Glasnik-SSNInformativno glasilo Samobora i Svete Nedelje

Družba Braca hrvatskog zmaja proslavila 100. obljetnicu djelovanja

Pozdrav zmajeva iz Samobora

U sklopu obilježavanja 100. obljetnice djelovanja Družbe Braca hrvatskog zmaja u Viteškoj dvorani Kule nad Kamenitim vratima u Zagrebu održana je 31. ožujka svecana promocija knjige - Zbirke zmajskih i domoljubnih skladbi za zborove pod nazivom Zmajska pjesmarica, autora mo. Josipa degl' Ivellia, Zmaja Brackog II.

Kroz program promocije prisutne je vodio Zmaj Starovukovarski d.i.a. Matija Salaj, nakon cega je uslijedila podjela zmajskih zahvalnica skladateljima i zborovima koji su svojim doprinosom uvelicali ovu proslavu. U glazbenom dijelu programa Komorni sastav Mješovitog zbora crkve sv. Pavla u Zagrebu, Muški vokalni ansambl Petrinjski slavulji i Hrvatsko pjevacko društvo Slavulj iz Petrinje izveli su izbor skladbi iz Zmajske pjemarice.

Skup je, na zamolbu maestra Josipa degl' Ivellia, ispred Matice hrvatske - Ogranak Samobor pozdravila i njezina predsjednica Ranka Novosel, Zmajica Samoborska I.

- Nosim vam pozdrave iz Samobora, iz najljepšeg, a po Matošu i najhrvatskijeg grada Lijepe naše. Ponosim se što se nalazim u Zmajevoj kuli, gdje su vitezovi našeg domoljublja i kulture njegovali svoje ideje. I Samobor je u vaš krug dao jednog našeg zmaja - Ivicu Sudnika. Cesto sam ga molila da me povede na vaše radne ili svecane sastanke, a tu me odbijao govoreci: "A kaj oceš? Tam ti ne dohajaju žene, nego samo pravi hrvatski muži!". A, eto, ja sam ipak, zahvaljujuci našem dragom zmaju, kojeg smo "prisvojili", maestru Josipu degl' Ivelliu, u 76. godini došla na jednu od vaših svecanosti. Cestitam vam na pjesmarici koju nam danas predstavljate i želimo da vam bude na ponos kao i dosadašnji drugi vaši pothvati. Posebno cestitam vašem i našem Zmaju Brackom II., gospodinu degl' Ivelliu. Kako je ovo dom gdje se poznaje pjesnicka rijec istaknutih pjesmotvoraca, svoj cu pozdrav završiti zdravicom narodnog pjesnika iz Ruda, koja glasi:

Kak je visok Oštrc breg

i na Oštrcu hrasticek

i na hrasticku slavicek

i kak taj slavicek

prelepo i cifrasto popeva

tak lepo i cifrasto

se vas pozdravla.

Po povratku sa svecanosti Samoborci su svratili i u Kloviceve dvore, gdje su, po starim samoborskim obicajima, škropcem nazdravili Družbi Braca hrvatskog zmaja.

Ivica Horvat

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (0)

U Galeriji Prica održan koncert studenata Muzicke akademije

Položili ispit

Studenti zagrebacke Muzicke akademije u klasi izv. prof. Snježane Bujanovic – Stanislav održali su 4. travnja koncert na kojem su se predstavili samoborskoj publici. Uz klavirsku pratnju prof. Danijele Petric soprani Gordana Biondic i Martina Klaric, Božimir Lovric, tenor i baritoni Miroslav Hriberski, Jakša Belic i Klemen Šiberl pokazali su što su naucili tijekom školovanja na Akademiji. Na programu su bila djela Mozarta, Kalinskog, Griega, Schuberta, Rossinija i drugih.

Nažalost, nastupili su pred malim brojem posjetitelja, u Galeriji Prica, koji su ih pozdravili pljeskom i jednodušno podržali u njihovom glazbenom napredovanju.

T.M.

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (0)

Uz 100. godišnjicu smrti Slave Raškaj (1877.- 1906.)

U Ozlju s mislima na veliku slikaricu

Na stotu godišnjicu smrti slikarice Slave Raškaj, 29. ožujka ove godine Zavicajni muzej Ozalj priredio je izložbu u Galerijskom prostoru starog grada Ozlja.

Obljetnica je obilježena misom zadušnicom u crkvi sv. Vida, polaganjem cvijeca na slikaricin grob, izložbom te scenskom igrom ucenika Osnovne škole S. Raškaj na temu života slikarice.

Na izložbi je izloženo pedesetak slika u tehnici akvarela, pastela, ulja i crteža, a Samoborski muzej je iz svog fundusa posudio akvarel Ozalj u snijegu pa su i djelatnici našeg muzeja bili prisutni obilježavanju 100. godišnjice smrti slikarice, medu brojnim poklonicima umjetnosti iz Ozlja, Karlovca, Zagreba... Izložbu prati i katalog autorice izložbe prof. Branke Stregar.

Slava Raškaj rodena je 1877. godine u Ozlju, gluhonijema od rodenja školuje se u Zavodu za gluhonijeme u Becu i Zagrebu, a od 1896. godine uci slikanje u ateljeu slikara Bele Cikoša - Sesije. Njene slike još za života bile su izlagane u Zagrebu, Petrogradu, Parizu, Osijeku, Đakovu, Sisku, Varaždinu, Sušaku... Veci dio opusa Slave Raškaj su akvareli i pasteli pejzaža Ozlja i okolice, mrtve prirode, ljudske figure i drugo. Najviši domet postigla je upravo akvarelom, cime je dala važan doprinos povijesti hrvatske umjetnosti. Zbog napredovale duševne bolesti od 1902. godine pa do smrti boravila je u Zavodu za umobolne u Stenjevcu.

Umrla je 29. ožujka 1906. godine i pokopana je na stenjevackom groblju. Godine 1999. njeni zemni ostaci preneseni su u rodni Ozalj i danas pociva unutar cinkture crkve sv. Vida.

Ivanka Brekalo

FOTO: Pogled na kupu sa starog grada Ozlja, cesti motiv slika Slave Raškaj, snimila Ivanka Brekalo

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (0)