Muzejski štikleci
Kako su se nekad eksploatirali kamenolomi
Zakupnici sami tražili inspektore!
Svjedoci smo svakodnevnih napisa u novinama o kršenju Zakona o gradnji, odredaba o korištenju puteva, prilaza, prisvajanja tuđih posjeda i tome slično.
U prošlosti Samobora brojni su primjeri isto takvih kršenja zakona, ali i primjera gdje su službe zadužene za bilo koji privredni sektor radile uzorno, građani se pridržavali zakona, te čak sami tražili komisiju koja će odrediti uvjete za izdavanje dotvole.
Bio je to slučaj sa zakupnikom kamenoloma u Suhodolu, Stjepanom Škabernom iz Zagreba, 1936. godine. Nakon što mu je Sresko načelstvo u Samoboru izdalo dozvolu za eksploataciju kamenoloma, zakupnik je hitno tražio komisijski pregled prije početka eksploatacije. Komisija sastavljena od izaslanika kraljevske banske uprave, Inspekcije rada iz Zagreba, Središnjeg ureda za osiguranje radnika i Tehničkog odjela izašla je na teren i nakon očevida izdala je dozvolu za eksploataciju. Sam je zakupnik za tu prigodu dao snimiti teren.
Radilo se o kamenolomu u Gornjem kraju u blizini posjeda Praunsperger, u kojem se kopao dolomitni pijesak. U dvanaest točaka pobrojani su uvjeti rada: od toga koliko stupnjeva mora biti otklon od mjesta rada, da se i kamenolomu moraju nalaziti sredstva za prvu pomoć i nosila, da je zabranjen rad noću, da se zabranjuje zapošljavanje ljudi sklonih pijanstvu, padavici, vrtoglavici i gluhoći, do toga da će zakupnik - iskorištavač biti obavezan održavati pristupne puteve, te doprinositi održavanju općinskih cesta u iznosu koji mu nadležna vlast propiše!
FOTO: Kamenolom u blizini posjeda Praunsperger u Gornjem kraju, snimljeno polovicom 20. stoljeća
- Registrirajte se za komentiranje
- Pregled komentara (0)