31.08.2019.

Drago Noršić, vlasnik Divljih voda tvrdi:

Drago Noršić, vlasnik Divljih voda tvrdi:

Potok Bregančica mnogim izletnicima ostaje u lijepom sjećanju dok uživaju na livadama uz njegove obale i dok mirno vijuga pitoresknim krajolikom uz granicu sa Slovenijom. No, Bregančica je posljednjih godina nekoliko puta pokazala i svoju divlju ćud kada je poplavila Grdanjce i naselja i objekte uzvodno. Stoga su tamošnji stanovnici s veseljem dočekali vijest da se kreće u projekt sanacije i utvrđivanja obala potoka.

Sretan je u početku bio i vlasnik Izletišta Divlje vode Drago Noršić, jer je dva puta poplava nanijela velike štete izletištu, osobito uzgajalištu pastrva. No, radovi koje izvode Hrvatske vode na području uz izletište izazvali su kod njega ogorčenje te nas je pozvao kako bi pokazao što je učinjeno, odnosno, prema njegovom sudu, nije napravljeno kvalitetno.

- Evo, dočekali smo uređenje potoka Bregančice, no jako smo ogorčeni. Direkcija Hrvatskih voda, na čijem je čelu g. Marenić, a njemu podređeni je g. Mihaljević, jednostavno su preskočili ovaj dio potoka koji je plavio i koji je trebalo urediti. Radnici su tu bili par dana i onda su zaključili da je sve napravljeno, što nije istina. Ostavljen je kamen posred potoka i nije posložen uz obalu, ostavljeni su sa strane hrpa pijeska, porušeno drveće i granje koje nisu zbrinuli. Drugdje su zbrinjavali, a ovdje nisu. Kada sam ih pitao, jednostavno su rekli da su učinili sve što treba. Kontaktirao sam g. Mihaljevića, međutim, samo sam ga dva puta uspio dobiti, a više puta nije odgovarao na pozive. Mislim da se Hrvatske vode moraju odrediti oko toga i svojih međusobnih odnosa, jer takva komunikacija nije profesionalna - ističe Noršić i nastavlja:

- Radovi na uređenju potoka počeli su krajem lipnja. Prvo su dva tjedna dva bagera radila uzvodno na utoku Marenić, radili su lijevu i desnu obalu u dužini 300 metara, u cijelosti su obalu prekrasno urbano završili, ali su izgleda izgubili vrijeme te je možda tu greška i razlog da je za nas ostale nizvodno ostalo premalo vremena. Da se razumijemo, mi ne očekujemo neki maksimum, nego barem minimum, a ni to do sada ovdje nije napravljeno. Bilo tko da dođe pregledati to bi mu bilo odmah vidljivo. Kontaktirao sam, dakle, g. Mihaljevića pa potom i g. Gazića (voditelja Vodnogospodarske ispostave za mali sliv Zagrebačko prisavlje, op.a.) i pozvao ih neka vide da stvari ne idu dobro, da nisu u redu, da se na taj način u neku ruku pljačkaju Hrvatske vode. Naime, cijelih tjedan dana su bageri stajali na jednom mjestu, a vidio sam i kako jedan stroj radi, a drugi samo upaljen stoji uz njega i ne radi ništa. Sve se to na kraju plaća. Očito u Hrvatskim vodama vlada nepotizam. To se radi sustavno ne samo kod nas, nego i drugdje - kaže vlasnik Divljih voda Drago Noršić i dodaje:

- Ostavili su iščupano drveće, panjeve, granje, hrpe pijeska... Ako oni to ne zbrinu, tko će? Jer, postoji zakon da mi ne smijemo ući u vodotokove i za to nas se može kazniti. Nakon upozorenja da radovi nisu dovršeni kako treba, odgovor radnika iz Hrvatskih voda bio je da si ja sad to sam napravim. Dovukli su hrpu kamenja i zasipali ga, da nadzorni ne vidi, i otišli.

Negativno iskustvo s predstavnicima Hrvatskih voda vlasnik Izletišta Divlje vode Drago Noršić ima i kada je Bregančica sve poplavila.

- Imali smo jako velikih problema s Hrvatskim vodama za vrijeme obje poplave, a nakon njih nisu nam bili na ispomoći, nismo dobili ni vreće s pijeskom, niti nas je itko došao posjetiti i vidjeti što nam treba. Tako je bilo u prvoj poplavi pa smo mislili da će se stvari popraviti nakon druge, no tada je bilo još gore. Istina, koncesionar Vodoprivreda poslala je dečke na ispomoć u poplavi, međutim, ja sam ih našao u prvoj gostionici kod OPG-a Kršlin i zamolio ih da dođu pomoći, jer imam problema s visokim vodostajem. No, pomoći nije bilo. Ne govore istinu kada kažu da je prema nama išlo kombinirano vozilo, koje je trebalo otkloniti drveće i panjeve koji su začepili branu. Nikakva kombinirka nije prošla gore, jednostavno ih više nije bilo kada sam se vratio natrag do njih. Navečer, oko 20 sati, kada smo bili najviše poplavljeni, došao je bager da bi otklonio kvar, ali isti nije napravio ništa, jer je imao nesposobnog bageristu koji nije izvadio niti jedno drvo i granu, nego je samo otišao i ostavio nas u poplavi. Kada je vidio što se događa, pomogao je jedan sasvim drugi čovjek, koji je došao u kamionu s drajperom i izvukao drveće i panjeve van te napravio propust za vodu. No, do tada nam je poplava već odnijela više od tri tone pastrve i uništila cijelu infrastrukturu, zamuljila prostore i odvode.

