Muzejski štikleci
Za vrijeme II. svjetskog rata vladala je nestašica modre galice
Zabrana patvorenja vina
Kad iz tiska izađe ovaj broj Glasnika, sav će već mošt biti popijen, te će se piti mlado vino.
Sačuvana dokumentacija u našoj pismohrani govori da se u prošlosti neprestano vodila briga o kvaliteti vina. Danas to dokumentiramo s tri spisa koji govore o provođenju Propisa i Zakona o vinu, o liječenju zamućenih vina, te o načinu na koji se u vrijeme II. svjetskog rata nabavljala modra galica.
Dan poslije Martinja 1912. godine, tj. 12. studenog, tiskan je oglas o zabrani patvorenja vina i njegovog stavljanja u promet. Oglas se morao izvjesiti u pivnicama, prešnicama, prostorijama za vrenje, pravljenje i skladištenje mošta, vina, vina od voća i šampanjca.
Da su naši vinogradari tražili mišljenje i pomoć stručnjaka za vino kad im se vino zamutilo i promijenilo okus, pokazuje nam primjer analize pokvarenog vina Koste Vanjeka. U Oenološki zavod u Zagrebu Vanjek je donio svoja dva vina u travnju 1926. godine. Prvo je vino dobilo žuto smeđu boju, bistroća mu se zamaglila, a drugo vino je bilo još tamnije žuto smeđe boje, maglovite bistroće, okusa po posmeđivanju i viskozne konzistencije. Oba je vina Oenološki zavod s uspjehom pročistio, te postupak naplatio 58 dinara.
Za vrijeme II. svjetskog rata uz ostale nestašice pribraja se i nemogućnost nabave modre galice potrebne vinogradarima za zaštitu loze. Kotarska oblast u Samoboru 5. travnja 1943. godine vinogradarima Vanjske općine omogućila je da, uz izjavu o broju čokota plemenite loze, nabave kod trgovca Antuna Cizla modru galicu u zamjenu za bakar. Popisani vinogradari imali su 395.000 čokota plemenite loze i za to se moglo nabaviti 1.659 kilograma galice. Za svakih 3,5 kilograma galice trebalo je predati 1 kilogram bakra.
FOTO: Zamjena bakra za galicu, 1943. godina
- Registrirajte se za komentiranje
- Pregled komentara (0)