Glasnik-SSNInformativno glasilo Samobora i Svete Nedelje

Martina Glasnovic, predsjednica Skupštine Zagrebacke županije i Salih Huremovic, predsjednik Koordinacije vijeca i predstavnika nacionalnih manjina Zagrebacke županije

S manjinama smo bogatiji i bolji ljudi

U Zagrebackoj županiji živi velik broj pripadnika raznih nacionalnih manjina. Ali, za sada, bilježimo samo njih devet koje su organizirane i, kao takve, sudjeluju u radu županijskih institucija.

O tome podrobnije govore Martina Glasnovic, predsjednica Skupštine Zagrebacke županije i Salih Huremovic, predsjednik Koordinacije vijeca i predstavnika nacionalnih manjina Zagrebacke županije

Martina Glasnovic, predsjednica Skupštine Zagrebacke županije

Kako procjenjujete suradnju s predstavnicima nacionalnih manjina na podrucju Zagrebacke županije?

U ovih nešto više od pola godine, koliko sam na dužnosti predsjednice Županijske skupštine, mogu pohvaliti rad predstavnika naših nacionalnih manjina, kao i predsjednike njihovih vijeca i krovne koordinacije. Imala sam priliku sve ih bolje upoznati tijekom studijskog putovanja u istocnu Slavoniju i Baranju, koje je organizirala Koordinacija nacionalnih manjina Zagrebacke županije. Suradnja je za sada odlicna, pri cemu me posebno oduševila njihova složnost. Svi medusobno suraduju, podržavaju programe svih manjina ne samo u smislu dolaska na dogadanja, nego i kroz rad same koordinacije. Po tome mogu biti primjer i svima nama, hrvatskoj vecini, kako zajedno ostvariti ciljeve i predstavljati svoj narod. Drago mi je što Zagrebacka županija vec niz godina i finacijski prati rad nacionalnih manjina, a na nama je da im još više olakšamo svakodnevni rad i realizaciju programa, za što ima i prostora i mogucnosti.

Tragom toga, što još županija može dati svojim nacionalnim manjinama? Koje novine ili promjene planirate uvesti?

Konkretno, do sada u povjerenstvu za dodjelu sredstava za rad nacionalnih manjina nije bilo i njihovih predstavnika. Bez obzira što su u tom povjerenstvu i do sada sve redom bili ljudi koji dobro poznaju problematiku, smatram da u njemu moraju biti i predstavnici manjina, cime podižemo kvalitetu i vjerodostojnost povjerenstva. Drugo, nakon dva održana sastanka s predstavnicima nacionalnih manjina, na kojima se otvoreno razgovaralo o svim pitanjima, založit cu se da u Odbor za nacionalne manjine, koji je stalno radno tijelo Županijske skupštine, takoder ude i njihov predstavnik, jer do sada su to bili samo clanovi Županijske skupštine. U pripremi je i izmjena odluke o kriterijima za osiguravanje rada vijeca i predstavnika nacionalnih manjina Zagrebacke županije, koju treba pojednostaviti. Svi naši gradani dobri su i vrijedni ljudi, ali cesto zapnu u administraciji, na koju se svi žalimo i koja usporava brojne procese. Cilj nam je da tu maknemo sve ono nepotrebno, a da, s druge strane, sve bude jasno i transparentno, u skladu sa zakonima i propisima.

Salih Huremovic, predsjednik Koordinacije vijeca i predstavnika nacionalnih manjina Zagrebacke županije

Što sve obuhvaca Vaš posao predsjednika Koordinacije vijeca i predstavnika nacionalnih manjina Zagrebacke županije?

