Niste korisnik? Registrirajte se..
24.11.2006.
U Galeriji Prica nastupila pijanistica Ida GamulinUžitak u vrhunskom umijecuSamoborska je glazbena publika 23. studenog uživala u osebujnom interpretativnom umijecu pijanistice Ide Gamulin. Na nastupu u Galeriji Prica, ova je vrhunska hrvatska klaviristica izvela djela Scarlattija, Mozarta, Dore Pejacevic, Papandopula i Schuberta. Naravno, znalacka samoborska publika nagradila je njene interpretacije oduševljenim pljeskom. Ida Gamulin diplomirala je na Muzickoj akademiji u Zagrebu u klasi Jurice Muraia, a usavršavala se je u inozemstvu kod mnogih pijanistickih pedagoga. Njena uspješna karijera zapocela je 1983. godine i od tada je nastupala solisticki i uz orkestre u gotovo svim europskim zemljama, Rusiji i SAD. T.M.
Koncert argentinskog tanga u ZKM-uSilencio, orquestra típica i dva vrhunska plesna paraBrojna publika u Zagrebackom kazalištu mladih je u petak, 17. studenog, imala priliku doživjeti autenticni argentinski tango u svojim dvjema podjednako fascinantnim izvornim formama – glazbi i plesu. Središnji gost veceri - Silencio, tango orkestar, jedan je od najuspješnijih orkestara na svjetskoj sceni posljednjih godina. Silencio je uspio oživjeti originalni tango iz sredine prošlog stoljeca i predstaviti ga obogacenog modernim elementima i aranžmanima na koncertima i tango festivalima širom Europe. U posljednje tri godine Silencio je nastupao u Parizu, Berlinu, Amsterdamu, Zürichu, Stockholmu, Milanu i desetak drugih europskih gradova. Zahvaljujuci zaljubljenicima u tango iz zagrebackog kluba Tango argentino, uspjeli smo i u metropoli osjetiti dašak tanga. Silencio je nastupio u postavi s osam muzicara, tradicionalnoj orquestra típica iz pedesetih godina koju cine bandeon, tri violine, kontrabas, glasovir i vokal, a koju je Silencio obogatio inovativnim elementom, bas klarinetom. Silencio, predvoden dvojicom Argentinaca, pravi je predstavnik moderne globalne tango kulture: sastavljen od muzicara sedam razlicitih nacionalnosti i raspona godina od 28 do 60. Svojom glazbom i izuzetno atraktivnom scenskom prisutnošcu i nastupom, redovno uspijevaju zapaliti svaku, pa i onu zahtjevniju - plesnu publiku. Plesni parovi Christophe Lambert i Judith Elbaz iz Pariza te Diego 'El Pájaro' Riemer i Mercedes Espinel iz Buenos Airesa su bili posebni plesni gosti veceri. Zagrebacka publika mogla je tako uživati u dva ocito razlicita, ali podjednako ocaravajuca plesna stila. Oba para imaju vrlo bogatu plesnu biografiju. Argentinski tango popularan je u svijetu vec od dvadesetih godina prošlog stoljeca, sa zlatnim periodom obilježenim velikim i znacajnim orkestrima u cetrdesetima i pedesetima, da bi zapao u zatišje u kasnijim desetljecima prošlog stoljeca. Sredinom devedesetih tango je doživio revival i poceo se ponovo plesati u Buenos Airesu, Parizu, New Yorku i gotovo svim drugim svjetskim kulturnim centrima. Danas se u vecim gradovima gotovo svakog dana u tjednu održava barem po jedna plesna tango vecer – milonga. Gotovo da i ne postoji tjedan u godini da se negdje u svijetu, od Buenos Airesa, Pariza ili Milana, do Istanbula i Tokia, ne održi neki tango festival na kojem sudjeluju stotine, a nekad i tisuce zaljubljenika u taj ples i glazbu. Brojna zagrebacka publika, koja je tražila kartu više za dva koncerta iste veceri, s oduševljenjem je pozdravila ansambl i plesace, jer ce im "okus" tanga dugo ostati zapisan u sjecanju. Rajka Križanac
U Samoborskom muzeju naša sugradanka Sandra Šoic uspješno je obranila diplomski radOcjena izvrstan!Apsolventica Filozofskog fakulteta u Zagrebu Sandra Šoic uspješno je, s ocjenom izvrstan, 14. studenog 2006. godine obranila svoj diplomski rad na temu Djelovanje istaknutih Samoboraca neposredno prije, za vrijeme i nakon Hrvatskog narodnog preporoda. Zanimljivost vezana uz ovu uobicajenu fakultetsku obavezu je ta što je na prijedlog Sandrinog mentora, prof.dr.sc. Nikše Stancica, obrana diplomskog rada održana u autenticnom prostoru dvorca Ferde Livadica, današnjem Samoborskom muzeju, u Livadicevoj 7, gdje je sve i zapocelo prije otprilike 180 godina. Zbog toga je po prvi puta komisija izašla van fakulteta, u Samoborski muzej gdje je, uz prisustvo ucenika 4. razreda Gimnazije A.G. Matoša iz Samobora, ciji je ucenik bila i sama, Sandra uspješno i javno obranila svoj diplomski rad. Sama tema Sandrinog diplomskog rada govori o istaknutim Samoborcima: Aleksi pl. Praunspergeru, Ferdi Livadicu, Ljudevitu Gaju, Stanku Vrazu i Skenderu Fabkovicu, kao i o politickom, gospodarskom i kulturnom životu u Samoboru krajem 18. i u 19. stoljecu. Samobor je bio "gnijezdo" Iliraca, a Livadicev dvorac, koji je bio stjecište i politickog života Samobora, danas je muzej u kojem je Sandra Šoic uspješno obranila diplomski rad o samoborskim Ilircima. Prigodnu budnicu Još Hrvatska nij' propala otpjevala je studentica solo pjevanja Darka Bišcan uz klavirsku pratnju. N.K.
|
U Galeriji Prica nastupila pijanistica Ida GamulinKoncert argentinskog tanga u ZKM-uU Samoborskom muzeju naša sugradanka Sandra Šoic uspješno je obranila diplomski radArhiva 2006
202620252024202320222021202020192018201720162015201420132012201120102009200820072005200420032002 |