Prof.dr.sc. Darko Ropac, primarius
PRIRODOM DO ZDRAVLJA
Uljuljana u lažnu sigurnost država je zanemarila razvoj vlastitih oružanih snaga
Jesmo li se probudili iz desetljetnog zimskog zna?
Iz iskustva bivše države znamo da je vlastiti put, izvan tadašnjih velikih vojnih saveza istoka (Varšavski pakt) i zapada (NATO), neizvjestan i skup. Poeetkom 1991. došlo je do pada komunizma u istoenoj Europi, politiekih promjene u SSSR-u te povlaeenja elanica iz saveza. Mada je te godine zapoeela agresija Srbije i ostataka JNA na prostoru tek osamostaljene Hrvatske svijet je generalno gledajuai postao jednostavniji i sigurniji. Broj elanica NATO saveza poeeo se poveaavati jer su nove zemlje tražile sigurnost u vojnoj moai zapadnih sila. To je postao jedan od strateških ciljeva tek oslobo?ene Hrvatske uz uvjerenje državnog vodstva i naroda da aemo pod okriljem tog moanog saveza biti posve sigurni, uz minimalna vojna ulaganja u razvoj vlastitih oružanih snaga. Cilj je postignut 2009. godine ulaskom Hrvatske u NATO savez. Godinu dana ranije, raeunajuai sa skorim ulaskom u taj savez, dokinuta je vojna obaveza. Obrana Domovine zasnivati ae se na ueinkovitoj profesionalnoj vojsci od najviše 15.000 pripadnika i „kišobranu“ NATO snaga. Svi su bili zadovoljni takvim razvojem situacije. Uz plaaanje godišnje pristojbe za elanstvo u NATO savezu osigurana je sigurnost države, imajuai u vidu elanak 5. Ugovora koji definira da se napad na jednu elanicu NATO definira kao napad na sve elanice. Mladi nisu više morali iai na obavezno služenje vojnog roka.
Uljuljana u lažnu sigurnost država je zanemarila razvoj vlastitih oružanih snaga. Ostali smo na starim vojnim obrambenim sustavima, preostalim nakon tek završenog Domovinskog rata i postignute slobode. Bili su to sustavi uglavnom istoene provenijencije, ali vea dobrano zastarjeli. Vlastitu proizvodnju borbenih sredstava posve smo zanemarili. Podsjetimo se na brodogradnju koja je osiguravala borbena plovila svih vrsta za potrebe bivše JNA i drugih država kojima su brodovi prodavani. Zadnji brodovi bile su dvije raketne topovnjaee proizvedene u Brodogradilištu Kraljevica. RTOP Petar Krešimir IV. proizveden je 1991., a RTOP Kralj Dmitar Zvonimir 2001. Obje su zapravo poboljšana inaeica raketne topovnjaee klase Rade Konear JRM, projektirane u zagrebaekom Brodarskom institutu. Potom, dokinuta je proizvodnja podmornica po eemu smo bili jedna od nekolicine zemalja u svijetu. I napokon smo uništili Brodarski institut kao intelektualno središte vojne brodogradnje. Umjesto proizvodnje modernih tenkova u „?. ?akoviau“ opredijelili smo se za remont zastarjelih specijalnih vozila Bradley „doniranih“ sa zapada.
Donedavno je razvoj zrakoplovstva i protuzraene obrane bio posve zanemaren. Održavali smo na životu stare tipove ruskih MIG-ova koji su se vraaali s remonta u još lošijem stanju. Što se tiee protuzraene obrane – PZO ostali smo na sustavima kratkog i vrlo kratkog dometa ukljueujuai rakete Mistral 3, Stinger, Strela – 2M, te protuzrakoplovne topove Bofors. U tijeku je modernizacija raketnim sustavima francuske proizvodnje. Vojni stratezi su postali svjesni einjenice da naš zraeni prostor neae nitko bolje euvati od nas samih. Zbog toga je država izdvojila velika noveana sredstva za modernizaciju zrakoplovstva kupovinom 12 francuskih borbenih zrakoplova Rafale. Neefikasnost PZO sustava pokazala se kod provokativno ispaljene bespilotne izvi?aeke letjelice koja je 2022. pala usred Zagreba, nedaleko Studentskog doma, preletjevši nesmetano zraeni prostor triju elanica NATO saveza.
Što se tiee pješaekog naoružanja tu je vrlo uspješna tvrtka HS Produkt koja proizvodi oko pola milijuna pištolja i 50.000 jurišnu pušku VHS – 2. Izvoze u pedesetak zemalja, a najviše u SAD. Me?utim, kod nas se ne proizvodi municija za to oružje kao niti granate za postojeae borbene sustave. Oslanjamo se na uvoz, a razmatra se moguanost vlastite proizvodnje. Imamo vlastitu proizvodnju izvrsne opreme za osobnu borbenu zaštitu.
Napokon, procjenjujuai pogoršanje geopolitiekih odnosa i opasnosti za sigurnost zemlje državni vrh se odlueio na ponovno uvo?enje temeljne vojne naobrazbe koja je olako dokinuta prije 18 godina. Brojne generacije naših gra?ana, danas u srednjim godinama života, o ulozi gra?ana u obrani Domovine ne zna ništa. Propušteno je jako puno i teško je i skupo sada to nadoknaditi, osobito u kratkom roku. Eak 300.000 gra?ana nije prošlo nikakvu obuku. Trenutaeno je to najaktualnije pitanje u obrani. Država potiee mlade da se odazovu služenju vojnog roka skrativši ga na nedostatna dva mjeseca, uz primjerenu plaau i radni staž te prednost pri zapošljavanju u državnu i javnu službu. Za sada je u planu osposobiti oko 4.000 novaka tijekom godine u vojarnama u Kninu, Slunju i Požegi. MORH ae za ovo izdvojiti oko 24 milijuna eura godišnje. S obzirom da se u Hrvatskoj godišnje rodi nešto više od 16.000 muške djece to je tek 25 % potencijalnih roenika. Oeito je da ae država morati proširiti moguanosti temeljne vojne naobrazbe vojnih obveznika jer ae u protivnom veaina doseai životnu dob od 30 godina kada više ne podliježu vojnoj obavezi. To je tek poeetak uspostave obrane utemeljene na malom broju profesionalnih vojnika te na velikom broju vojno educiranih i obrambeno osposobljenih vojnih obveznika.
- Registrirajte se za komentiranje
- Pregled komentara (0)