Mile Vranešia
ŽUMBERAEKE CRTICE

400 godina Križevačke biskupije

Velik obol male zajednice

Križevačka biskupija, koja 20. studenoga ove godine počinje jednogodišnju proslavu 400. godišnjice svojeg blagotvornog postojanja i djelovanja, po svojem ustroju jedinstvena je crkvena institucija na ovim prostorima. Do 2002. godine okupljala je sve grkokatolike od Triglava do Vardara. Od ove teritorijalno velike biskupije odvojili su se grkokatolici u Makedoniji, Srbiji i Crnoj Gori, pa tako današnje granice ove biskupije pokrivaju područje od Drine, Dunava do Triglava. To nije brojčano velika biskupija, ali je itekako znakovita kao specifikum katoličanstva na ovim prostorima. Svojim crkvenim životom razvija specifičnosti ekleziološkog, teološkog, pastoralnog, disciplinarnog i liturgijskog sadržaja.

S današnjeg zrenika teško je sagledati ona davna vremena i društveni, a time i crkveni, život na ovim prostorima u davnom 16. stoljeću, kada su pridošli kršćani iz zemalja koje okupiraše nadiruća turska vojna sila. U migracijskim gibanjima došlo je do tektonskih poremećaja dotadašnjeg načina života i društvenih odnosa. U tim burnim vremenima kada se vodila borba za goli opstanak i crkveni život, koji je u to vrijeme bio uspostavljen na tadašnjem feudalnom ustroju, i crkvena organizacija tražili su nove načine svojeg opstanka i djelovanja. Tako je davne 1611. godine grupa monaha pridošlih na prostor nekadašnjeg samostanskog kompleksa Ivanovskog samostana u Marči kod Ivanić-Grada obnovila crkveno zajedništvo s Rimskim biskupom.

Iz povijesti znamo da su zbog čisto profanih interesa crkveni velikodostojanstvenici Rima i Carigrada davne 1054. godine podjelili Kristovu crkvu na dva dijela. Vođeni neobuzdanom željom za vlašću prouzročili su veliko zlo koje je bilo produbljeno 200 godina kasnije, kada su križari u službi mletačkog imperijalizma razorili Carigrad i uspostavili latinsko carstvo. U Božjim očima svako ljudsko zlo mora doživjeti neuspjeh pa je tako dobri Bog u svojem promislu uvijek pronalazio ljude pune Svetoga Duha koji nikada nisu pristajali na svađe i raskole, nego su vođeni Isusovom zapovijedi ljubavi tražili puteve obnove zajedništva u raznolikosti. Oni su dobro znali da sve Kristove vjernike različitih kulturoloških i eklezioloških tradicija povezuju tri zajednička elementa, a to su: Sveto Pismo, sedam svetih sakramenata i crkveno učiteljstvo na čelu s rimskim biskupom. Tko god to priznaje i svjedoči, sačinjava zajednicu Katoličke crkve. Unutar te tri temeljne postavke razvija se unutar svake zajednice raznolikost crkvenog života. Da pojednostavimo primjerom iz svakodnevnog obiteljskog života: isti su otac i majka, djeca su različitih sposobnosti i sklonosti, a svi oni čine jednu obiteljsku zajednicu.

Tako i ova naša današnja Križevačka biskupija, koja je sljednica nekadašnje Marčanske biskupije, svojim hrabrim svjedočenjem obogaćuje raznolikim crkvenim specifičnostima hrvatsku katoličku crkvenost. Često puta vjernici ove zajednice nisu nailazili na razumijevanje u većinskom dijelu ovdašnjeg katoliciteta, pogotovo iza 19. stoljeća, kada je stvorena simplifikacija nacionalnog i crkvenog identiteta. Usprkos svim nerazumijevanjima, naša mala grkokatolička zajednica na Žumberku dala je u svojoj burnoj povijesti mnoštvo svijetlih svjedočanstava na svim područjima javnog djelovanja, koji svojim obujmom daleko nadilaze njezinu brojčanost.

Prostor ove kolumne je ograničen, ali nadam se da će na ovim stranicama biti u ovoj jubilarnoj godini još tekstova u svezi ovog vrijednog jubileja naše biskupije.

Na kraju i radosna vijest za sve prijatelje Žumberka. Konačno je naš zavičaj asfaltom spojen "žumberačkom transverzalom". Do kraja mjeseca studenoga završit će se asfaltiranje ceste od Tomaševaca do Sošica. Svima koji su dali svoj doprinos ovom velikom radnom uspjehu iskreno hvala!

Arhiva 2011

2024

2023

2022

2021

2020

2019

2018

2017

2016

2015

2014

2013

2012

2010

2009

2008

2007

2006

2005

2004

2003

2002