07.09.2009.

Profesorica Vesna Faullend govori o Malom muzickom ateljeu

Živjeti (s) glazbom

Profesorica Vesna Faullend govori o Malom muzickom ateljeu

Neki ljudi svoj posao samo odraduju, neki pak vole to što rade, no postoje i oni rijetki koji svoj posao žive. Poput prof. Vesne Faullend Heferer kojoj je glazba posao, ali i život. Kao vrsni gitarski strucnjak i glazbeni pedagog svoju je ljubav prema glazbi i znanje u svladavanju vještina potrebnih za ovladavanje glazbalima usadila u brojne generacije ucenika Glazbene škole Ferdo Livadic, kao i u osmišljavanje i razvoj modernih programa glazbene poduke. Od nedavno se plodovi 30-godišnjeg pedagoškog iskustva Vesne Faullend mogu na djelu vidjeti (i cuti) i u Malom muzickom ateljeu u Samoboru.

Rijec je o udruzi koja okuplja djecu i mladež predškolskog i školskog uzrasta unutar koje djeluju glazbene radionice za gitaru, violinu, klavijature, harmoniku te glazbeni vrtic. Razgovor s prof. Faullend zapoceli smo pitanjem koje se samo po sebi namece:

Što su to glazbene radionice? Covjek bi pomislio da se tamo možda nešto izraduje...

U suvremenoj školskoj terminologiji to bi bilo tocno, ali u našem kontekstu mogli bismo reci da "izradujemo" glazbu, ne glazbala. Drugim rijecima, ucimo svirati, pjevati i glazbeno se izražavati. Kreativnost, individualnost i timski rad neizostavna su obilježja radionice kao izvanškolske aktivnosti.

Nisu li to zapravo tecajevi pojedinih instrumenata?

Izraz tecaj u našim krajevima oznacava u pravilu neku poduku kraceg trajanja, instant ucenje kratkog daha, po nacelu: puno obecanja, vrlo malo znanja. Takvu poduku obicno kartakterizira šturi program, nejasan cilj, a sam proces rada u potpunosti je metodicki nedoraden. Naše radionice utemeljene su na sustavno razradenom cetverogodišnjem programu, a voditelji upoznati s metodama rada i educirani za izvodenje skupne poduke na instrumentu. Takav nacin poduke gotovo je nezamisliv u klasicnoj glazbenoj školi.

Biste li nam mogli pojasniti u cemu je ta bitna razlika u odnosu na tradicionalnu glazbenu školu?

Ovaj nacin poducavanja nije ni bolji ni lošiji, on je samo drugaciji. U pristupu, u zadanom obliku rada, u obuhvacanju šireg spektra svirackih i glazbenih stilova. S druge strane, ako imate, posebno za glazbu, darovito dijete pravi ste sretnik što živite u Hrvatskoj gdje državne institucije podupiru postojanje klasicnih glazbenih škola i ne morate, barem u nekoliko prvih godina, uložiti bogatstvo da biste adekvatno školovali svoje dijete. I to je prekrasno.

Medutim?

Medutim, u glazbenim školama postoji prijemni ispit kojeg mnogi od prijavljenih ne polože ili ostanu na listi cekanja, osobito kad su u pitanju popularni instrumenti, a to je prije svega gitara. Naravno da ce svako takvo dijete biti žalosno i da ce to doživjeti kao nekakav možda cak i prvi životni neuspjeh, a roditelj ce se morati dosjetiti kako pronaci drugo rješenje ili kako naprosto utješiti svoje dijete.

Je li prijemni ispit u glazbenim školama doista potreban ili se selekcija vrši zbog velikog interesa roditelja i djece?

Moje je mišljenje da je prijemni ispit najmanje što možemo uciniti da bi glazbenu školu pohadali daci koji su se u stanju nositi sa zahtjevnim programom glazbene škole. S druge strane, razvoj glazbenih vještina, baš kao i bavljenje nekim sportom, trebao bi biti neizostavan cimbenik u razvoju svakog mladog bica. Poticanje glazbene inteligencije razvija, kao što je poznato, intelektualno organiziranje i koncentraciju, a vježbanjem instrumenta stjecu se radne navike i razvija precizna motorika prstiju. I, na kraju, tu su i javni nastupi na kojima dijete uci kako se nositi s odgovornošcu tog tipa i kako jacati samopouzdanje u individualnom predstavljanju. Za glazbene radionice nije potreban prijemni ispit. One su, dakle, te koje trebaju pružiti program koji ce biti dostupan i savladiv svakom djetetu osnovnoškolskog uzrasta. Da rezimiramo - u glazbeno-obrazovnom sustavu poželjno je imati oboje; kako elitisticki pristup u klasicnoj glazbenoj školi, tako i, nazovimo ga, profani u glazbenim radionicama. Ovisno o tome što je pojedinom djetetu potrebno i u kojim okvirima se ono može bolje izraziti, a da pritom ne izgubi radost i želju za glazbom ili, nedajbože, da sviranje postane izvor nekih novih frustracija.

