Glasnik-SSNInformativno glasilo Samobora i Svete Nedelje

Caritas Zagrebacke nadbiskupije i malo iz prošlosti o Kalju

Kuca za odmor u Kalju

Prigodom auto-turistickog izleta po Žumberackom gorju posjetio sam u Kalju i ustanovu Caritas. Selo se nalazi na prijelazu izmedu središnjeg i zapadnog Žumberka, na sporednom grebenu koji se cestom od Petrickog Sela spušta oko 1,5 kilometara u selo i dalje u dolinu potoka Slapnice. Caritasova kuca otvorena je 2001. godine u preuredenom župnom dvoru na nadmorskoj visini od 567 metara.

Prilaz Kalju je od Jastrebarskog preko Krašica i Kostanjevca, i od Samobora, kroz Breganu, Grdanjce i Stojdragu. Dr. Ivan Krajac (1877.-1945.), reformator hrvatskog planinarstva, tadašnji predsjednik Hrvatskog planinarskog društva (HPD) predlagao je vlasti da se uvede u ljetno doba promet poštanskim autobusom na liniji Samobor-Stojdraga-Poklek-Budinjak do Petrickog Sela, s odvojkom za Kalje. U novije doba pješacki put/planinarska obilaznica "Žumberacki planinski put" prolazi preko Kalja. Osnivac trase, ŠPD Monter iz Zagreba namjerava uspostaviti dopunsku kontrolnu tocku u Caritasu.

U 16. stoljecu u Hrvatskoj je osnovana Vojna krajina s ciljem obrane od turskog osvajackog pohoda na Bec. U Žumberku su tada, u doba vladavine carice Marije Terezije formirane dvije kompanije: 11. oštrcka sa sjedištem u Kostanjevcu i 12. žumberacka sa sjedištem prvotno u Sijecevcu, a potom u Kalju. U Kalju je u to vrijeme bilo glavno poštansko sjedište za 36 pecanskih i grabarskih 260 kuca.

Nakon ukinuca Vojne krajine, godine 1872. Žumberak je podijeljen na dvije upravne opcine: Sošice i Kalje. Prvi je nacelnik bio Pavao Kekic, koji je sagradio veliku kucu pokraj odvojka ceste za Kalje s trgovinom mještovite robe, kuglanom, gostionicom i prenocištem u kojem su nocili putnici namjernici i planinari koji su obilazili ove krajeve. Mogli su prenociti i u zgradi šumarije. U selu se mogao unajmiti vodic za izlet na Svetu Geru uz nadnicu od 2 forinte.

Crkva sv. Mihaela Arkandela u Kalju postoji od 1670. godine, dok je župa utemeljena 1821. godine. Tada je izgraden i župni dvor. Svetkovina proštenja održava se 29. rujna na dan sv. Mihaela, odnosno prvu nedjelju poslije. Pokraj crkve stoji 300 godina staro drvo lipe. Tri su župnika znacajna u povijesti crkve: župnik Josip Tomlinovic (1930.-1959.) zacetnik je osnivanja Hrvatske seljacke citaonice u kuci Augustina Belanica; za vrijeme župnikovanja Vinka Igreca (1939.-?) obnovljena je crkva i u njoj uvedena struja, a treci je, legendarni "pop Štef", Stjepan Ivanušic (1948.-2008.), službovao u Žumberku 29 godina, od toga najviše u župi Mrzlo Polje – Kalje. Bio je vrlo omiljen medu Žumbercanima, a pokopan je na osobnu želju pokraj kapelice sv. Petke iznad Budinjaka.

U Kalju je prema zapisniku vizitacije 1863. godine osnovana škola samo za mušku djecu, a nastavu je održavao u jednoj seljackoj sobi ucitelj Nikola Blaževic. Nakon Drugog svjetskog rata izgradena je zgrada škole (prva je spaljena u ratu), u kojoj je najprije bila osnovna škola, a potom osmoljetka s nekoliko nastavnika. Školu je pohadalo oko 250 ucenika. Znamenit je bio upravitelj škole (1965.-1968.) mr. Pavle Skok, organizator susreta zagrebacke omladine i umirovljenika sa stanovništvom Kalja. U najnovije doba škola je zatvorena zbog malog broja ucenika. U blizini škole nekada je bio mjesni ured i vatrogasno društvo.

Od svih zagrebackih planinarskih društava, HPD Vihor redovito organizira svake godine izlete na podrucje Kalja. U prostorijama Caritasa "Vihoraši" slave svetkovinu sv. Valentina. Ekološko društvo Žumberak (EDŽ, predsjdnik Josip Šintic) održava povremeno godišnje skupštine u Caritasu. Voditeljici Caritasa Meliti Madirazza, dipl.ing. biologije, EDŽ je dodijelio pismeno priznanje za doprinos razvoju turizma u Žumberku. Caritas u Kalju je postao jedno od vodecih odredišta planinara i turista.

Prof. Josip Pasaric (1860.–1937.), tadašnji predsjednik Hrvatskog planinarskog društva, organizirao je izlet autobusom clanova središnjice HPD-a Žumberak, s ciljem posjete slapu Brisalu u dolini potoka Slapnice. Turu su zapoceli pješacenjem od Stojdrage preko Budinjaka do Petrickog Sela i sprednom grebenskom cestom do Kalja i dalje šumom Turkovacom u Slapnicu. Prof. Pasaric u svom izvještaju (casopis Hrvatski planinar, 1922., br. 1) predlagao je da "spoj Jastrebarskog s Kaljem treba bojom oznaciti". Bio je to povijesni izlet HPD-a.

Zbog cesovnih prilaza i klimatskih uvjeta Kalje je privlacno odredište za turizam, planinarstvo, odmor i šetnje šumama i livadama punih raznovrsnog cvijeca te okolnim selima. Treba vidjeti napušteno selo Grgetici, smješteno na položaju s prekrasnim vidicima. Kalje se nalazi u neposrednoj blizini "Žumberacke magistrale" Stojdraga-Kostanjevec-Sošice.

U kucu za odmor mogu doci skupine kao što su umirovljenici, izvidaci, škole, amateri-sportaši, turisticke skupine, planinari i pojedinacni posjetioci. Caritas nudi obiteljski vikend program i prostor za vjernike i duhovne obnove. Prespavati se može u samoj zgradi Caritasa (30 ležaja) i u bivšoj školi (takoder 30 ležaja). Dolazak u Caritas treba prethodno najaviti voditeljici ustanove na tel.: 098-408-534. U prvom desetljecu nakon Drugog svjetskog rata u Kalju je živjelo oko stotinu žitelja, a danas samo šestorica. Selo je povezano autobusnim linijama za Samobor i Jastrebarsko.

Vladimir Jagaric

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (0)