Rajka Križanac
S DRUGE STRANE GRANE

Naslijeđeni problemi svako malo isplivaju na površinu

Zagađene vode mirno teku

Na svojoj Glavnoj skupštini 1992. Organizacija ujedinjenih naroda odredila je da se dan 22. ožujka obilježava kao Međunarodni dan voda. Od 1993. taj se dan diljem svijeta redovito obilježava pod određenim geslom. Godine 2006. Međunarodni dan voda obilježava se pod geslom Voda i kultura.

Obilježavanje Međunarodnog dana voda svakomu od nas pruža mogućnost da barem malo pridonese tomu da se očuva prirodni resurs koji život znači svemu stvorenomu na Zemlji, a to je voda. Gradsko poglavarstvo Grada Samobora se sigurno vodilo ovim geslom, jer svaka gradska uprava ima i zadaću da štiti svoje vode, a svakako i da podržava kulturu. Za neupućene, Grad Samobor je preko svog komunalnog poduzeća gradu u susjednoj državi poslao kulturno sročen dopis u svezi s onečišćavanjem potoka Bregana, jer se kanalizacija iz sustava bivšeg Tehničnog remontnog zavoda slijeva u imenovani potok. Time nastaje šteta i zagađenje, odnosno nastali su veliki troškovi u svim ovim proteklim godinama, od kada smo samostalne države. Samo da podsjetimo, taj sistem izgradila je još bivša JNA za svoj Remontni zavod koji je svojedobno zapošljavao 1200 ljudi. Kao i štošta drugo, kraj i općina su dobili u renti sljedovanja iz bivše države i taj kompleks objekata. Ako smo precizniji, jedan dio objekta su kupila poduzeća, a drugim još uvijek upravlja Ministarstvo obrane. Zabrinuto samoborsko Gradsko poglavarstvo je, eto, odlučilo, u duhu svjetskog trenda zaštite voda i u duhu dobrih odnosa, poslati kulturni račun susjedima u visini od dva milijuna kuna. Istovremeno, taj isti potok Bregana, koji nitko ne održava i ne uređuje, je lani dva puta poplavio i štetu su trpjeli stambeni i gospodarski objekti s obje strane. Održavanje je u nadležnosti vodoprivreda kojima, čini se, odgovara stanje da je potok uz granicu pa za njegovo uređivanje treba niz suglasnosti. Pitamo se tko treba o tom segmentu cijelog niza vodnih problema brinuti. Ili smo na njih "slučajno" zaboravili ili smo ih "razvodnili".

Toliko oko problema vode - prelazimo na problem elementa zrak. Mi smo stručnjaci za izmišljanje pograničnih zavrzlama, enigmi i rebusa, pa tako i u zraku izmišljamo probleme. Nedavno su astronomi iz Slovenije bili šokirani zbog hrvatskih rasvjetnih tijela postavljenih na graničnom prijelazu Bregana, jer, prema njihovim navodima, ona onemogućavaju promatranje nebeskih tijela. Navodno je zapisano u pismu da se većina Slovenaca kada putuje u Zagreb iznenadi na granici, jer iz tamne Slovenije dođu u svjetlom obasjanu Hrvatsku. I, eto, osim kanalizacijskog, evo nama i svjetlosnog zagađenja.

Uz sva gore navedena, sad nam samo nedostaje nuklearno zagađenje. A kako živimo dvadesetak kilometara od nuklearke Krško, na tu temu uvijek ima zanimljivih momenata. Općine Brežice i Krško su s Agencijom za odlaganje radioaktivnog otpada potpisale ugovore o lokalnom partnerstvu za istraživanje terena potencijalnih lokacija za nisko i srednje radioaktivni odpad. Istovremeno je u Sevnici "glas naroda -ljudska inicijativa" odlučila reći ne – ne želimo niti istraživanje. Jedino što je sad skoro pa sigurno da će odlagalište biti ovdje, u neposrednoj blizini naših dvorišta.

Priča oko nuklearke, odnosno još jednog od međudržavnih primjera "dobre prakse", dobit će u travnju jedan od svojih epiloga u Centru za rješavanje međunarodnih investicijskih sporova u Washingtonu, gdje će međunarodni arbitri reći svoje mišljenje o zahtjevu Hrvatske i o šteti nastaloj za neisporuku električne energije u visini 31,7 milijuna eura. Slovenija je javnosti ovih dana predstavila švedskog stručnjaka koji će zastupati njene interese, dok Hrvatska oko strategije i imena još uvijek diplomatski šuti.

Vrlina je sredina između dvije krajnosti, rekao je još Aristotel, što bi nakon svih navedenih primjera mogli samo ponoviti. Doista je teško naći srednji put.

Arhiva 2006

2024

2023

2022

2021

2020

2019

2018

2017

2016

2015

2014

2013

2012

2011

2010

2009

2008

2007

2005

2004

2003

2002