Glasnik-SSNInformativno glasilo Samobora i Svete Nedelje

U Samoboru obilježen Dan antifašisticke borbe

Sjecanje na borce NOR-a i žrtve fašistickog terora

Uoci Dana antifašisticke borbe, koji se diljem Hrvatske obilježava 22. lipnja u znak sjecanja na osnivanje Prvog sisackog partizanskog odreda 1941. godine, u ponedjeljak, 21. lipnja, u Samoboru su ispred spomenika borcu na Trgu Matice hrvatske i u Parku domovinske zahvalnosti ispred spomenika braniteljima upaljene svijece i položeno cvijece u pocast borcima protiv fašizma i poginulim braniteljima.

U ime Grada Samobora svecanosti polaganja vijenaca nazocila je predsjednica Gradskog vijeca Grada Samobora Irena Francekovic.

Prvi je to dio obilježavanja ovog državnog praznika, koji svake godine organizira Udruga antifašistickih boraca i antifašista Samobora i Svete Nedelje na celu s predsjednikom Petrom Raicem, jer nakon polaganja vijenaca clanovi udruge u dva dana obilaze grobišta i spomen obilježja u Samoboru, Svetoj Nedelji i okolici, sve do Planine u Sloveniji, gdje im se pridružuju clanovi Zveze borcev za vrednote NOB-a iz Krškog, Brežica i Slovenske Vasi.

Obilazak tradicionalno završava na sam praznik na Žumberku u Budinjaku, uz zajednicko druženje domacih i slovenskih antifašista.

M.K.

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (0)

Hranilovicev vrh najviša tocka Zagrebacke županije

U pocast velikom geografu

Od prije par dana Hranilovicev vrh oznacen je info plocama od inicijatora, Udruge Žumberacki uskoci iz Sošica.

Na Žumberackoj gori (u starim nazivima Uskocko gorje) nalazi se vrh (1006 m/nm), koji se u narodu od davnina naziva Hranilovicev vrh. Razlog je taj što su okolna zemljišta, odnosno sjenokoše, pretežito u vlasništvu obitelji prezimena Hranilovic iz mjesta Sošice. Zanimljivo je i to da je nedaleko od navedenog Hranilovicevog vrha i vrh Sveta Gera. Navedeni je umalo pripao Sloveniji da nije bilo mještana Sošica i njihovih sjenokoša tik do vrha pa su na taj nacin ocuvali medu po katastarkom planu Opcine Ozalj te je samim time i vrh pripao Republici Hrvatskoj.

Kako se u planinarskim prirucnicima navedeni vrh poceo nazivati Bezimeni vrh, poslan je prijedlog da se navedenom vrhu dodijeli i službeno ime Hranilovicev vrh, koje se od davnina koristi u narodu, a uz navedeno može se i promatrati kao zahvala našem velikom hrvatskom geografu dr.sc. Hinku pl. Hranilovicu, koji je uvelike pomogao razvoju geografije i planinarstva u našoj domovini. Na navedenom vrhu Udruga Žumberacki uskoci je prije par dana postavila info plocu s osnovnim podacima o znanstveniku Hinku pl. Hranilovicu.

Udruga je predala dopis Komisiji za planinarske puteve (HPS) i Državnoj geodetskoj upravi o ucinjenom stanju te dobila pozitivan odgovor o navedenom prijedlogu. Takoder, od Komisije za imenovanje ulica u Gradu Zagrebu stigao je pozitivan odgovor da u skoroj buducnosti jedna ulica dobije ime po geografu Hinku Hranilovicu.

M.R.

Foto:

Inicijatori imena Hranilovicevog vrha sa susjedima Slovencima u travnju 2021.

Hranilovic, Hinko, hrvatski geograf (Zagreb, 14. VI. 1860. –Zagreb, 15. IV. 1922.). Geografiju, povijest i filozofiju studirao je u Grazu, Becu, Berlinu i Oxfordu; doktorirao u Grazu. Bio je srednjoškolski nastavnik u Zemunu, Rijeci i Zagrebu. Od 1908. gotovo do smrti profesor je na Katedri za geografiju Mudroslovnoga fakulteta (Filozofski fakultet) u Zagrebu. Bavio se teorijom geografije, geografskim metodama, regionalnom geografijom i kršem. Glavna djela: Prilozi sinteticko-analitickom postupku geografske metode (1893.), Geomorfološki problemi iz hrvatskoga Krasa (1901.), Novi smjer naše geografije (1902.), Zemljopisni i narodopisni opis kraljevina Hrvatske, Slavonije i Dalmacije (zajednom s Dragutinom Hircom, 1905.) i dr.

Hrvatska enciklopedija

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (0)