Glasnik-SSNInformativno glasilo Samobora i Svete Nedelje

Javna ustanova Park prirode Žumberak – Samoborsko gorje nudi brojne i raznolike sadržaje

Žumberak - još uvijek u potpunosti neotkriveni dragulj

I ove je godine sredinom rujna Park prirode Žumberak – Samoborsko gorje bio meka za sve one željne iskušati i naučiti nešto novo, a pri tome provesti i divan dan u prirodi. Naime, 17. i 18. rujna je po 12. puta u Eko centru Budinjak održana radionica Tisućljeća kulinarstva, u kojoj se kuhaju jela iz pretpovijesti, rimskog doba, srednjeg vijeka te tradicionalna žumberačka jela. Osim pripreme jedinstvenih i vrlo ukusnih jela i pića (kao što su pastrva u glinenom kalupu, knedle od koprive, ječmena kaša, neobično začinjeno vino, piletina i verjuice, juha od bademovog mlijeka, žganci sa suhim voćem ili cviček s pelinom), posebnost je što se koprive, metvica i majčina dušica beru u Arheološkom parku, na Stazi kneževa. Na njoj se, uz stručnog vodiča, upoznaju i neke od specifičnosti biološkog, ekološkog, kulturnog i arheološkog svijeta tog područja. Tako se spaja ugodno s korisnim, a radost kuhanja i druženja je neprocjenjiva. Naravno, posjetitelji ne mogu vidjeti koliko je vremena i truda uloženo kako bih ih svi tiskani materijali dočekali na odredištu, sve namirnice i posuđe na stolovima, a neka vina i sokovi moraju se pripremiti unaprijed.

Na svojih 333 km2 Park prirode Žumberak – Samoborsko gorje nudi zaista nepresušno vrelo novih saznanja, lokaliteta i raznolikosti. Manifestacije su ono što se odmah uočava, no u Parku se provode i brojni projekti. Ravnateljica JU Park prirode Žumberak – Samoborsko gorje dipl.ing.agr. Lovorka Jakopec ističe da ustanova radi kroz dvije službe: stručnu službu i službu čuvara prirode, čiji rad se vrlo često isprepliće i nadopunjava. Ipak, rad stručne službe usmjeren je na stručne poslove, izradu i provođenje raznih projekata i istraživanja, a služba čuvara prirode provodi nadzor u Parku, prati sva događanja i aktivnosti te se brine o poštivanju Zakona o zaštiti prirode. Park je i u mreži Natura 2000 te je obavezan nadležnoj državnoj agenciji podnositi izvješća. Tako su samo ove godine provedena tri monitoringa, a djelatnici parka su si sami zadali zadatak praćenja invazivnih vrsta te je ova godina određena kao nulta za daljnja istraživanja.

Jedna od redovnih aktivnosti je praćenje i javljanje na natječaje koji omogućuju daljnja znanstvena istraživanja, ali i poboljšanje opremljenosti, ističe ravnateljica Jakopec. Tako je dobivena oprema za praćenje šišmiša (koji su zaštićena vrsta, a u parku je nekoliko kolonija), nastavljaju se programi na nekoliko arheoloških nalazišta, kao što su iskapanja uz kapelu svete Petke, na Starom gradu Žumberku, konzervacija kapele Sveta Nedjelja na groblju tumula iz starijeg željeznog doba u Budinjaku, istraživanje Gradine u Doljanima, a obavljaju se i arheološka istraživanja špilja.

Ustanova je provela već nekoliko međunarodnih projekata. Tako se prije nekoliko godina proveo projekt zaštite i očuvanja travnjaka, koji su izuzetno važni na ovom području za biljni i životinjski svijet. Sve je manje stanovnika koji žive na Žumberku i susjednim područjima, a ostaje uglavnom staračko stanovništvo koje napušta poljoprivredu. Stoga upravo djelatnici parka košnjom održavaju jedan mali dio travnjaka na životu da se ne pretvore u šikare te na kraju u šume. Stoga se sada već treću godinu provodi manifestacija Košnja kao nekada za sutra, s ciljem podizanja svijesti o povezanosti čovjeka i prirode i važnosti očuvanja travnjaka koji su svojom bioraznolikošću jedan od najbogatijih, ali i najugroženijih tipova staništa.

Kroz Interreg program međugranične suradnje proveden je projekt zaštite starih sorata voća, travnjačkih voćnjaka i voćki visokostablašica, a iz IPA programa uspjelo se provesti aktivne mjere zaštite nekoliko izvora i lokvi. Ustanova se redovno uključuje u akcije vezane uz čišćenje i sanacije divljih deponija. Uz podršku Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost uređen je i Eko centar u Budinjaku, a kroz program Zelena linija nabavljeno je 10 električnih bicikala, nabavljen jedan električni auto te su postavljene i dvije punionice za električna vozila, sve s porukom važnosti očuvanja prirode i okoliša.

