Glasnik-SSNInformativno glasilo Samobora i Svete Nedelje

Najava 3-dnevnog štrajka državnih službenika i namještenika

Poniženi i obespravljeni

Glavni odbor Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika RH na sjednici održanoj 26.01. o.g. donio je odluku o provodenju 3-dnevnog štrajka državnih službenika i namještenika, a štrajk je zakazan potkraj veljace. Ovo je posljedica nerazumnog i tvrdoglavog stajališta Vlade RH vezanog za položaj državnih službenika, koju ni prosvjedne aktivnosti niti jednodnevni štrajk upozorenja održan 28.12.2005. nisu potakli da ozbiljnije promisli o društvenom i ekonomskom položaju ljudi o cijem radu ovisi funkcioniranje državnih institucija, dakle cjelokupnog društva.

O cemu je rijec? Usprkos cinjenici da su relevantne komparativne analize (a to je posredno priznala i Vlada RH) pokazale da u Hrvatskoj nema viška državnih službenika i namještenika ako se usporedujemo s europskim državama koje imaju približno jednak broj stanovnika te da su od pocetka hrvatske neovisnosti državni službenici pokazali zavidan nivo zrelosti, znanja i sposobnosti, cime su u nekoliko navrata, u vrijeme interregnuma, omogucili da država funkcionira bez posebnih teškoca. Notorna je stvar da su baš ti državni službenici cesta meta, ovisno o dnevnopolitickim potrebama, objeda, ponižavanja i prijetnji od strane svojih poslodavaca da su prekobrojni, birokratizirani, nesposobni, nestrucni, a za što, najcešce, nema nikakvih stvarnih argumenata. Nepristrane analize pokazale bi upravo suprotno: državni službenici rade u prilicno lošim tehnickim uvjetima, njihov rad je temeljen na lošim i nekonzistentnim zakonima u cijem donošenju nemaju nikakvog utjecaja, potplaceni su, izloženi razlicitim oblicima pritisaka i usprkos tome obavljaju svoj posao na relativno zadovoljavajuci nacin. Drugim rijecima, nesposobnost i neukost dobro placenih naredbodavaca (ne radi se samo o trenutno vladajucoj opciji) najcešce se prebacuje na neposredne izvršitelje i time ih se, pored cinjenice da mnogi od njih jedva sastavljaju kraj s krajem zbog niskih placa, dodatno obezvrjeduje i ponižava.

Državni službenici i njihovi sindikati su strpljivo i u redovnoj proceduri godinama kod razlicitih poslodavaca (citaj vlada) tražili da dode na red i rješavanje njihovih problema, a posljednji takav slucaj bilježi se tijekom prošle godine kada je traženo da se ova kategorija korisnika državnog proracuna izjednaci po pitanju prava i koeficijenata za obracun place s djelatnicima javnih službi (zdravstvo, prosvjeta, socijalna skrb i dr.), cemu nije udovoljeno zbog, najprije, odugovlacenja poslodavca, a onda i naprasno prekinutog socijalnog dijaloga što je uslijedilo nakon odbijanja sindikata da prihvate jednostrane uvjete koje je diktirala vlast. Premda su sindikati i u takvim okolnostima pokazali fleksibilnost i popustljivost i nudili odredena palijativna rješenja, do pomaka u pregovorima nije došlo, pa su uslijedile tzv. industrijske akcije (prosvjedi, štrajk i sl). Slicna je situacija i sada. Hoce li ipak prevladati razum i tolerancija te sagledavanje objektivnog društvenog i materijalnog položaja zaposlenika u državnim službama (policajci, sudski, vojni i državni službenici, carinici i dr.) koje ce rezultirati vracanjem casti i dostojanstva ovom društvenom segmentu ili cemo opet biti svjedoci štrajku i beskrajnim kolonama na granici, te zatvorenim šalterima u sudskim i državnim uredima, znat cemo uskoro.

Ivica Horvat

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (0)