Glasnik-SSNInformativno glasilo Samobora i Svete Nedelje

12. Samoborski proljetni sajam

Uvijek isti, ali sve bolji i drugačiji

Prije 12 godina pokrenut je Proljetni sajam s ciljem predstavljanja odlika kojima se naš grad ponosi - starih tradicijskih zanata, etno baštine, izvornih suvenira, autohtonih samoborskih proizvoda i gastronomije. Prva lokacija na parkiralištu iza kina mnogima nije bila najbolje rješenje pa je već drugi sajam održan na glavnom gradskom trgu, gdje je svima bio vidljiv i lako dostupan. I tako već godinama traje priča koja je potom samo još dobivala nove odlike i ukrase. Najvidljiviji su bili Festival kotlovine i Festival češnofke. I dok se Festival kotlovine osamostalio, Festival češnofke i dalje se veže uz Proljetni sajam i Samoborsku salamijadu, koja pak sa sajmom već godinama ide ruku pod ruku.

Organizacijom Proljetnog sajma željelo se pomoći obrtnicima u prezentaciji i prodaji njihovih proizvoda, a ove godine Grad Samobor napravio je i daljnji korak te je izlagače oslobodio kotizacije, želeći i na taj način potaknuti stare i gotovo zaboravljene zanate i proizvode, jer oni mogu obogatiti turističku ponudu.

Tako su se ove godine 16. i 17. travnja pod velikim šatorom na Trgu kralja Tomislava predstavili majstori izrade licitara i ostalih medičarskih proizvoda, drvenih tradicijskih igračaka, pletenih košara i metalne galanterije. Neizostavni su bili i gastro užici uz domaće kolače i kruh, domaće rakije i likere te voćne sirupe, sokove i čajeve, med i pčelinje proizvode, suhomesnate delicije te vino i bermet. Na sajmu se se mogli pronaći i razni ukrasni predmeti obrtnika i domaćih radinosti, ali i učeničkih zadruga samoborskih škola, javnih ustanova i udruga, koji su u svoj nastup ugradili i edukacijsku komponetu, a posebno mjesto u tome imao je samoborski kraluš. U toj bogatoj sajamskoj ponudi priliku za predstavljanje iskoristile su i pojedine udruge i ustanove iz kulture te zaštite prirode. Posebno mjesto zauzele su županijske robne marke (prije svih Samoborska salama), kao i gosti iz Istre i Italije.

Obilazeći sajam i gledajući kulturno–umjetnički program nije se moglo ne pohvaliti ljepotu cvjetnih aranžmana, za koje su bili zaduženi članovi sekcije cvjećara Udruženja obrtnika Samobora, Svete Nedelje i Stupnika (cvjećarnice Ana, Vesna, Mirjana, saloni cvijeća Orhideja, Helena, Markoci, N decore te Cvijeće by Sanja). Posebne strakcije sajma bile su radionice izrade eko lutkica i samoborskog kraluša, vožnja kočijom po Samoboru te jahački program Konjičkog kluba Mirnovec na livadi iza kina.

Sajam ne bi bio to što jest bez posebnog glazbenog programa koji ga prati. Tako su tijekom otvorenja i obilaska nastupili VA Singrlice i TD Ferdo Livadić sa solistima Đurđicom Pleše Vujica i Franjom Sinom Gluščićem, dok su himnu otpjevale Lea i Janja Novosel. Popodnevni dio subotnjeg programa 16. travnja pripao je tamburaškim sastavima Samoborci i Bez kontrole. U nedjelju popodne na pozornici je bio Tamburaški sastav Od sumraka do zore.

Na samom otvorenju naglasak je bio na očuvanju tradicije obrtništva i poduzetništva, a sve nazočne posjetitelje pozdravili su samoborski gradonačelnik Krešo Beljak, predsjednik samoborskog Udruženja obrtnika Marijan Karlović, župan Zagrebačke županije Stjepan Kožić, zagrebački gradonačelnik Milan Bandić, predsjednik Obrtničke komore Zagreb Mirza Šabić te zamjenik ministra poduzetništva i obrta Mario Turalija. Tom je prigodom gradonačelnik Beljak istaknuo da sajam pokazuje kako je Samobor drugačiji i bolji od ostalih te primjer kako dobro raditi i u ostatku Hrvatske.

Organizator Sajma je Grad Samobor, a suoganizatori Poduzetnički centar Samobor, Udruženje obrtnika Samobor, Turistička zajednica grada Samobora, Pučko otvoreno učilište i Komunalac. Pokrovitelji su Ministarstvo poduzetništva i obrta, Ministarstvo gospodarstva, Ministarstvo poljoprivrede, Ministarstvo turizma i Zagrebačka županija.

Grad prijatelj bio je Grad Jastrebarsko. Medijski pokrovitelji bili su Radio Samobor i Glasnik Samobora i Svete Nedelje.

M.Š.

Bez kobase i salame ipak nejde!

Samoborski proljetni sajam sada je već teško zamisliti bez tradicionalnog Dana otvorenih vrata Udruge Zlatna šajba. Svi koji nisu mogli doći na Salamijadu da uživaju u ponajboljim salamama s natjecanja, u nedjelju su to mogli učiniti na sajmu. Vrijedni članovi Udruge Zlatna šajba nekoliko su sati rezali salame 22 natjecatelja kako bi ih posjetitelji mogli degustirati i uvjeriti se u kvalitetu ovogodišnje ponude. Za potpun ugođaj bila su tu i vina samoborskih vinara i vinogradara.

Na novom trgu kod pošte u dva dana sajmovanja održavao se i 7. Festival samoborske češnofke. Prvog dana natjecali su se samoborski mjesni odbori i gradske četvrti, a u nedjelju, 17. travnja, festival se nastavio predstavljanjem profesionalnih proizvođača samoborske češnofke, organiziranih u Udrugu Samoborska češnofka. To su Igo-Mat d.o.o., Imes d.o.o., Dr. Škobić d.o.o., Otočanka d.o.o. i Mesnica As. I dok je nedjeljna degustacija protekla u revijalnom tonu, u subotu je 13 mjesnih odbora i gradskih četvrti vodilo teški boj za titulu pobjednka. Istančano nepce članova ocjenjivačke komisije (Dubravko Viduč, Tomislav Skendrović i Krunoslav Znika) odlučilo je da najbolju češnofku ima MO Velika Rakovica, drugo je bilo Braslovje, a treće Cerje.

Opet izabrani najbolji

Neizostavan dio Samoborskog proljetnog sajma postalo je i ocjenjivanje uređenosti štandova i nagrade za one koji ulože najviše truda. Izlagači su bili podijeljeni u četiri kategorije, no ni to nije pomoglo ocjenjivačkoj komisiji (Igor Jaić Krasnik, Ana Rapljenović, Matea Petrić). U kategoriji eko–etno nastup prvo mjesto pripalo je Obiteljskom gospodarstvu Lindić, drugo Udruzi Etno-fletno a treće Udruzi Ekosspiritus. U eno-gastronomskom programu prva je Pekarnica Nikl, drugi OG Vlado i Zdravko Župančić, a treće OG Jaić-Krasnik. Na vrhu poretka kategorije suvenirskog programa našla se sekcija ručnog rada OŠ Samobor, ispred OŠ Milana Langa iz Bregane i Centra za odgoj i obrazovanje Lug. U kategoriji očuvanje tradicije i okoliša ocjenjivačka je komisija rekla da najbolje uređeni štand ima JU Zeleni prsten Zagrebačke županije, drugi je medičar i licitar Franjo Oslaković, a treći tradicijski nakit Super Jura.

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (0)