U suradnji s Fondom za zaštitu prirode i energetsku učinkovitost planira se i uređenje novog posjetiteljskog centra u Sošicama. Ravnateljica Lovorka Jakopec napominje kako je koncept daljnjeg razvoja Parka prirode Žumberak – Samoborsko gorje baziran tako da Budinjak bude posjetiteljski centar za istočni, a Sošice za zapadni dio Parka, dok bi područje Japetića bila zona sporta i rekeacije. Za novi prostor u Sošicama izrađena je projektna dokumentacija, prema kojoj je planiran centar sa četiri manja objekta u duhu žumberačke arhitekture, svaki sa svojom namjenom te opremljen najnovijim tehnološkim dostignućima, koja će omogućiti vrlo atraktivan sadržaj za posjetitelje, koji bi ih vodio kroz Žumberak. Jedan dio planira se i za volontere. Vrijednost centra bila bi oko 22 milijuna kuna, a otvara se mogućnost financiranja iz fondova Europske Unije.

Također, s partnerima iz Slovenije i Grada Ozlja planira se i dovršetak rekonstrukcije tumula 139 u Budinjaku, objekta koji bi bio jedna od interpretativnih točaka na Stazi kneževa, uz dodatne edukativne sadržaje. Dovoljno je reći da je ovaj projekt ušao među pet odabranih, a ukupno je bio prijavljen 91 projekt.

Ravnateljica JU Park prirode Žumberak – Samoborsko gorje Lovorka Jakopec ističe i kako je cilj svakog projekta da iza njega nešto ostane, kao što je slučaj sa sadnjom i održavanjem voćnjaka u Loviću Prekriškom, gdje je zasađeno više od 100 sadnica autohtonih sorti jabuka i krušaka, a koji je sada odredište edukativnih programa.

Inače, posjet parku je potpuno besplatan, a zbog njegova specifičnog položaja i mogućnosti dolaska iz nekoliko pravaca (iz Samobora, Jastrebarskog, Krašića i Ozlja), teško je procijeniti točan broj posjetitelja koji ga pohode. No, blizina Zagreba, Samobora, Karlovca i gradova sa slovenske strane, otvara brojne mogućnosti. Stoga djelatnici parka osmišljavaju i dodatnu ponudu, kao što je team building (nedavno su djelatnici INE čistili potok i uredili dio planinarske staze), a održavaju se volonterske akcije čišćenja. Vrijednost područja želi se osvijestiti upravo kroz edukativne programe i isticanje endemskih vrsta koje su specifične samo za park. Za razliku od drugih parkova koji se bore s prevelikim brojem posjetitelja, Park prirode Žumberak – Samoborsko gorje nema taj problem, a zbog iseljavanja nema niti puno stanovnika na ovom području. Obzirom da je za očuvanje travnjaka i karakterističnog krajobraza važna prisutnost ljudi, djelatnici ustanove nastoje postići što bolju interakciju sa stanovnicima parka, ističe ravnateljica parka Lovorka Jakopec.

Nastoji se svake godine napraviti korak dalje. Možda je upravo to tajna uspješnog rada ovog parka u ovih 17 godina postojanja. Ideje postoje, još samo da se nastavi i aktivnija podrška mjerodavnih institucija.

Mato Šipuš

Zaštita ugroženih vrsta i staništa

Projekti koje Park provodi usmjereni su prema zaštiti ugroženih vsta i staništa. Jedan od zaštićenih leptira je veliki gorski plavac, dok je crni daždevnjak vrlo rijetka vrsta i zaštićeni vodozemac. Zbog toga djelatnici Parka upozoravaju posjetitelje da ne beru biljke u parku i ne uznemiravaju životinje. Naime, mnoge biljke nalaze se u Crvenoj knjizi vaskularne flore Hrvatske.

Cikloturizam

Na području Parka prirode Žumberak – Samoborsko gorje već postoje biciklističke, tj. cikloturističke ture. Veliki su planovi osuvremeniti ih modernim stajalištima i novim označavanjem, a dodatno napraviti i staze za rekreativce i široku populaciju. Izrađena je i nova turistička karta parka, koja će još dodatno podići vrijednost cijelog područja, a zahvaljujući suradnji s Turističkom zajednicom grada Samobora bit će dostupna besplatno svim zaineresiranima.

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (0)