Glasnik-SSNInformativno glasilo Samobora i Svete Nedelje

Gradit ce se biciklisticka staza izmedu Strmca, Orešja i Bestovja

Cetiri i pol milijuna kuna za život na dva kotaca

U sklopu provedbe projekta izgradnje biciklisticke staze izmedu naselja Strmec, Orešje i Bestovje (KK. 07.4.2.18.0007.), 31. svibnja 2021. godine gradonacelnik Grada Svete Nedelje Dario Zurovec, u pratnji zamjenika gradonacelnika Gabrijela Deaka, je s predstavnicima izvodaca Kristijanom i Tomislavom Vrancicem ispred zajednica ponuditelja Vrancic obrt za gradevinarstvo i prijevoz, Sveta Nedelja i Hvar d.o.o., Samobor, potpisao Ugovor o javnoj nabavi radova za izgradnju biciklisticke staze izmedu naselja Strmec, Orešje i Bestovje. te s Igorom Kolarevicem iz tvrtke GEOFUND d.o.o., Strmec, ugovor za pružanje usluge strucnog nadzora i koordinatora zaštite na radu na izgradnji biciklisticke staze. Ukupna vrijednost izgradnje biciklisticke staze iznosi 4.534.839,58 kuna + PDV.

Prethodno je u okviru projekta 11. veljace potpisan ugovor za uslugu tehnicke pomoci upravljanja projektom, administracija te promidžba i vidljivost s tvrtkom Maxicon d.o.o., Zagreb, a 12. veljace i ugovor za uslugu pripreme i provedbe postupka javne nabave s tvrtkom Cibalae Expert j.d.o.o., Vinkovci.

- Ova biciklisticka staza je izniman pomak i izuzetno velik projekt, tim više što ce se izgradnjom biciklisticke staze povezati više naselja. Ono na što sam iznimno ponosan jest da je više od 80% sredstava osigurano iz europskih fondova, a manji dio iz našeg gradskog proracuna. Vjerujem da cemo izvedbom ovog projekta, odnosno izvedbom biciklisticke staze u duljini od gotovo 3,36 km znatno pridonijeti kvaliteti života, ali i sigurnosti svih sudionika u prometu - istaknuo je gradonacelnik Zurovec prilikom potpisa navedenih ugovora.

Potpis i izvršenje ugovora sastavni je dio provedbe projekta izgradnje biciklisticke staze izmedu naselja Strmec, Orešje, Bestovje, koji se sufinancira bespovratnim sredstvima Europske unije iz Kohezijskog fonda u razdoblju 2014. do 2020.

Grad Sveta Nedelja je 28. rujna 2020. godine sklopio Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava za projekte financirane iz europskih strukturnih i investicijskih fondova u financijskom razdoblju 2014.-2020 - Biciklisticka staza izmedu naselja Strmec, Orešje, Bestovje. Ugovor je potpisan s Ministarstvom regionalnog razvoja i fondova Europske unije (MRRFEU) te Središnjom agencijom za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije (SAFU).

Ukupna vrijednost projekta je 7.259.912,44 kn, od kojih su bespovratna sredstva iz Kohezijskog fonda 6.170.925,55 kn, a razdoblje provedbe projekta je od 1. veljace 2021. do 1. veljace 2022. Ostatak sredstava osiguran je iz proracuna Grada Svete Nedelje.

Cilj projekta je izgradnja i opremanje nove biciklisticke staze u dužini 3.360 metara od naselja Strmec preko naselja Orešje do naselja Bestovje. Izgradnjom i opremanjem (odmorišta te javna rasvjeta) nove biciklisticke staze ostvaruje se cilj prometnog povezivanja više naselja unutar Svete Nedelje, kako bi se povecala ukupna mobilnost na podrucju Grada i Urbane aglomeracije Zagreb, te samim time vece korištenje alternativnog javnog prijevoza. Nova biciklisticka staza omogucit ce povezivanje s postojecim sustavom javnog prijevoza.

Pocetak radova na izgradnji biciklisticke staze ocekuje se u lipnju 2021. Radovi ce trajati predvidivo 7 mjeseci, odnosno do sijecnja 2022. godine.

Sve informacije o projektu možete pratiti i na našoj web stranici https://grad-svetanedelja.hr.

A.B.B.

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (0)

Udruga Ekosspiritus organizirala izlet "Hrvatska kakvu ne poznajete"

Posjetili Klenovnik, Lepoglavu i Radoboj

U subotu, 29. svibnja 2021. godine, s popuštanjem epidemioloških mjera, vec jednom odgoden izlet "Hrvatska kakvu ne poznajete" u Klenovnik, Lepoglavu i Radoboj napokon je uspješno održan. Odgadanje je samo povecalo interes i okupilo više od 60 sudionika, clanova Udruge Ekosspiritus i pridruženih znatiželjnika. U nepoznate kutke Zagorja vodio je msgr. Nedjeljko Pintaric, predstavljajuci bregove i zakutke svog djetinjstva te aktivnosti koje je za svoj kraj ucinio kao svecenik.

Krenulo se unikatnim Marijinim putom, koji vodi od Klenovnika do Vukovja, a prolazi uz 15 uredenih postaja koje predstavljaju radosna, žalosna i slavna otajstva krunice. Citaci su sudjelovali u naviještanju meditacija i predvodenjem desetica krunice, tako da su u hodu izmolili kompletan ružarij.

