Niste korisnik? Registrirajte se..
22.11.2016.
Predavanje Marijane Pintar u Glazbenoj školiDvije Alme - dramaticne sudbine dviju žena
11. studenoga u dvorani Glazbene škole Ferdo Livadic održano je predavanje o dvjema glazbenicama, Almi Mahler i Almi Rosé, koje je održala muzikologinja Marijana Pintar. Temu predavanja je potaknuo Austrijski kulturni forum Zagreb u sklopu tematskog programa u 2016. godini: "Kalliope Austrija/Žene u društvu, kulturi i znanosti". Predavanju u povodu 110. godišnjice rodenja Alme Rosé odazvali su se mnogi ucenici i profesori, koji su nakon uvodne rijeci ravnateljice Zdenke Mercep pomno pratili predavanje, koje je ukljucivalo zanimljive audio primjere i plesne tocke dviju plesacica - Ive Šolcic i Martine Tomic, na koreografije Desanke Virant. Alma Rosé (Bec, 1906.-Auschwitz, 1944.), necakinja Gustava Mahlera (kci njegove sestre Justine i uglednog beckoga violinista Arnolda Roséa) bila je violinistica, osnivacica i voditeljica (Kapellmeisterin) popularnog djevojackoga orkestra Wiener Walzermädeln i dirigentica ženskog orkestra u logoru Auschwitz, gdje je mnogim ženama koje su svirale u tom orkestru spasila život (prema njezinoj je sudbini snimljen film Playing for Time). Ime je dobila po Almi Mahler, supruzi Gustava Mahlera, koja svoje zapocete snove o skladateljskoj karijeri (ucila je kod Alexandra Zemlinskoga) nije nikad ostvarila, a glazba ju je i nakon Mahlerove smrti indirektno pratila (kci Anna, kiparica, udala se za skladatelja Ernsta Kreneka), pa cak i na dramatican nacin ostavila trag u povijesti glazbe (kci Manon, iz braka s Walterom Gropiusom, preminula je vrlo mlada, što je nagnalo skladatelja Albana Berga da joj posveti svoj cuveni Koncert za violinu – U sjecanje na jednog andela, poznat i kao Requiem za Manon). Unatoc tragicnim okolnostima, njihove su ljudske sudbine primjer snažnih ženskih osobnosti koje su ostavile za sobom zamjetan trag. Muzikologinja Marijana Pintar pocastila nas je edukativnim predavanjem s daškom svježine - plesom. Antonija Petric Foto: Antonija Petric
100 godina Price u PecuhuSvojim djelom zadužio Hrvate i Madare
U Pecuhu, rodnom gradu Zlatka Price, otvorena je 18. studenoga posljednja u nizu Pricinih retrospektivnih izložaba u povodu 100. obljetnice rodenja, u suorganizaciji Zaklade Zlatko i Vesna Prica, Hrvatske samouprave Pecuh i Neprofitnog poduzeca Zsolnay Orokségkezelo. Brojne posjetitelje, visoke uzvanike i domacine u pecuškoj galeriji pozdravili su generalna konzulica RH u Pecuhu Vesna Haluga i dr. Peter Hoppal, tajnik u Ministarstvu kulture Madarskog parlamenta u Budimpešti i bivši clan Zaklade iz Grada Pecuha. O znacaju Zlatka Price za kulturu i hrvatsku zajednicu u Pecuhu govorio je kroatist dr. Ernest Baric, prof. emeritus Sveucilišta u Pecuhu i Pricin prijatelj, a o izložbi i velicini Price govorio je suautor cijelog projekta Nikola Albaneže. Izložbu je biranim rijecima o Prici kao likovnom velikanu hrvatske moderne umjetnosti 20. stoljeca otvorila Vesna Kusin, zamjenica gradonacelnika Grada Zagreba - grada prijatelja Pecuha. U ime Grada Samobora, takoder grada-prijatelja Pecuha, svecanosti je nazocio predsjednik Gradskog vijeca Branimir Šiljak te suradnici i clanovi zaklade iz Samobora, a izaslanstvo Opcine Tar-Vabriga predvodio je nacelnik Nivio Stojnic. U Galeriji Nador, s druge strane središnjeg pecuškog trga, otvorena je izložba pedesetak radova iz fundusa desetgodišnjeg rada zakladine likovne kolonije u Taru. U nastavku dana održan je okrugli stol o životu i radu Zlatka Price, na kojem su sudjelovali suradnici zaklade i poznavatelji Zlatka Price. Bogat kulturni program završio je svecanom vecerom u organizaciji domacina, na kojoj su zdravice uzvanicima i potporu djelovanju zaklade uputili Vesna Kusin, Branimir Šiljak i Istvan Decsi, zamjenik gradonacelnika Grada Pecuha, te Jozsef Hari, clan zaklade i organizator programa. Izložbe u Pecuhu ostaju otvorene do kraja prosinca, a u subotu, 19. studenoga, razgledali su je i posjetitelji iz Samobora, kao dio programa turistickog obilaska Pecuha i njegovih znamenitosti. Marica Jelenic Upraviteljica Zaklade Zlatko i Vesna Prica
Poceo Tjedan madarske kulture u Gradskoj knjižniciUpoznajte ljepote, obicaje i gastronomiju Madarske
U tijeku je Tjedan madarske kulture u samoborskoj Gradskoj knjižnici, kojemu je prethodila dokumentarna izložba o našem velikom umjetniku Zlatku Prici, rodenom u madarskom Pecuhu. U ponedjeljak, 21. studenoga, najprije smo upoznali ljepote susjedne Madarske kroz dokumentarni film o Nacionalnom parku Hortobagy, koji se proteže na više od 800 km2 kroz cuvenu Pustaru, najvece stepsko podrucje u Europi. Velika madarska ravnica istice se bogatom poviješcu i osebujnom kulturom, a dom je brojnim domacim životinjama, koje na tradicionalan nacin uzgajaju cikoši, konjanici-pastiri, kao i mnogim vrstama ptica. Kako je film bio na madarskom jeziku bez titlova, prevodio ga je i komentirao prof. Dinko Šokcevic, voditelj Madarskog instituta u Zagrebu. M.K.
|
Predavanje Marijane Pintar u Glazbenoj školi100 godina Price u PecuhuPoceo Tjedan madarske kulture u Gradskoj knjižniciArhiva 2016
202620252024202320222021202020192018201720152014201320122011201020092008200720062005200420032002 |