. Neprežaljeni je Samoborček svojedobno bio ukinut zbog neisplativosti, ali nada u povratak omiljenog vlaka tinjala je svo vrijeme.
Posljednjih su godina Hrvatske željeznice ponovno aktivirale planove oko izgradnje pruge i priključivanje prometa na već postojeću prugu u Podsusedu. Projekt je "ponuđen" na sufinanciranje Europskoj Uniji, a onda je sve zapelo. Zamjenik samoborskog gradonačelnika Željko Stanec bio je u uključen u neke od razgovora o izgradnji željeznice te je spremno komentirao novonastalu situaciju.
Na sjednici Gradskog vijeća Svete Nedelje rečeno je kako je najnovija studija nakon procjene Europske komisije pokazala da je gradnja pruge i obnavljanje trase Samoborčeka neisplativa. Kakva saznanja Vi imate o tome?
Cijeli projekt željezničke pruge Podsused – Samobor započet je 2006. godine, a sam projekt i pribavljanje dokumentacije išli su preko Hrvatskih željeznica. Projektant trase je tvrtka Granova. U fazi ishođenja potvrde glavnog projekta, dakle nakon pribavljanja sve potrebne dokumentacije, saznali smo da samo papirologija košta oko 15 milijuna kuna. Treba reći da Grad Samobor ni u kojem dijelu ne sudjeluje financijski u ovom projektu, no ipak nas je začudio tako visok iznos koji iziskuje dokumentacija. 2008. godine, kada se išlo u projektiranje novog autobusnog kolodvora, trebalo je u projekt uračunati i izgradnju željezničkog kolodvora, koji se trebao nalaziti na razini iznad sadašnjeg Autobusnog kolodvora, a za tu fazu izgradnje su Hrvatske željeznice osigurale 5 milijuna kuna. No, HŽ je odustao od izvođenja tih radova, jer je i taj dio trebao ući u onaj dio financiranja prijavljenog za europske fondove. U pregovorima s Europskom komisijom, koja na kraju procjenjuje sve prijavljene projekte i odobrava ih ili ne odobrava temeljem njihove isplativosti, stigao je zaključak njihovog stručnog tima da je cijeli projekt preskup, odnosno neisplativ.
Zašto je studija koja je poslana Europskoj komisiji, a prema kojoj se procjenjuje isplativost gradnje pruge, bila dobra za Hrvatske željeznice, ali ne i za Europu, koja bi većim dijelom to trebala i financirati?
Da bi se neki projekt uopće mogao prikazati kao isplativ, mora postojati studija o njegovoj isplativosti. Konzultantske tvrtke koje su radile studiju prikazale su isplativost pruge prema standardima HŽ-a, no u Europi je studija "pročitana" prema njihovim kriterijima i nije prošla. Evo i konkretan primjer: u studiji je navedeno kako će se tom prugom dnevno prevoziti između 40 i 50 tisuća putnika, što je, naravno, nevjerojatno. Naravno da u Europi znaju koliko Samobor i Sveta Nedelja imaju stanovnika pa su, iščitavajući ovu studiju, došli do zaključka kako je to nemoguće i njihova preporuka je da bi u ovom slučaju bila dovoljna i neka vrsta tramvajske pruge, koja bi koštala čak 50% manje od željeznice. Tim više što na takvoj relaciji gotovo da i nema transporta tereta.
Kakva je bila reakcija iz Hrvatskih željeznica na ovu odluku, odnosno odbijanje projekta?
Iz Hrvatskih željeznica su nam rekli kako će se oni prilagoditi novim naputcima Europske komisije.
Što sada? Koji su sljedeći koraci?
Ovako zamišljen projekt Europska Unija jednostavno ne želi financirati. Dakle, trebat će, ukoliko Hrvatske željeznice i dalje žele obnoviti prugu, sve preprojektirati, napraviti novu studiju i projekt koji će Europska komisija moći prihvatiti i financirati.
Robert Škiljan
- Registrirajte se za komentiranje
- Pregled komentara (1)