Prof.dr.sc. Darko Ropac, primarius
PRIRODOM DO ZDRAVLJA
Pretilost djece i obiteljski objed
Kako osigurati kvalitetnu i ukusnu ua djecu
Djece s prekomjernom tjelesnom masom i debljinom sve je više u čitavoj EU. Stoga je Svjetska zdravstvena organizacija - SZO ovom problemu posvetila osobitu pozornost. Provode se sustavna istraživanja u 33 zemlje Europske regije, a mjerenja su obuhvatila više od 400.000 djece u dobi od 6 do 9 godina (u RH oko 2.700). Rezultati su zabrinjavajući jer čak 30 % djece, češće dječaci, ima ovaj problem. Mi smo iznad prosjeka s 35% takve djece. U RH je debelih (ITM > 30) dječaka čak 18%, a djevojčica 12%.
Razlog ovom problemu je očit. Djeca unose više kalorija nego ih tijekom dana potroše (sjedalački način provođenja slobodnog vremena). SZO preporuča svakodnevno pet porcija voća i povrća, ali podaci pokazuju nešto posve drugo. U Europi u prosjeku 43% djece konzumira povrće, a 34% voće svakog dana. Tu je stanje u RH ispod prosjeka jer tek svako treće dijete jede svakoga dana povrće, a voće tek svako peto. Nalazimo se na samom začelju te negativne skale, uz Litvu, Maltu, Španjolsku i Gruziju.
Drugi problem je prekomjerno konzumiranje zaslađenih pića. Četvrtina djece u Europi konzumira takva pića više od tri puta tjedno, dok u Hrvatskoj čak svako treće dijete (38 %). Problem je izraženiji među dječacima i onima čiji roditelji imaju niži stupanj naobrazbe (u RH gotovo 50 % djece roditelja s nižom naobrazbom).
Među ključnim čimbenicima nastanka debljine je tjelesna aktivnost, a pješačenje je temelj kretanja. U Europi oko 40% djece ide u školu pješice ili nekim aktivnim prijevoznim sredstvom (romobil, bicikl – ne lektrični). E tu se možemo pohvaliti jer kod nas čak svako drugo dijete ide u školu pješice. Doduše, nije određena dužina tog kretanja, pa to ne mora imati osobiti značaj jer je kod nas većina osnovnih škola u neposrednoj blizini.
Dakle, razlozi za nastanak debljine su višestruki, od prehrambenih navika, tjelesne aktivnosti i genetskih osobina, do nezanemarivog utjecaja socioekonomskih čimbenika. Zašto ovaj problem izaziva takvu pozornost stručnjaka? Nedvosmisleno je dokazano da prekomjerna tjelesna masa i debljina u djetinjstvu negativno utječu na tjelesno i mentalno zdravlje djeteta, uspjeh u školi i kvalitetu života, te se u kasnijoj životnoj dobi povećava rizik od nastanka kroničnih bolesti. Zbog toga se s pravom ističe potreba snažnih intervencija i politika usmjerenih na smanjenje ovog problema.
Što se poduzima kod nas? Usmjerili smo se na promjenu prehrambenih navika djece uvođenjem besplatnih obroka u dječjim vrtićima i osnovnim školama. Nutricionisti su izradili prehrambene protokole. Za djecu predškolskog uzrasta u vrtićima su osigurana tri glavna i dva međuobroka. Pri tome su ključne smjernice pravilne prehrane učestalost obroka, makronutrijenti, vitamini i minerali i dnevni unos tekućine. Doručak je važan izvor energije za početak dana, a obroci slijede nakon 4 do 6 sati. Obrok treba osigurati adekvatan unos bjelančevina (meso, riba, jaja, mahunarke) i kvalitetnih masti. Posebno je važan unos vitamina A za imunitet, vid i razvoj kostiju. U cilju hidratacije prednost uvijek treba dati čistoj vodi, a izbjegavati zaslađene sokove i gazirane napitke. Maštovitost onih koji kreiraju jelovnike, i majstorija kuharica, osigurava kvalitetnu i ukusnu hranu koju će djeca brzo prihvatiti. Kako često ističu specijalisti preventivne medicine u našim zavodima za javno zdravstvo nažalost u školama često nije ponuđen školski obrok, što posljedično vodi nezdravim izborima poput brze hrane, koja je lako dostupna u okolini škole. Takva hrana ima veliku kalorijsku vrijednost te sadrži puno masti i koncentriranih ugljikohidrata, a malo minerala, vitamina i biološki vrijednih sastojaka. Za međuobrok djetetu je bolje ponuditi kod kuće pripremljen sendvič obogaćen salatom, voće, orašaste plodove, a izbjegavati kekse, čokoladu ili grickalice.
U svemu ovome gotovo da smo zanemarili ulogu obitelji. U modernom, ubrzanom svijetu sve je manje mogućnosti za zajedništvo obitelji. Jedan od osnovnim pokazatelja zajedništva je obiteljski objed. Gotovo da nema obitelji koja često sjeda u isto vrijeme za stol i objeduje, bilo da je riječ o doručku, ručku ili večeri. Uvijek je neki od članova obitelji u žurbi, nema vremena sjesti niti na čas. Odlazi u školu, ili rano na posao. Jede usput. Ako uopće nešto pojede onda je to onako na brzinu (fast food). Obitelji koje drže do zajedništva organiziraju zajednički ručak barem nedjeljom. Ovakav način života, uvijek u nekoj žurbi i nedostatku vremena, rekli bismo stresan način, doveo je do pucanja brojnih unutar obiteljskih veza. A te veze su vrlo značajne za psihički razvoj mladih članova, koji njihovim pucanjem gube brojne čvrste spone pripadanja. Stoga je zajednički objed od nesumnjivog značaja za psihički razvoj djece, za osjećaj pripadanja, zaštite i sigurnosti. U nedostatku takvog osjećaja mladi traže neke druge veze, koje mogu biti za njih pogubne.
Za psihički značaj harmoničnog obiteljskog života znalo se odavno, a to su pokazala i brojna istraživanja. U novije vrijeme istraživači su utvrdili da osim psihičke dobrobiti obiteljsko zajedništvo, iskazano kroz zajednički objed, ima veliki značaj za normalnu tjelesnu težinu djece. Općenito je stajalište da su zajednički obiteljski obroci dobri za djecu u više aspekata, ali malo je dokaza o tome koliko su korisni u pomaganju djeci da ne postanu pretila. Istraživanje objavljeno u časopisu Journal of Pediatrics utvrdilo je da djeca koja redovito sjede s roditeljima tijekom objeda jedu više povrća i mršavija su od svojih vršnjaka koji nemaju takve životne navike. Čini se da je odnos između prehrambenih navika djece i njihove težine puno složeniji od pukog unosa šećera i masnoća. Stoga zajednički obiteljski obroci imaju preventivni učinak kad je u pitanju rizik od pretilosti. Djeca jedu zdravo i nemaju problema s viškom kilograma. Roditelji nemojte zanemarivati kućni odgoj svoje djece a onda očekivati čuda od drugih institucija koji trebaju promijeniti loše životne navike djece kojima ste ih vi naučili.
- Registrirajte se za komentiranje
- Pregled komentara (0)