Glasnik-SSNInformativno glasilo Samobora i Svete Nedelje

Prof.dr.sc. Darko Ropac, primarius
PRIRODOM DO ZDRAVLJA

Jesu li Hrvati skloni kronicnom alkoholizmu?

Problemi sa svakodnevnim opijanjem su u porastu

Precesto vidimo skupine mladih srednjoškolaca kako sjede u parku na klupama, a uz njih vece kolicine raznovrsnog alkohola, najcešce piva. Ispija se pivo "obogaceno" nekim žestokim alkoholnim picem. Nedavno je objavljen podatak da se svake godine u Hrvatskoj regrutira oko osam tisuca novih alkoholicara, a medu njima su sve mlade osobe i sve više djevojcica i žena. Hrvatska po kolicini ispijenog alkohola u samom je svjetskom vrhu, a problemi s prekomjernim pijenjem u stalnom su porastu.

Koliko u Hrvatskoj ima alkoholicara? Procjenjuju se da oko 6% naše populacije cini ovu skupinu, što znaci oko 240 000 alkoholicara. A posljedice njihovog alkoholizma trpi više od milijun osoba, osobito u njihovim obiteljima, kao i na poslu. Vjerojatno u Hrvatskoj prekomjerno pije još oko 1,2 milijuna osoba. Cini se da je gotovo polovica nacije pod utjecajem alkohola. Ne može se reci da s problemom alkoholizma nismo upoznati, osobito policija, sudstvo, socijalne službe, školstvo... Precesto se cuju zapanjujuci podaci o alkoholiziranosti djece i mladih koji su završili u hitnoj službi ili u policiji zbog vožnje u pijanom stanju ili pocinjenja kaznenog djela. Kroz te zastrašujuce vijesti upoznati smo s vrhom problema, koji zbog masovnosti cini veci problem za društvo negoli konzumiranje droge.

Konzumiranje alkohola rizicno je za pojavu ciroze i karcinoma jetre, ali i drugih organa probavnog trakta. Povecana je sklonost i kardiovaskularnim bolestima, premda manja kolicina crnog vina ima protektivno djelovanje (zbog prisutnosti antioksidansa, poput bioflavanoida). Uz bolesti, kod alkoholicara se javlja ucestalo povredivanje te promjene u ponašanju (socijalna bolest).

Covjek bi pomislio kako je ovisnost o alkoholu u opadanju, a da je trend rasta ovisnosti o drogi, osobito kod mladih. Svjedoci smo povremenih vijesti da je neki mladic preminuo od predoziranja drogom, o cemu nas stalno izvješcuje vladin Ured za suzbijanje ovisnosti. A kako je danas s konzumiranjem alkohola? Je li ta pojava u opadanju ili je stanje nepromijenjeno u odnosu na ono nekadašnje?

Da nema pouzdanih podataka o ovom problemu, mogli bismo samo nagadati. Medutim, nedavno je Hrvatski zavod za javno zdravstvo objavio publikaciju pod naslovom Mentalni poremecaji u Republici Hrvatskoj. Mentalni poremecaji okarakterizirani su psihološkom, biološkom i socijalnom disfunkcijom pojedinca, a ukljucuju citav niz simptoma i smetnji. Prema Medunarodnoj klasifikaciji bolesti Svjetska zdravstvena organizacija u ovu skupinu bolesti ubraja i "mentalne poremecaje i poremecaje ponašanja uzrokovane uzimanjem psihoaktivnih tvari" (medu kojima je i alkohol). Istice se da problemi i poremecaji mentalnog zdravlja, zbog relativno visoke ucestalosti u populaciji, cestog pocetka u mladoj odrasloj dobi, moguceg kronicnog tijeka, narušavanja kvalitete života oboljelih i njihovih obitelji, te znacajnog udjela u korištenju zdravstvene zaštite, predstavljaju jedan od prioritetnih javnozdravstvenih izazova u svijetu pa tako i u Hrvatskoj.

Prema procjeni opterecenja bolestima za Hrvatsku za 2016. godinu, mentalni poremecaji na cetvrtom su mjestu medu vodecim skupinama, iza kardiovaskularnih i malignih bolesti te ozljeda. U okviru skupine mentalnih poremecaja najveci postotak opterecenja odnosi se na depresivne poremecaje (25,9%), slijede poremecaji uzrokovani alkoholom (17,1%) i anksiozni poremecaji (14,6%). Kao što vidimo, poremecaji uzrokovani alkoholom nalaze se na vrlo visokom mjestu medu mentalnim poremecajima, odmah iza depresivnih stanja. U 2017. godini mentalni poremecaji uzrokovani alkoholom bili su vodeca dijagnosticka kategorija prema broju hospitalizacija zbog mentalnih poremecaja, s udjelom od 18% (oko 7000 hospitalizacija).

Uocene su i znatne razlike prema spolu. Muškarci su cak pet puta cešce hospitalizirani zbog mentalnih poremecaja u odnosu na žene (280:56/100 000). Oni su najviše bili hospitalizirani zbog mentalnih poremecaja uzrokovanih alkoholom, shizofrenije, depresivnih poremecaja i reakcija na teški stres (ukljucujuci PTSP), dok su žene najcešce bile hospitalizirane zbog depresivnih poremecaja i shizofrenije. Alkohol kod njih nije medu vodecim uzrocima hospitalizacije. Postoje razlike i po životnoj dobi. S godinama života problemi vezani uz alkohol rastu tako da postaju vodeci u dobi iznad 40. godine života. Danas hospitalizacija u prosjeku traje 20 dana (prije dvadeset godina iznosila je 35 dana), što znatno opterecuje zdravstveni sustav.

Kad se promatra udio mentalnih poremecaja uzrokovan alkoholom po županijama, tada se jasno vidi da je u najvecem broju županija, ukljucujuci i Grad Zagreb, taj uzrok na prvom mjestu. Od Bjelovarsko-bilogorske županije pa sve do istoka Hrvatske prednjace depresivna stanja, a od Zadarske do juga prevladavaju problemi vezani uz shizofreniju. Možda i ovaj podatak dovoljno govori sam za sebe o stanju u kojem se nalazi stanovništvo Lijepe naše.

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (0)