Zagrebacka županija na svom podrucju ima devet nacionalnih manjina, a to su Albanci, Bošnjaci, Srbi, Makedonci, Madari, Cesi, Romi, Nijemci i Crnogorci. U sazivu Vijeca nacionalnih manjina s vecinom od 25 clanova su Albanci, Bošnjaci i Srbi, a svi ostali sudjeluju preko predstavnika svojih nacionalnih manjina, njihovi predsjednici i zamjenici. Svaka od nacionalnih manjina ima koordinaciju za svoja vijeca i predstavnike, iz kojih se onda, u dogovoru sa županijom, koja financira naš rad i programe, bira ovo vijece. Vijece postoji od 2007. godine, a njegov predstavnik do sada je bio predstavnik madarske manjine Imro Berkeš. U dogovoru i razgovoru s ostalim manjinama tražili smo da sljedeci predstavnik bude iz vecinske, bošnjacke manjine, pa sam tako ja izabran za predsjednika.

Kako i na koje sve nacine se ostvaruje suradnja s predstavnicima nacionalnih manjina?

Tu su, prije svega, redovne aktivnosti u uskladivanju rada i ostalih zajednickih programa, medu kojima mogu istaknuti studijska putovanja kroz posjete drugim nacionalnim manjinama. Tako smo prošle godine bili u Osjecko-baranjskoj i Vukovarsko-srijemskoj županiji, gdje smo se sastali s predstavnicima manjina Madara, Srba i Roma koji djeluju na tom podrucju. Taj program cemo nastaviti i svake godine posjetit cemo neki dio Hrvatske u kojem imamo gradane drugih nacionalnosti. U planu su i posjeti maticnim državama naših nacionalnih manjina, koje do sada zbog epidemioloških mjera i opce situacije nismo mogli ostvariti. Znacajno je i izdavanje knjige o nacionalnim manjinama u Zagrebackoj županiji, koju piše dr.sc. Filip Škiljan, a koja bi javnosti trebala biti predstavljena u kolovozu ove godine. U njoj ce biti obuhvacene sve nacionalne manjine na našem podrucju i najnoviji podaci o njihovom brojnom stanju.

Koliki broj pripadnika nacionalnih manjina živi u Zagrebackoj županiji, s kojim podacima raspolažete?

Prema popisu od 2011. godine u Zagrebu i Zagrebackoj županiji živi izmedu 6,5 do 7 tisuca pripadnika nacionalnih manjina. Podatke od prošlogodišnjeg popisa stanovništva još nemamo, a ocekujemo ih kroz koji mjesec. I mi tu ocekujemo nešto manje brojke.

S kojim sve problemima Vam ti ljudi dolaze?

Problema uvijek ima, kao što ih imaju i drugi gradani, ali zahvaljujuci novom sazivu Skupštine i novoj predsjednici možemo biti zadovoljni nacinom i brzinom kojima se oni nastoje rješavati. Radilo se i do sada i zaista ne želim nikoga prozivati, ali nekako se to radilo usput, kao o sporednim stvarima. Svaka država ima svoje manjine i one su, rekao bih, i blago tih zemalja, nešto cime se mogu ponositi. Mi sustavno provodimo svoje programe, koji su redovito prepoznati i financirani od strane županije. Jasno, unazad dvije godine i nas su u radu usporile i unazadile postojece epidemiološke mjere, no veci dio svega možemo nadoknaditi u buducem razdoblju.

Vec ste naglasili sve bolju i jacu suradnju sa županijom. Što biste još istaknuli, a nismo spomenuli u ovom kratkom razgovoru?

Možda treba istaknuti da nemamo u svim gradovima ili opcinama zastupnike svih nacionalnih manjina. Konkretno, u Samoboru imamo predstavnike njemacke i makedonske manjine, u Svetoj Nedelji svog predstavnika imaju Bošnjaci, i ta suradnja je za sada jako dobra. No, tu su i druge nacionalne manjine, koje isto djeluju na ovim prostorima, ali nemaju još svoje predstavnike. Pozivam ih sve da se organiziraju i ukljuce u rad putem svojih predstavnika.

Robert Škiljan

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (0)