09.03.2021.

Priroda u Parku prirode Žumberak - Samoborskog gorje ne gleda na kalendar

Naš je park ponovno procvjetao

Hladni, zimski dani sve više su iza nas. Dolazi nam proljeće. Prvi dan proljeća kalendarski je 21. ožujka.

No, u prirodi, nova vegetacijska sezona počinje i puno prije, ovisno o tome koliko je zima hladna i koliko ima snježnog pokrivača. Tako na području našeg Parka, ponekad već pred kraj prosinca, a sigurno u siječnju možemo naći prve pupoljke velecvjetnog kukurijeka (Helleborus niger L.). Upravo zbog rane cvatnje ovu prekrasnu biljku zovemo i snježnica, jer ukoliko ima snijega njezini pupoljci proviruju kroz bjelinu snijega i hvataju zrake sunca. Ubrzo nakon toga stižu visibabe (Galanthus nivalis L.) i jaglaci (Primula vulgaris Huds.). Uz njih tu je i veliki broj biljaka u parku koje cvatu rano i svojim raznolikim bojama i oblicima donose ljepotu i radost početka novog životnog ciklusa.

Tu su bijela (Anemone nemorosa L.) i žuta šumarica (Anemone ranunculoides L.), jetrenka (Hepatica nobilis Schreber), šafrani (Crocus vernus (L.) Hill)), ljubice (rod Viola), proljetni drijemovac ili zvončić (Leucojum vernum L.), šumska pužarka (Isopyrum thalictroides L.), šupaljke (rod Corydalis), mali zimzelen (Vinca minor L.), žabnjaci (rod Ranunculus), dvolisni procjepak (Scilla bifolia L.).

Popis biljaka koje privlače živim bojama puno je duži, ali imamo i one čiji su cvjetovi teško uočljivi zbog tamnih boja, kao što je crnocvjetni kukurijek (Helleborus atrorubens Waldst. et Kit).

Ponosni smo da je u Parku zabilježen i blagajev likovac (Daphne blagayana Freyer), koji raste samo na nekoliko mjesta u našoj zemlji.

Osim malih zeljastih biljaka na pragu proljeća cvatu i neke drvenaste biljke koje ubrajamo u grmove, kao što je obični likovac (Daphne mezereum L.). Tu je i drijenak (Cornus mas L.), poznati simbol proljeća. Nezaobilazna je i vrba iva (Salix caprea L.) koja raste kao grm ili manje stablo, a grančice s resama nose popularni naziv "cice mace".

Treba spomenuti i jedan višegodišnji zimzeleni grm iz porodice vrijesova, koji pokriva tlo na rubovima šuma, a čest je stanovnik pjeskovitih terena u našem gorju i svojim sitnim ružičastim cvjetićima može obojiti cijeli brijeg u ružičasto. To je crnjuša (Erica carnea L.).

Sve ove biljke nalazimo u našim šumama, na njihovim rubovima ili travnjacima. Cvatu prije nego se šume i travnjaci zazelene, dok još zrake sunca dopiru do tla i osiguravaju im potrebne uvjete za razvoj. Sve one pridonose biološkoj raznolikosti eko sustava. Kukci se hrane njihovim nektarom i peludom te sjemenkama, oprašuju ih i pomažu njihovom rasprostiranju.

Ova skupina biljaka koja navješćuje novi život inspirirala je različite mitologije i priče. Također su poznata i ljekovita svojstva nekih od ovih biljaka, na primjer jaglaca.

Danas je čovjek svojim aktivnostima sve prisutniji u prirodi te je ona sve ugroženija. Park je naseljeno područje, čovjek je svojim tradicionalnim načinom života oblikovao ovo područje i pridonio biološkoj raznolikosti. Danas broj posjetitelja parku daleko prelazi broj stanovnika. Vrijeme pandemije pridonijelo je porastu zanimanja za boravak u prirodi, što itekako pozdravljamo. No, želimo naglasiti da prirodu treba poštivati i čuvati. Zato nije baš lijepo ugledati biljke koje navješćuju proljeće u proljetnim buketićima na tržnici namijenjene prodaji. Buketići su lijepi, no je li baš potrebno brati ovo cvijeće iz prirode uz velik izbor onoga koje je uzgojeno za rez? Ovime dolazimo i do često postavljanog pitanja, smijemo li uopće sakupljati i brati ove biljke?

U našoj zemlji donesen je Pravilnik o strogo zaštićenim vrstama (Narodne novine 144/2013.). Prema njemu, od prethodno spomenutih biljaka, velecvjetni i crnocvjetni kukurijek te blagajev likovac strogo su zaštićeni. Prema Zakonu o zaštiti prirode (NN 80/13., 15/18., 14/19. i 127/19.), članak 153., zabranjeno je namjerno branje, rezanje, sječa, iskopavanje, sakupljanje ili uništavanje jedinki strogo zaštićenih biljaka, gljiva, lišajeva i algi iz prirode u njihovu prirodnom području rasprostranjenosti.

Za one biljke koje nisu strogo zaštićene postoje posebni propisi koji govore o sakupljanju istih. Branje, odnosno sakupljanje biljaka u komercijalne svrhe nije tema ovoga članka, a sakupljanje za osobne potrebe je dozvoljeno u vrlo malim količinama. Da pojednostavimo - "pušlek" cvijeća smijete ubrati!

Ako, pak, želite ove biljke posaditi u vrt, nije ih potrebno prenositi iz prirodnog staništa. Jedan dio pogodan za uzgoj može se kupiti u vrtlarijama već pripremljen za sadnju - velecvjetni kukurijek ili crnjuša.

No, sa željom da očuvamo sve ljepote i vrijednosti prirode parka naša želja je da biljke u prirodi ne sakupljate i ne berete, već da njihovu ljepotu zabilježite fotoaparatom.

Tako ćete imati uspomenu koja će puno dulje trajati od ubranog cvijeća, koje će za nekoliko dana uvenuti u vazi.

Tekst i fotografije: Lovorka Jakopec

FOTO

1. Velecvjetni kukurijek (Helleborus niger L.)

2. Ljubičica (Viola alba Besser)

3. Jaglac (Primula vulgaris Huds.)

4. Rijedak prizor mnoštva velecvjetnih kukurijeka na jednom mjestu

5. Crnjuša (Erica carnea L.).

6. Proljetni drijemovac ili zvončić (Leucojum vernum L.)

7. Šafrani (Crocus vernus (L.) Hill))

 

Priroda u Parku prirode Žumberak - Samoborskog gorje ne gleda na kalendar

Arhiva 2021

2020

2019

2018

2017

2016

2015

2014

2013

2012

2011

2010

2009

2008

2007

2006

2005

2004

2003

2002