Glasnik-SSNInformativno glasilo Samobora i Svete Nedelje

Najuža obitelj oprostila se od istaknutog slikara i pocasnog gradanina Samobora Nikole Reisera

Pokopan Nikola Reiser

Akademik, slikar i pocasni gradanin Grada Samobora Nikola Reiser pokopan je u najužem krugu obitelji u cetvrtak, 25. ožujka. Redoviti clan Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Razreda za likovne umjetnosti, istaknuti slikar, umjetnik i pedagog preminuo je u bolnici na Svetom Duhu u utorak, u svojoj 92. godini.

Prošle godine Gradsko vijece Samobora odlucilo je Nikolu Reisera proglasiti pocasnim gradaninom Samobora, a povelja Grada urucena mu je u njegovom zagrebackom domu, na njegov rodendan, 14. listopada prošle godine. Tom prilikom se s akademikom, njegovom suprugom Vesnom te djecom Nikolom i Mirnom, razgovaralo i o ideji obitelji Reiser za obnovom kurije u Mirnovcu i nalaženja adekvatnog mjesta za galeriju Nikole Reisera.

Nikola Reiser rodio se u Mirnovcu kod Samobora 1918. godine, studirao je slikarstvo na Akademiji u Zagrebu od 1939. do 1943. (prof. V. Becic), a diplomirao je 1945. kod Otona Postružnika. Poslije rata usavršavao se u Parizu. Samostalno je izlagao u Samoboru, Zagrebu, Rijeci, Splitu, Mariboru, Münchenu, Torontu, Bernu... Primio je Nagradu grada Zagreba (1958.), Srebrnu plaketu Premio di pitturagrada Faenze (1963.), Nagradu Plavog salona, Zadar (1964.), Prvu nagradu jugoslavenske likovne jeseni za akvarel, Sombor (1964.), Nagradu IV. biennala jugoslavenske grafike, Zagreb (1966.), Nagradu Moderne galerije, Rijeka (1985.), Paletu Slave Raškaj, Karlovac (1986.), Nagradu ZAVNOH-a (1990.) i Nagradu Vladimir Nazor za životno djelo (1999.). O njegovom radu pisali su brojni ugledni kriticari i novinari.

Na domacoj umjetnickoj sceni Reiser je bio prisutan više od šest desetljeca, ostvarivši više od 30 samostalnih i 300 skupnih izložbi u Hrvatskoj i diljem svijeta.

K.S.

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (1)

Izborna skupština HDZ-a Bregana

Poziv na aktivniji stranacki rad

U utorak, 23. ožujka, u prostoru AMK Bregana održana je izvanredna izborna skupština temeljnog ogranka HDZ-a Bregana. Za novog predsjednika izabran je Goran Grdinic. Uz predsjednika je izabran i novi Izvršni odbor temeljnog ogranka. U ime gradske organizacije HDZ-a Samobor skupštini su nazocili Tomislav Masten, predsjednik gradskog odbora, i Marko Prahovic, predsjednik Samoborske mladeži HDZ-a. U svom pozdravnom govoru predsjednik Masten je istaknuo kako je glavna zadaca samoborskog HDZ-a u ovim opozicijskim danima ojacati stranacku infrastrukturu i stranacki rad na terenu. U sklopu ispunjenja te zadace održana je i ova izvanredna izborna skupština. Predsjednik je takoder napomenuo kako Bregana zaslužuje bolji odnos od strane Grada Samobora te vjeruje kako ce se nova HDZ-ova ekipa znati izboriti za to.

- Tržnica u Bregani stoji zapuštena, iako je vec godinu dana u vlasništvu Grada Samobora. Zadnji radovi na njoj su izvedeni još u vrijeme bivšeg Poglavarstva, a sadašnja gradska vlast stoji i gleda kako taj objekt propada. Bilo bi dobro da je takvo stanje samo s tržnicom u Bregani! Takvo je stanje i s tržnicom u Samoboru, cija je rekonstrukcija zaustavljena dolaskom gradonacelnika Beljaka i njegove nesposobne ekipe. Cijeli grad stoji, a izmišljaju se razno-razne price kojima se želi opravdati nesposobnost i neznanje. Definitivno, to je najnesposobnija vlast u povijesti Samobora, koja umjesto da nešto radi, upada u urede zaposlenika gradskih poduzeca te pregledava njihova racunala. Staljinisticki pristup nije prolazio na ovim prostorima niti u 45 godina komunisticke vladavine, pa nece ni danas. Pitanje je vremena kad ce i ta garnitura postati povijest - napomenuo je Masten. Na kraju skupštine izaslanicima se obratio i novoizabrani predsjednik Grdinic, koji je pozvao na aktivniji stranacki rad na dobrobit svih stanovnika Bregane.

I.H.