Na kraju puta izletnici su se okupili u kapeli sv. Volfganga, gdje ih je docekao domaci svecenik Josip Jagarcec, koji je predstavio crkvu, župu i kraj te predvodio misno slavlje kojim je zaokružena ova pobožnost. Misa je završila hodocasnickim ophodom oko oltara. Lokalno lovacko društvo u šumarku koji okružuje crkvu pocastilo je toplim kuhanim grahom i domacim vinom. Nakon jela, zdravica i pjesme nikome se nije odlazilo, ali još je puno toga bilo predvideno za obilazak.

Nastavak puta vodio je prema Lepoglavi i kapeli sv. Jurja u mjestu Purga iznad grada, u kojoj se nalaze predivno ocuvane freske iz 18. stoljeca najboljeg slikara hrvatskih pavlina Ivana Rangera, kojeg neki nazivaju "hrvatskim Michelangelom". O freskama i pavlinima, župi i mjestu govorio svecenik Nenad Piskac. Naglasio je kako su freske nacrtane tako da vizualno prostor cine puno vecim nego što objektivno jest i pozvao sve da obrate pažnju na odlicno ocuvane žive boje, jer umjetnik koji je radio prije oko 280 godina nikome nije odao tajnu svojih boja i od cega ih izraduje. Dok je od 1949. do 1989. sama crkva u Lepoglavi bila zatvorena i u njoj je bilo zabranjeno slavljenje liturgijskih obreda, upravo je ova kapela služila kao mjesto okupljanja vjernika. Freskama po svim zidovima dominira mnoštvo andela, a poznato je kako su baš redovnici pavlini razvijali pobožnost andelima cuvarima i po legendi svakom pobožnom redovniku je andeo javio vrijeme njegove smrti, tako da su se uvijek mogli za to pripremiti.

S ocima punih boja i pobožnih prizora nastavili su u smjeru Krapine i u mjestu Radoboj obišli Muzej Radboa, turisticki objekt ureden u staroj školi, koji svjedoci o bogatoj arheološkoj, rudarskoj i geološkoj prošlosti mjesta i okolice. Postav muzeja predstavila je voditeljica Ivana Hazulin.

Iz Radoboja se pješacilo prema konacnom cilju dnevnog putovanja – kapeli sv. Jakova na Ocuri. Uspon na dominantan brežuljak, koji je posve pust, osim najvece gotske kapele koja dominira krajolikom, iziskivao je hodocasnicku volju i snagu. Hodace se zgrada dojmila vanjskim masivnim izgledom, dok je šokantan bio ulazak u posve ogoljen prostor, golih zidova i žive stijene umjesto poda. Zašto je to tako u zanimljivom predavanju objasnila je magistra umjetnosti Zvjezdana Jembrih, viša konzervatorica-restauratorica i redovita profesorica na Odsjeku za konzerviranje i restauriranje umjetnina Akademije likovnih umjetnosti Sveucilišta u Zagrebu.

Spomenula je kako su današnji predavaci naviknuti raditi uz "power-point", koji u toj kapeli bez struje nikako nije moguce koristiti, ali da je samo mjesto dovoljno snažna tocka u pejzažu, uz zanimljivu i do kraja neistraženu prošlost. Poznato je kako je cak cetiri puta mijenjala naslovni titular - od Blažene Djevice Marije prema sv. Jakobu (kako ga zovu u Zagorju) i nazad. Unutrašnjost je bila ukrašena vrijednim gotickim freskama, koje su uništene prodorom baroka (probijanjem novih prozora, bojanjem zidova), a zatim i oštecenjima koja su na kapeli nastale bombardiranjem i dugo se nisu sanirale. Navodno je dio drvenih oltara zapalio kao ogrjev odbjegli zatvorenik iz Lepoglave, koji se tamo skrivao neko vrijeme. Naslovni kip Gospe je ipak u jednom trenutku spašen, spušten u dolinu i restauriran.

Kapela je podignuta na 450 m nadmorske visine, na klimatski vrlo burnom i nesigurnom mjestu, gdje udaraju gromovi i puše vjetar, a jedini logican razlog njenog podizanja su, vjerojatno još prije 15. st., hodocasnicki putevi koji su prolazili tim krajem. Kako Bratovština sv. Jakova koja djeluje u sklopu Udruge Ekosspiritus ove godine obilježava pet godina od osnivanja i u procesu je oznacavanja srednjovjekovnih Camino puteva kroz Hrvatsku (koja je medu posljednjim zemljama u Europi koja to još nije napravila) simbolicno su na tom posebnom mjestu petorica clanova - Radovan, Vedran, Vlado, Ante i Julije, obukli bratovštinsku odjecu i zajedno sa sudionicima molili za uspjeh tog znacajnog projekta.

Dan prepun sadržaja završio je spuštanjem mraka, a ostalo je još mnogo neispricanih prica, zdravica, šala, kao i mjesta za obici. To je naša zemlja, Hrvatska koju ne poznajemo dovoljno i uvijek u njoj postoje nova bogatstva koja možemo i moramo otkrivati.

Katarina Pucar

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (0)