09.06.2021.

Solitarne pčele – novi stanari posjetiteljskog centra u Budinjaku

Nisu konkurencija medonosnim pčelama

Prostor za kojeg se odluči pčela će prvo očistiti. Zatim obilazi cvjetove na kojima skuplja pelud i nektar te njima puni gnijezdo. Kada prikupi dovoljno peluda i nektara, na tu masu polaže jaje, a onda sve zazida pregradom od blata. Proces ponavlja sve dok cijela šupljina nije popunjena. Koliko će takvih pregrađenih ćelija biti ovisi o tome koliko je dugačak "tunel" kojeg je ženka odabrala, ali u pogodnom će gnijezdu najčešće biti šest do osam ćelija.

U suradnji s Udrugom studenata biologije BIUS, Sekcijom za opnokrilce i njihovim mentorom dr.sc. Sašom Prđunom s Agronomskog fakulteta u Zagrebu djelatnici Javne ustanove Park prirode Žumberak – Samoborsko gorje u veljači su izradili tri nastambe za solitarne pčele te ih postavili u voćnjak pokraj posjetiteljskog centra u Budinjaku.

Nastambe su namijenjene divljim pčelama iz roda Osmia, u narodu poznatim pod brojnim imenima: samotarke, samice, solitarne pčele, pčele zidarice ili pčele voćnjaka. Naziv samotarke, samice ili solitarne su dobile jer ne žive u košnicama (također se ne roje, nemaju maticu ni radilice, a ne rade ni med), zidarice zato što gnijezda zatvaraju i pregrađuju blatom, a pčelama voćnjaka jer se u rano proljeće mogu vidjeti na rascvjetalim voćkama.

Kako se odrasle jedinke pojavljuju već u rano proljeće, i to najčešće s pojavom prvih cvjetova, nastambe je bitno postaviti već u veljači kako bi ženkama nakon parenja bile na raspolaganju za stvaranje gnijezda. Odrasle pčele izlijeću postupno. Prvi se pojavljuju mužjaci, koji se tipično zadržavaju u blizini gnijezda čekujući ženke da ga i one napuste. Zatim se pare na tlu, nakon čega mužjak brzo ugiba, a ženka će tijekom deset do dvanaest tjedana života položiti jaja u posebno pripremljene komorice. Posebna priprema komorica znači da ženka prvo mora pronaći usku cjevastu strukturu pogodnu za izradu gnijezda npr. šupljinu u stabljici trske. Prostor za kojeg se odluči prvo će očistiti. Zatim obilazi cvjetove na kojima skuplja pelud i nektar te njima puni gnijezdo. Kada prikupi dovoljno peluda i nektara, na tu masu polaže jaje, a onda sve zazida pregradom od blata. Proces ponavlja sve dok cijela šupljina nije popunjena. Koliko će takvih pregrađenih ćelija biti ovisi o tome koliko je dugačak "tunel" kojeg je ženka odabrala, ali u pogodnom će gnijezdu najčešće biti šest do osam ćelija. Na samom ulazu u tunel pčela ostavlja oko dva centimetra slobodnog prostora za ulijetanje i izlijetanje, a sam kraj zatvori debelim čepom od blata.

Iza tih zidova od blata odvijat će se mjesecima dug, promatraču nastambe nevidljiv razvoj novih solitarnih pčela. Iz jaja će se već nekoliko dana nakon polaganja izleći ličinka, koja će se, nakon što potroši svu hranu koju je mama pčela ostavila, zakukuljiti. U kukuljici će se ličinka krajem kolovoza ili tijekom rujna preobraziti u odraslu pčelu. Ipak, neće odmah napustiti gnijezdo, već će pričekati proljeće sljedeće godine. Njen izlazak ovisi o temperaturi tijekom zimskog perioda, ali to će se najvjerojatnije dogoditi početkom ožujka te će time životni ciklus biti zaokružen.