Znaci, mogli bismo reci - ucenje treba biti radost.

Upravo tako!

Za koji se instrument ucenici najcešce odlucuju u Malom muzickom ateljeu?

Kao što sam vec i prije spomenula, sve je zapocelo s gitarom, a i dalje je ona najzastupljenija. Gitara nije samo prekrasan glazbeni instrument, ona je, usudujem se reci, jedan od kulturoloških fenomena modernog vremena. To sam pokušala sažeti u nekoliko rijeci na pocetku moje knjige In G/Sing&Play, namijenjene gitaristima pocetnicima: "Ona je najpopularnija i u parku, i u koncertnoj dvorani, na putu od stadiona do kutka tinejdžerske sobe, u rukama rock legende ili ulicnoga sviraca, od crkve do škole, uvijek je prisutna i vjecno, poput blue jeansa, moderna...

Sudeci po naslovu, pitam se nije li ta knjiga na engleskom jeziku?

Ne nije. No, možda ce i to biti jednog dana... Naime, Sing&Play je naziv naše metode rada kojom postižemo najbolje rezultate na pocetnom stupnju ucenja. Nastojim je promicati i afirmirati i u strucnim krugovima. Naziv In G je zapravo latinski, a ne engleski, i znaci puno toga, vezano i uz samu metodu rada, ali to ce ionako vec nauciti oni kojima ce to trebati. Na prvi pogled neka bude G, kao pocetno slovo najljepšeg instrumenta i, naravno - G kao glazba.

Dosta smo govorili o gitari u Malom muzickom ateljeu. Što je s ostalim instrumentima? Tko su ostali voditelji u vašim radionicama?

Vodenje naših radionica pociva na nacelu medusobne suradnje voditelja i mentora. Mentor je autor programa i odgovoran je za njegovu izvedbu tijekom godine. To su, bez iznimke, akademski glazbenici i profesori instrumenata. Voditelj može biti i mlada osoba sa završenom srednjom glazbenom školom. Na taj nacin, radionice su prilika za mlade ljude da steknu neko pedagoško iskustvo, ali i da sami, prenoseci znanje i artikulirajuci odredenu strucnu problematiku, zapravo, uce. U neposrednom radu s djecom izmjenjuju se voditelji i mentori.

Što se tice zastupljenosti ostalih instrumenata, moram reci da na podrucju Samobora djelujemo tek drugu školsku godinu te da bi se svi naši programi trebali u punom smislu afirmirati ove godine. Naime, osnovna nam je želja da ostvarimo suradnju s osnovnim školama izvan Samobora. Znatan broj naših polaznika dolazi iz podrucja Grada Svete Nedelje, ali na tom vrlo naseljenom podrucju ima još uvijek dosta onih koji, uz sav interes, ne mogu tako lako organizirati dolazak svoje djece na naše aktivnosti. Smatramo da bi na tom podrucju itekako dobro došao jedan ovakav osmišljen i strucno voden glazbeno pedagoški projekt. Tu su i ostale udaljenije škole u okolici Samobora, kao što su OŠ Sv. Martin ili OŠ Rude. Nadamo se da ce škole biti zainteresirane za ovu suradnju. U interes ucenika i roditelja ne sumnjamo.

Pocetak je nove školske godine koji sa sobom nosi i druge nove pocetke. Vrijeme je upisa i u Malom muzickom ateljeu. Zainteresirani roditelji imaju sigurno još nekih tipicnih pitanja.

Najviše ih obicno zanimaju termini i kako novu obavezu uskladiti s osnovnom školom i možda s vec zacrtanim starim aktivnostima. Mislim da je najbitnije reci da se radionice održavaju jednom tjedno, po dva školska sata, i da su termini maksimalno prilagodeni današnjem nacinu života. Polaznici mogu birati izmedu subotnjeg dnevnog i jednog kasnopopodnevnog, odnosno vecernjeg termina tijekom tjedna. Bit ce nam drago da nas roditelji osobno kontaktiraju za sve ostale informacije o Malom muzickom ateljeu.

Prof. Faullend zahvalili smo na iscrpnim objašnjenjima, vjerujuci da su bila zanimljiva svima koji rade s mladima, a prije svega roditeljima koji žele ukljuciti svoje dijete u neki kvalitetni glazbeni program ili onima koji su to vec ucinili.

Za naše smo citatelje najbitnije informacije ostavili za kraj - Mali muzicki atelje smješten je u Gajevoj 35, a vecina informacija može se naci na www.mali-muzicki-atelje.webs.com te na 3360-687 i na 091/59-333-42.

Upisi su u tijeku, i to subotom 5. i 12. rujna od 10 do 13 sati u prostorijama u Gajevoj.

K.S.

 

Profesorica Vesna Faullend govori o Malom muzickom ateljeu

Arhiva 2026

2025

2024

2023

2022

2021

2020

2019

2018

2017

2016

2015

2014

2013

2012

2011

2010

2009

2008

2007

2006

2005

2004

2003

2002