Glasnik-SSNInformativno glasilo Samobora i Svete Nedelje

Prvi prosvjetarski bal pod maskama

Kad je bal, nek je prosvjetarski

Svoju kreativnost i darovitost prosvjetni djelatnici Samobora i Svete Nedelje još jednom su pokazali i dokazali, ali ovog puta na prvom prosvjetarskom balu održanom 25. siječnja 2008. u Samoborskoj pivnici, u organizaciji Učiteljskog društva Samobor.

Balu se odzvalo stotinjak djelatnika prosvjetnih ustanova Samobora i Svete Nedelje, koji su u izuzetno veseloj i kreativnoj atmosferi obilježili početak Samoborskog fašnika. Uz taktove glazbe grupe Maestral dame zalutale iz 30-ih godina prošlog stoljeća, cvijeće, drveće, kuhari, policajci, Tirolke i ostali stvarni i nestvarni likovi zabavljali su se do ranih jutarnjih sati promičući tradiciju Samoborskog fašnika. Veselim prosvjetarskim likovima pridružili su se i Norveški vikinzi te patuljci i Crvenkapica, koji su malo prije toga preuzeli vlast u Slobodnoj Fašničkoj Republici.

Svi nazočni bili su oduševljeni idejom o organizaciji ovakvog bala, stoga će se on održati i sljedeće godine. Do tada budite kreativni i originalni te smišljajte kako ćete se maskirati i ostati zapaženi.

Marijana Tkalčić Rakić

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (0)

Žvaka - stup osvanuo i na samoborskom glavnom trgu

Bolje na stup nego na pod!

Redoviti posjetitelji samoborskog glavnog trga sigurno su zamijetili dva drvena stupa oblijepljena prožvakanim žvakama. Ne, nije to novo vandalsko djelo, već nagrađena inovacija, čiji je osnovni zadatak spriječi masovno "odlaganje" prožvakane ljepljive mase po pločama trga. Već prije se žvaka - stup na našem području mogao vidjeti u Bregani, uz prostor Poljoprivredno-voćarsko-stočarske zadruge branitelja, a prošle godine i na Eko-etno sajmu na Zagrebačkom velesajmu. Žvaka stup je osmislio Andrej Mucko i za to dobio nagradu na Sajmu inovacija u Čakovcu. Naime, taj je drveni stup osmišljen s namjerom očuvanja okoliša.

Inače, Andrej Mucko je upravitelj braniteljske zadruge Sjeme–panj–umjetnost–život iz Slavonskog Broda, koja se bavi proizvodnjom ekološkog, unikatnog i ručno rađenog namještaja. Specifičnost je i u tome što zbog toga nije posječeno niti jedno drvo, jer se sav materijal nalazi u prirodi, a riječ je uglavnom o naplavinama koje donesu Sava ili Orljava.

M.Š.

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (3)

U susret 80. godišnjici ženskog samostana u Sošicama

Božji dar u uskočkom gorju

Časne sestre Bazilijanke počele su 1938. godine s izgradnjom samostana; jedan dio zemljišta darovala je škola, a drugi dio župa Sošice te su sestre krenule putem prikupljanja materijala i sredstava za izgradnju. Krov je donirao gospodin Đuro Predović, građevno drvo samostan iz Pleterja, a ostatak naši ljudi. Dana 26.01.2938. godine graditelj je bio na licu mjesta te je izveo nacrt zgrade. Raseljeni Žumberčani u Americi u ljeto 1938. godine donirali su velik iznos novca za gradnju. Posveta temeljnog kamena žumberačkog samostana, koji postaje ponos i dika Žumberčana, bila je 1938. godine u mjesecu listopadu.

Zagrebački nadbiskup Alojzije Stepinac također je pomagao i podržavao gradnju. Sošički župnik Stanko Višošević osobito je bio aktivan oko prikupljanja sredstava te je promicao da će se u samostanu odvijati razni sadržaji, tečajevi, a svoj krov nad glavom naći će i djeca siročad. Dr. Janko Šimrak preko Hrvatske straže redovito je objavljivao članke oko izgradnje samostana te je često govorio da je "Božji dar ovaj samostan u našem uskočkom gorju".

Početkom 1939. godine svećenik Firis iz Clevelanda poslao je lijepu svotu novca od naših ljudi.

Posveta samostana bila je 27. kolovoza 1939. godine, uz veliku pomoć sinova i kćeri Žumberka, kako onih u Hrvatskoj tako i onih iz tuđine. Među visokim ličnostima blagoslovu je prisustvovao i hrvatski metropolita dr. Alojzije Stepinac i biskup križevački Dionizije Njaradi te kotarski predstojnik Vladimir Gotardi i načelnik općine Sošice Blaž Zoretić.

Toga dana pitomo planinsko mjesto Sošice bilo je iskićeno zelenilom i hrvatskim trobojkama. Sve goste dočekao je sošički župnik Stanko Višošević. Prvo je ujutro u devet sati služena misa u rimokatoličkoj kapelici Majke Božje. U grkokatoličkoj župnoj crkvi sv. Petra i Pavla u jedanaest sati misu je službovao biskup Njaradi uz asistenciju dr. Severovića, sošičkog župnika Višoševića, prečasnog Maksa Hranilovića, župnika iz Kašta Petra Gvozdanovića, Ilije Krajačića, Ilije Garapića, oštrčkog župnika Ivančića i Blaženog Stepinca.

Nakon mise krenula je procesija prema samostanu gdje je obavljen blagoslov, a povelju, prije negoli je uzidana u samostan, okupljenom narodu pročitao je kanonik Tomo Severović. Poslije obreda časne sestre za sve uzvanike pripremile su svečani domjenak.

Dječje zabavište u Sošicama povodom sv. Nikole imalo je priredbu 1939. godine, za što je zaslužna učiteljica Makrina Smičiklas. Na priredbi su malena domaća djeca pokazala svoje znanje i pamet. U samostanu je djelovala i Mala škola, što je bila rijetkost u Hrvatskoj, a sestre Smičiklas bile su prve učiteljice znanja i poštenja.

U samostanu su osnovana dva katolička društva - Žensko društvo apostolske molitve i Hrvatski katolički seljački omladinci.

Sestre Bazilijanke održavale su i domaćinski tečaj, tečaj krojenja, te su žumberačka djeca prva slova i prve knjige pročitali zahvaljujući časnim sestrama.

U vihoru rata, od ruku bezbožnika u rujnu 1942. godine samostan je zapaljen i opljačkan te je 1959. godine obnovljen uz zalaganje sestre Vasilije Popović, biskupa Stepinca i iseljenih Žumberčana. Danas je u samostanu vrijedna zbirka starina koja je ponos Žumberčana.

Milan Radić-Ilas

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (0)