Glasnik-SSNInformativno glasilo Samobora i Svete Nedelje

Povodom Dana grada igrale su se i lutkarske predstave

Ah, taj vrtic u muzeju...

Dan grada Samobora je prošao, ali vrijedi zabilježiti još neka dogadanja koja nismo stigli spomenuti u prošlom broju.

U Samoborskom muzeju odigrana je za one najmlade lutkarska predstava Mirjane Jelašac Ah, taj vrtic, a djeca su imala i priliku upoznati se s lutkama iz brojnih predstava Lutkarskog kazališta Lutonjica Toporko te porazgovarati s tetom Micikom.

R.Š.

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (0)

Na djecjem odjelu samoborske knjižnice predstavljena je nova knjiga za djecu Žuta minuta

Rokenrol bajka bez droge

Žuta minuta nova je knjiga za djecu Darka Macana, poznatog strip crtaca i scenarista te pisca znanstvene fantastike, cija je prva knjiga za djecu, Knjige lažu, koja je izašla prije 10 godina, dobila prestižnu državnu nagradu Grigor Vitez i jedna je od najposudivanijih knjiga na djecjim odjelima knjižnica. Macan, inace diplomirani povjesnicar i arheolog, intenzivno se bavi stripom, ali se i za njegovo stvaralaštvo za djecu vec može reci da ima kontinuitet. Nakon spomenute Knjige lažu, slijedila je Pavo protiv Pave, a ovo mu je treca knjiga u ovom zahtjevnom žanru.

- Pišem za djecu, jer djeca danas najviše citaju, a meni je stalo da me netko cita – obratio se okupljenim ucenicima samoborskih osnovnih škola sam autor te, nakon što je procitao nekoliko odlomaka iz knjige, istu elokventno i predstavio.

- U ovoj knjizi radi se o djecaku, o Žutom, koji je otkrio da je u necemu dobar. I premda ce na tom putu izgubiti sve (lažne) prijatelje, trud ce se isplatiti – sažeo je Macan svoj novi djecji roman koji je, kako je rekao, prava rokenrol bajka bez droge.

N.K.

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (0)

Vrijednom donacijom Hrvatski povijesni muzej bogatiji je za 33 Pricina djela

Novi Prica prvi put u Samoboru

Zahvaljujuci donaciji Zaklade Stankowski i Državne galerije iz Stuttgarta, Hrvatski povijesni muzej bogatiji je za 33 djela klasika modernog hrvatskog slikarstva, Zlatka Price.

Djela su najprije bila izložena u prostorima Generalnog konzulata RH u Stuttgartu i Veleposlanstvu RH u Berlinu. Prvi put su u Hrvatskoj prezentirana 27. listopada u Galeriji Zlatko i Vesna Prica u Samoboru. U nazocnosti mnogobrojnih uzvanika prisutne je u ime organizatora POU Samobor pozdravila ravnateljica Ana-Marija Crnojevic, a zatim je o znacaju spomenute izložbe govorila Ankica Pandžic, ravnateljica Hrvatskog povijesnog muzeja.

Muzejska savjetnica i voditeljica Likovne zbirke 20. stoljeca Hrvatskog povijesnog muzeja u Zagrebu i autorica postava izložbe Snježana Pavicic upoznala je nazocne sa znacajem ove donacije i s njenim autorom, Zlatkom Pricom. Naposlijetku je izložbu otvorila zamjenica samoborskog gradonacelnika Marica Jelenic.

Izložba ostaje otvorena do 15. prosinca.

T.M.

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (0)

Foto galerija Lang i ove godine predstavlja hrvatske fotografe u Bratislavi

Od lokalne "frajle" do lascivnih reciklaža

Samoborska Foto galerija Lang vec niz godina na najznacajnijoj srednjoeuropskoj manifestaciji posvecenoj modernoj i suvremenoj fotografiji uspješno predstavlja fotografe iz Hrvatske. Rijec je o Mjesecu fotografije u Bratislavi, za koji je ovaj put Želimir Košcevic izabrao šezdesetak fotografija kojima predstavlja temu akta u hrvatskoj fotografiji od sredine 19. stoljeca do danas. Tim izborom potvrduje tezu koju uporno zastupa, a odnosi se na univerzalnost medija.

Ogranicenim izborom od dvadesetak fotografa s oko šezdesetak slika na temu akta u hrvatskoj fotografskoj umjetnosti, pokušane su predstaviti mijene i, uvjetno receno, poetike ove teme, od prve fotografije akta u Hrvatskoj iz l865. do posljednjih slika istog sadržaja iz 2006. godine. Od amatera grofa Jurja Draškovica (1804.-1889.), koji fotografira lokalnu "frajlu" pa do suvremene reciklaže lascivnih fotografija iz pedesetih godina što ih je 2005. uradio (ili pak prisvojio) fotograf Jasenko Rasol (1969.), izložene fotografije mogu pružiti uvid kako su hrvatski fotografi temu akta ugradili u opce estetske trendove moderne i suvremene fotografije.

Robert Škiljan

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (0)