Najgore od svega, predstavnik Hrvatskih voda bio je gore na obali kada je potok rastao i ja sam mu rekao da treba odmah zvati odgovorne da dođu i pomognu prije nego što potok poplavi, a on je odgovorio da možda poplave neće ni biti, iako se voda već počela razlijevati. Taj me uputio na Mihaljevića, koji se nije javljao na moje pozive. Nas je tada drugi put poplavilo, a Grdanjce su uspjeli spasiti, jer su tamo stacionirali sve ljude. Kada smo već bili debelo poplavljeni poslali su taj bager koji ništa nije napravio - zorno opisuje Drago Noršić situaciju gotovo u jednom dahu. Uz to još napominje:

- Nikakvu štetu nismo mogli naplatiti. Čak smo jedne godine spremali i tužbu protiv njih, ali pravnici su nas savjetovali da ju ne dižemo, jer se te tužbe teško dobivaju pa je bolje prijeći preko toga kako bi se sljedeći put možda nešto i napravilo. Moglo se i popraviti stanje, ali onda treba nadzirati (nadzornik postoji) i prijavljivati drvokradice koji kradu drveće uz potok, odvoze trupce, a ostavljaju panjeve u potoku koji onda rade probleme. Međutim, do dana današnjeg nikoga se nije procesuiralo, iako sankcije na papiru postoje. Devastacija traje sigurno već 15 godina, ali nikoga se nije sankcioniralo. Hratske vode tu snose odgovornost za sve štete koje onda nastanu - napominje Drago Noršić. Na kraju se ponovno vraća na temu regulacije potoka Bregančice.

- Čuli smo da EU sufinancira regulaciju Bregančice i Sutle, dakle to je projekt za koje su Hrvatske vode dobile sredstva Europske unije i sigurno postoji projekt kako sve treba raditi i na kraju izgledati. Čini se da se toga ne drže, jer su uzvodno od nas uređene obje obale potoka, a nama nizvodno, koji se bavimo uzgojem pastrve i plaćamo koncesiju Hrvatskim vodama, ostave da si sami radimo. No, sve su napravili baš na dijelu Marenić utoka, uz imanje direktora Hrvatskih voda g. Marenića, pa pitam koje su moralne kvalitete direktora Marenića da je sebi uredio obje obale. Da su nama samo presložili potok, napravili bi odličan posao. Ovako je kamenje ostalo prema sredini potoka, a ono se treba utvrditi uz obalu, tako bi se dobilo ojačanje i potok bi se produbio. Iz Hrvatskih voda su nas uvjeravali da se "zeleni" bune protiv produbljivanja potoka, a kada im je dano odobrenje za to radovi se ne izvršavaju do kraja. Uvijek se izgovaraju na druge. Iz Vodoprivrede kažu da rade samo po nalogu Hrvatskih voda, a ne rade ništa ili samo pola dana pa nestanu - kaže Drago Noršić. Vlasnik Izletišta Divlje vode na kraju predlaže.

- Volio bih kada bi se u Samoboru ili negdje drugdje napravio okrugli stol pa da se raspravi stanje i koliko bi Hrvatske vode trebale doprinijeti otklanjanju poteškoća.

M.Š.

Odgovor Hrvatskih voda

Na naše upite o ovim navodima iz Hrvatskih voda dobili smo sljedeći odgovor:

"Radovi o kojima je riječ su interventni sanacijski radovi nakon bujične poplave iz svibnja ove godine na vodotoku Bregana i pritocima. O planovima za regulaciju vodotoka Bregana, projektu FRISCO1, kao i drugim projektima, možete se informirati sukladno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama.

Na predmetnoj lokaciji izvršena je sanacija, a radovi se izvode u skladu sa Zakonom o vodama (ZOV), Zakonom o gradnji (ZOG), Studijom glavne ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu zahvata "radovi sanacije korita, uklanjanja nanosa i radovi redovitog održavanja vodnog režima na rijeci Bregani", Rješenjem o mjerama i uvjetima zaštite prirode za radove održavanja voda, Rješenjem Ministarstva zaštite okoliša i energetike, te Zapisnika Državnog inspektorata, Sektora inspekcijskog nadzora zaštite prirode.

Temeljem studije radovi se izvode na određenim lokacijama, a u obimu i prema tipu radova za koje Hrvatske vode imaju suglasnost za izvođenje.

Hrvatske vode ne nadziru ilegalnu sječu drveća i ne provode kazneni postupak. Uklanjane stabala na javnom vodnom dobru provode Hrvatske vode, ukoliko ista predstavljaju opasnost po život i zdravlje građana i njihove imovine te prijete stvaranjem protočnih čepova.

Za ostala stabla koja nisu na javnom vodnom dobru odgovorni su njihovi vlasnici (pravne ili fizičke osobe). Ilegalna sječa drveća na javnom vodnom dobru sprječava se nadzorom vodočuvarske službe i postupanjem policijskih djelatnika po prijavama građana. U nekoliko slučajeva prošle godine počinitelji su prekršajno sankcionirani.

Građani svoje primjedbe i upite mogu uputiti na mail voda@voda.hr, pisanim putem ili telefonom, a svi podaci o kontaktima nalaze se na internet stranici Hrvatskih voda.

Za vrijeme poplavnih događaja aktiviraju se Centri obrane od poplava (COP), a za vrijeme kriznih situacija (poplava) građani traže pomoć putem Stožera zaštite i spašavanja Grada Samobora – mjesnih odbora i lokalnih DVD-a, čiji predstavnici su imenovani u stožere, te Centra 112. U radu stožera sudjeluje i predstavnik Hrvatskih voda.

S poštovanjem,

Hrvatske vode

 

Drago Noršić, vlasnik Divljih voda tvrdi:

Arhiva 2019

2018

2017

2016

2015

2014

2013

2012

2011

2010

2009

2008

2007

2006

2005

2004

2003

2002