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (27)

Nastavlja se niz predavanja iz ciklusa Nemirna zemlja

Poucno o meteorologiji i energiji vjetra

U samoborskoj Gradskoj knjižnici nastavljen je niz zanimljivih predavanja ponedjeljkom u ciklusu Nemirna zemlja, koje je pokrenulo Društvo inženjera i tehnicara Grada Samobora. Dan uoci Svjetskog dana meteorologije (23. ožujka) predavanje o mjerenjima u meteorologiji održao je Zvonko Žibrat, a o energiji vjetra Alica Bajic, oboje clanovi Hrvatskog meteorološkog društva i djelatnici Državnog hidrometeorološkog zavoda.

Zvonko Žibrat upozorio je da je u Hrvatskoj meteorološka postaja na Gricu osnovana davne 1861. godine i od tada djeluje u kontinuitetu. Od 1879. napravljena je prva standardizacija mjerenja za svaki instrument koji se koristi u službi. Nevjerojatno zvuci i podatak da se svaki dan, u razmaku od jednog do tri sata, na velikom broju mjernih postaja prikuplja 15 milijuna podataka koji su nužni da se u konacnici može izraditi prognoza. Mjerni instrumenti nalaze se na kopnu, moru i u zraku, s time da se morski u vecoj mjeri rabe tek u posljednjih 15-ak godina. Najbolje su njima pokriveni prostori Europe i SAD-a, a najslabije africki kontinent. To je ogroman pogon koji nije jednostavno održavati, ali Svjetskoj meteorološkoj organizaciji to uspijeva, istaknuo je Žibrat. Jedna od mjernih postaja nalazi se i u Samoboru, trenutno u Langovoj ulici. Spomenuo je i da je jedan od problema naci pouzdane ljudi koji ce s mjernih postaja ocitati podatke prema propisanoj proceduri, jer upravo na njima leži cijeli sustav. Primjerice, na Zavižanu se po svim vremenskim prilikama podaci prikupljaju svakih 7 sati, pocevši vec od 4 sata pa sve do 21 sat. No, u posljednje vrijeme tehnologija sve više zamjenjuje ljude. Državni hidrometeorološki zavod danas zapošljava 400 djelatnika i oko 300 honorarnih motritelja.

Druga aktualna tema bila je energija vjetra, tj. predavanje o vjetru kao sigurnom izvoru energije koje je održala Alica Bajic, a temelji se na dokumentu Energetska strategija Hrvatske do 2020. godine. Hrvatska ima puno potencijala na tom podrucju, osobito u obalnom dijelu, jer gradnja vjetroelektrana ovisi o brzini i snazi vjetra. Bitna je i njegova konstantnost pa zbog toga bura nije najpogodnija, jer su joj odlike mahnitost i velika odstupanja u snazi u nekoliko sekundi.

Po broju vjetroelektrana u Europi prednjace Danska, Njemacka, Španjolska i Nizozemska. U Hrvatskoj je svega nekoliko vjetroelektrana. Prva je podignuta na Pagu, dvije su u Šibenskom zaledu, a najnovije u Senju, gdje senjska bura spada u najsnažnije vjetrove u našoj zemlji, ali tu se ocituje taj problem mahnitosti. Najvece prednosti vjetroelektrana leže u obnovljivom izvoru energije vjetra, dostupan je, a proizvodnja energije je jeftina i, prije svega, nije štetna za okoliš. Jedan od negativnih argumenata za gradnju vjetroelektrana je buka koju stvaraju turbine, a ponekad je to i vizualni dojam koje ostavljaju.

Na kraju su predavaci samoborskoj Gradskoj knjižnici darovali publikacije u izdanju Državnog hidrometeorološkog zavoda, a njima je svoje publikacije darovalo Društvo inženjera i tehnicara. Voditelj astronomske sekcije društva Ivan Opic najavio je do kraja ciklusa još dva predavanja u Gradskoj knjižnici.

M.Š.

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (0)

U knjižnici otvorena izložba Ptice mocvarice

Sacuvati pernate prijatelje

Dojmljiv postav izložbe Ptice mocvarice proljetnim je bojama ispunio oba odjela Gradske knjižnice Samobor.

Prvi dio izložbe otvoren je predavanjem Denisa Leinera, mladog ornitologa i studenta veterine. Projekcijom fotografija koje je sam snimio i koje su dio same izložbe zainteresirao je mlade biologe iz samoborskih osnovnih škola.

Drugi dio izložbe je u nešto kasnijem terminu otvorila ravnateljica Javne ustanove za upravljanje zašticenim podrucjima i drugim zašticenim prirodnim vrijednostima na podrucju Zagrebacke županije Martina Glasnovic, a o izložbi je govorio i sam autor, doc.dr.sci. Srecko Leiner iz Hrvatskog prirodoslovnog muzeja.

Cilj ove pokretne izložbe nije samo približavanje ptica posjetiteljima, vec i razvijanje osjetljivosti o potrebi njihovog ocuvanja. Takoder se skrece pozornost na nestanak 50% svjetskih mocvarnih staništa u posljednjih stotinu godina, što je posljedica covjekova uvjerenja da su to prostori koji nicemu ne koriste, osim razvoju zaraznih bolesti i da kao takvi moraju biti prenamijenjeni u korisnije svrhe.

Izložba ostaje otvorena do sredine travnja.

S.S.

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (2)