U prirodi divlje pčele roda Osmia grade gnijezda u uskim šupljinama i prirodno postojećim cjevastim strukturama npr. u šupljinama stabljika trske Phragmites australis, kojom su se nekad pokrivali krovovi kuća, ali i u šupljinama starog drveća, pukotinama i otvorima drvenih te zidovima neožbukanih kuća. Promjenom načina života, što se očituje i u načinu gradnje, mjesta pogodnih za gniježđenje sve je manje, što je jedan od razloga koji ugrožava opstanak ovih vrsta.

Zašto nas ugroženost ovih pčela brine i zašto im gradimo nastambe kada imamo medonosne pčele? Zato što su vrste roda Osmia manje osjetljive na vremenske prilike i puno efikasniji oprašivači. Samotarke lete već pri temperaturi od 8 do 10°C, kada medonosna pčela još nije aktivna, te imaju glavnu ulogu u oprašivanju pri lošim vremenskim uvjetima. To je važno zbog oprašivanja ranocvatućih vrsta voća, ali i drugih vrsta, kao npr. kruške. Za krušku su samotarke, preciznije vrsta Osmia cornuta, osobito važne jer njoj, za razliku od medonosne pčele, ne smeta miris kruškinog cvijeta, dok se medonosna pčela treba dresirati. Što se učinkovitosti pri oprašivanju tiče, jedna ženka solitarne pčele Osmia bicornis usporediva je sa 120 sakupljačica medonosne pčele ili, iskazano na praktičnom primjeru - za oprašivanje jednog hektara komercijalnog nasada jabuke potrebno je 500 ženki i 300 mužjaka solitarne pčele ili 3 košnice medonosnih pčela s ukupno 60 000 radilica.

Važno je znati da solitarne pčele nisu u kompeticiji s medonosnim pčelama, već se njihovim zajedničkim radom povećava broj zametnutih plodova u voćnjacima. Upravo ta uloga solitarnih pčela prepoznata je i prilikom definiranja Mjere 10.1.7. - Održavanje ekstenzivnih voćnjaka u sklopu Mjera ruralnog razvoja te se poljoprivrednike korisnike mjere obvezuju da postave barem jednu nastambu za solitarne pčele na površini od jednog hektara.

Prisutnost ovih pčela u voćnjaku ne treba zabrinjavati posjetitelje centra u Budinjaku, jer su one miroljubive. Imaju žalac kao i druge pčele, ali u ovih vrsta on je gladak. U slučaju eventualnog uboda izvlače žalac van. Stoga nisu zabilježeni slučajevi alergijskih reakcija na njihov ubod.

Nastambe za solitarne pčele nisu skupe niti komplicirane za izradu, ali treba voditi računa o nekoliko stvari. Kao što smo naveli na početku teksta, nastambe smo postavili već u veljači, tako da mjesta za gniježđenje budu dostupna prije početka njihovog aktivnog leta početkom ožujka. Paziti treba i na raspored nastambi u voćnjaku, s obzirom da solitarne pčele lete u krugu do 250 metara od svog gnijezda. Stručnjaci preporučuju nastambe postaviti u cik-cak rasporedu na svakih 100 do 150 metara, a trebaju biti zaštićene od vjetra, kiše, ali i jakog sunca. Materijal kojim se kućica popunjava treba biti glatkih vanjskih površina te cjelovit. Ženke neće odlagati jaja u ispucalu trsku ili drvo, a kao i naše ljudske majke, i ove pčelinje zaziru od propuha. Nije nam namjera u ovom članku zamarati čitatelje još brojnim drugim tehničkim finesama, ali ukoliko želite u svom voćnjaku ponuditi smještaj ovim vrijednim vrstama, slobodno nas za više detalja kontaktirajte na dubravka.kranjcevic@pp-zumberak-samoborsko-gorje.hr.

Dubravka Kranjčević

 

Solitarne pčele – novi stanari posjetiteljskog centra u Budinjaku

Arhiva 2021

2020

2019

2018

2017

2016

2015

2014

2013

2012

2011

2010

2009

2008

2007

2006

2005

2004

2003

2002