Glasnik-SSNInformativno glasilo Samobora i Svete Nedelje

Na sastanku Nacionalnog povjerenstva za gospodarenje smeđim medvjedom utvrđen način ponašanja pri susretu s njime

Medvjeda izvagati i izmjeriti!

U Veterinarskoj stanici u Samoboru te na terenu u Žumberku, u lovačkom domu LU Žumberačka gora na Grandovici, održan je 5. listopada sastanak Nacionalnog povjerenstva za izradu Plana gospodarenja smeđim medvjedom u Republici Hrvatskoj, Uprave za lovstvo Ministarstva regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva (MRRŠVG). Na dnevnom redu bilo je, između ostalog, i usvajanje Protokola o postupanju članova interventnog tima za medvjeda osnovanog odlukom Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva. Sastanku su nazočili članovi Povjerenstva: voditelj Povjerenstva Davor Zec (MRRŠVG), glavni inspektor Ivica Francetić (MRRŠVG), Zrinko Jakšić (MRRŠVG), prof.dr. Đuro Huber (Veterinarski fakultet, Zagreb), prof.dr. Marijan Grubešić (Šumarski fakultet, Zagreb), Stjepan Gospočić (Uprava za zaštitu prirode Ministarstva kulture), Alojzije Frković i Želimir Štahan, samostalni istraživači, te Slaven Reljić, suradnik Povjerenstva. Nakon manjih izmjena u dosadašnjem prijedlogu, sudionici sastanka usvojili su Protokol za postupanje članova interventnog tima (IT) za medvjeda: razrađen je sustav za obavještavanje u kojem se koristi broj Policije (92), Centra za obavještavanje i uzbunjivanje (112), a preko lovočuvara ovlaštenika prava lova na području na kojem je potrebna intervencija voditelj IT-a obavještava nadležnog člana IT-a za to područje te mu daje upute za djelovanje. Usvojen je također i sustav za odlučivanje, kao i način komunikacije s javnošću. Mediji se u načelu upućuju na voditelja IT-a.

Ako dođe do prometne nesreće u kojoj je stradao medvjed, temeljem dojave obavlja se očevid ili se na neki drugi način prikupljaju informacije o prometnoj nesreći (sudar s vozilom ili s vlakom). Ukoliko je medvjed smrtno stradao, odgovorna osoba (član IT-a, lovoovlaštenik) treba ispuniti Obrazac za mrtve medvjede te na njegovoj poleđini opisati okolnosti pod kojima se nesreća dogodila. Ako je moguće, lešinu je potrebno izvagati i izmjeriti mjere predviđene Obrascem. Na mjestu događaja uzimaju se uzorci (tkivo i zub pretkutnjak), a po dogovoru sa Zavodom za biologiju organizira se i dopremanje cijele lešine. U slučaju da je medvjed živ, ali ozlijeđen, prvo se provjerava stvarno stanje jedinke, a potom se telefonski dogovara daljnja akcija. U slučaju pojavljivanja problematičnog medvjeda koji učestalo pravi štetu, zadržava se u blizini naselja ili u naselju, traži hranu iz ljudskih izvora i ne pokazuje strah od ljudi, djeluje se prema dojavi lovoovlaštenika s tog područja ili druge pravne ili fizičke osobe. Dojavu provjerava član IT-a, koji prati tijek događaja i izvještava voditelja tima te predlaže potrebne mjere.

U slučaju dojave o živom medvjedu koji se nalazi u "nevolji" (uhvatio se u zamku zvjerokradice ili je ranjen i sl.), član IT-a odmah treba obavijestiti Zavod za biologiju Veterinarskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Đ. Huber upozorio je na sastanku na važnost sociološke komponente, odnosno na razvijanje pozitivnog stava ljudi prema medvjedu. Na sastanku je određena klasifikacija opasnosti od medvjeda, odnosno hitnost poduzimanja mjera. Najmanje opasnom drži se situacija kada medvjed bježi pri susretu s čovjekom, zatim ona u kojoj se medvjed diže na zadnje noge pri susretu s čovjekom, kada čini štetu daleko od naselja, kada se viđa uz usamljene objekte, kada iznenađeni medvjed poduzima lažni napad, kada se ponovljeno susreće na bližu udaljenost i ne bježi, kada izazvan započinje lažni napad, kada ženka napada u obrani mladih, traži hranu uz naseljene kuće, napada u obrani svoga plijena, tj. u obrani hrane, ponovljeno ulazi u naseljena mjesta, pokušava ući u staje i nastanjene kuće i hoda za ljudima. Najopasnijom se situacijom drži ona u kojoj medvjed neizazvan napada, kao i ponašanje ranjenoga medvjeda.

Medvjed je noćna životinja, no može ga se susresti i danju. Zimu provode (prespavaju) u brlogu, kojeg mogu načiniti u manjim šupljinama stijena ili ga mogu iskopati među žilama okomitih stabala, gdje slože ležaj od suhe trave, lišća ili suhih grančica – veličinu brloga prilagode si kopanjem. Neke jedinke mogu biti aktivne tijekom cijele godine. To se naročito odnosi na jedinke do dvije godine starosti koje prvi puta brlože bez majke. Ženke se prvi put pare s oko četiri godine starosti. Nakon 7 do 8 mjeseci okote se mladi koje medvjedica liježe u brlogu sredinom siječnja. Okoti prosječno 2 medvjedića, rjeđe 1 ili 3 medvjedića. Na svijet dolaze slijepi, a težina im je svega oko 350 grama. Uz majku provedu do dvije godine, tj. do njezina sljedećeg parenja. U visinu narastu do 130 cm, a u dužinu do 250 cm. Odrasle ženke prosječno su teške oko 100 kg, a mužjaci oko 150 kg. Poneke jedinke mogu težiti i preko 300 kg. U prirodi mogu doživjeti do 20 godina.

Na sastanku je bilo riječi i o području povremenog obitavanja medvjeda. Taj je dio sastanka održan na terenu na Žumberku, gdje je prisutna depopulacija seoskog stanovništva, a kao posljedica toga došlo je do širenja šikara, zarašćivanja livada, ali i do sve češćeg viđenja medvjeda. U rujnu ove godine tako je u dva navrata viđena medvjedica s mladim uz hrvatsko-slovensku granicu u predjelu zvanom Vlaški križ. Zabilježene su i štete od medvjeda na kuružnjacima za divlje svinje. D. Zec iz Sektora lovstva MRRŠVG-a osvrnuo se na štete koje medvjed čini u dijelovima Hrvatske gdje je dosad bio povremeno ili rijetko nazočan, a posljednjih su par godina zabilježene štete i učestalo pojavljivanje u blizini naselja. Tako je i nedaleko od lovačkog doma gdje je održan sastanak, u Selcu Žumberačkom pred par godina medvjed usmrtio tri ovce, kazao je direktor Veterinarske stanice Samobor Tomica Skendrović, koji je na poziv lovaca tada obavio uviđaj.

Tekst i fotografije:

Boris Debogović,

voditelj Lovnog ureda Samobor

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (0)