Glasnik-SSNInformativno glasilo Samobora i Svete Nedelje

Izložba Društva sv. Izidora Seljaka u Gradskoj knjižnici Samobor

Posveta šibnatoj košari i domačoj reči

Zaljubljenici u samoborsku baštinu okupili su se u četvrtak, 4. listopada, u Gradskoj knjižnici Samobor, kako bi razgledali izložbu "Šibnate košare" koju je pripremilo Društvo sv. Izidora Seljaka Udruge Ekosspiritus iz Samobora. Izloženi su većinom predmeti iz etnografske zbirke udruge Ekosspiritus i obitelji Librić.

Ravnateljica Gradske knjižnice Mirjana Dimnjaković naglasila je da je izložba priređena u povodu Europske kulturne baštine, a zamjenica gradonačelnika, Sanja Horvat Iveković, ukazala je na važnost priređivanja izložbi koje potiču čuvanje baštine.

Član Društva sv. Izidora Seljaka Josip Blažević recitirao je stihove Miroslava Krleže "Ni med cvetjem ni pravice" predstavljajući tako baštinu samoborske riječi. Potom je Radovan Librić govorio o izložbi naglasivši važnost očuvanja korištenja šibnatih košara. Podsjetio je sve prisutne da već desetljećima nema domaćih košaraša. Sjećaju se oni stariji dobrih košaraša kojih je bilo u gotovo svakom selu samoborskog kraja. Šuflaji iz Farkaševca još su u sjećanju kao vrsni košaraši. Poneka se košara još isplete u Svetom Martinu pod Okićem ili Noršić Selu ili pak u selima Žumberka. Na našem sajmištu subotom ima košara svih vrsta, ali ih dovoze majstori iz Hrvatskog zagorja ili Međimurja. Iako je u ovom globaliziranom svijetu tvornička proizvodnja istisnula mnoge uporabne predmete koji su se izrađivali ručno od prirodnih materijala i zamijenila ih proizvodima od plastike, košare i njihova izrada zadržala se u sjevernoj Hrvatskoj i danas. Iako košare nisu u širokoj primjeni kao nekad, ipak se u gotovo svakoj samoborskoj kući nađe pokoja šibnata košara. Podsjetnik je na vremena kad su ih naše mame i bake nosile na glavama i išle z trgovinom u Zagreb. Na glavama, u košarama, nosile su proizvode svojih vrtova, svojih polja, voćnjaka, vinograda, štale, koca i šuma na plac u Zagreb, a pritom su prevaljivale kilometre pješice. One nisu izgovarale rečenicu koja se danas često može čuti: "To se ne isplati!", već su iznova i iznova bile ustrajne, vrijedne i strpljive i s črešnjami, breskvami, kostajnom, z mlečnim... punile klupe Iličkog placa ili pak Dolca. Vraćale su se kućama s novčekima vu žepu kojeg su često pretvorile u špeceraj ili su prištedjele za stvari koje su bile potrebne u njihovom domaćinstvu. Tu je nastala i ona seljačka mudrost: "Kravica – mamica. Krava može zezidati hižu, a hiža nemre zezidati štalu".

Na kraju se Radovan Librić prisjetio žena koje su često nosile šibnate košare: "Ova izložba zahvala je svim ženama koje su u košarama na glavi nosile proizvode na plac, ali i pogaču u kumoviju, fruštik ili obed na polje svojoj družini ili jelo na blagoslov na Veliku sobotu. One su ispisale našu baštinu koja nas uči skromnosti i ustrajnosti. Izložba je priređena u listopadu, kada zahvaljujemo Stvoritelju na svim plodovima kojima nas daruje iz naših okućnica, polja, vinograda... Također, izložba želi potaknuti korištenje šibnatih, naših domaćih košara u svakodnevnoj upotrebi zamjenjujući ih plastičnim vrećicama i u godini kada Europa slavi godinu kulture progovoriti o potrebi čuvanja baštine koju su nam namrli naši stari, učeći se skromnosti i zahvaljivanju".

Članice Društva svetog Izidora Seljaka okupljene oko svoje predsjednice Branke Toth obukle su svoje narodne nošnje, ispekle kolače i domaći kruh koji su namazale domaćim namazima te počastile sve prisutne koji su se dugo zadržali u razgovoru o baštini.

Izložba će ostati otvorena do kraja listopada, a svi će moći razgledati tipove šibnatih košara koje su se koristile u raznim prigodama.

Radovan Librić

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (0)