Glasnik-SSNInformativno glasilo Samobora i Svete Nedelje

Krizna 2010. godina u Samoboru – 77 obrta manje, brojni obrti i poduzeća u blokadi, povećan broj nezaposlenih i smanjen gradski proračun

Statistike (ne) pokazuju koliko je 2010. bila teška

Jedna od riječi koja je obilježila 2010. godinu u svakom slučaju je "kriza". Iako se ona u Samoboru nije osjetila u razmjerima kao u nekim drugim sredinama, ili je barem takav službeni stav čelnih gradskih struktura, brojni pokazatelji jasno govore da je 2010. godina bila daleko najteža za samoborske gospodarstvenike još od ratnih godina početkom 90-ih. Najzornije to pokazuju podaci iz samoborske porezne uprave, izrečeni na nedavnom okupljanju obrtnika, koji govore da je s prosincem 2010. u obrtništvu te manjem i srednjem poduzetništvu izvršeno više od 6000 mjera ovršnog postupka, izdano je 4384 opomena o neplaćanju, a blokiranih manjih i srednjih firmi te obrta bilo je 706. Njihov dug prema državi iznosi 91 milijun kuna!

Krizno stanje jasno se vidi i kroz podatak o gradskom proračunu – pune tri godine zaredom gradska kasa se znatno smanjuje. Usporedimo li 2009. godinu i njenih 228 milijuna kuna proračuna sa 167 milijuna, koliko će biti na raspolaganju Gradu i njegovim proračunskim korisnicima za trošenje u 2011. godini, jasno je da je stanje i više nego ozbiljno. Potkrijepimo to i podatkom o broju nezaposlenih, koji pokazuje da su krajem godine u Samoboru bile 1762 osobe na Zavodu za zapošljavanje te njih 907 iz Svete Nedelje i 190 iz Stupnika, što je otprilike za četvrtinu veći broj nego prije godinu dana. Na kraju krajeva, nije potrebno niti iščitavati razne statističke pokazatelje, jer stvari su vidljive i golim okom. Dovoljno je samo prošetati, recimo, Perkovčevom i svakih stotinjak koraka zastati pred praznim izlozima i obavijestima o zatvaranju ili nuđenju prostora u najam. Ili, pak, popričati s poslodavcima - statistika ne opisuje "muke ježove" da bi se naplatilo račune, isplatilo plaće i/ili pokrilo dugove.

Gleda li se pak samo segment samoborskog obrtništva, obzirom da je jedna od prepoznatljivosti Samobora upravo obrtnička tradicija, na prvi pogled stvari ne izgledaju tako dramatične kao na nekim drugim područjima. Naime, podaci Udruženja obrtnika Samobor govore o ukupno 1503 obrtnika na početku prosinca u odnosu na 1577 koliko ih je bilo u istom razdoblju prošle godine. Od toga je 1450 aktivnih (1521 u 2009.), 38 ih je u privremenoj obustavi rada (49 u 2009.), 15 obrta je registrirano, ali još nije počelo s radom (7 u 2009. godini), a 8 ih je u fazi preseljenja (2 u 2009.). Međutim, reći će predsjednik UOS-a Marijan Karlović, sigurno je da postoji nesrazmjer između statistike i realne situacije na terenu. Naime, statistika ne pokazuje s kolikim se teškoćama u poslovanju svaki dan susreću obrtnici.

- Ova 2010. godina se odrazila zbilja katastrofalno na obrtništvo, jer se sjećam da nas je pretprošle godine bilo 1570, a sad nas ima 1450 aktivnih. To je velika brojka onih koji su zbog teške, krizne situacije morali zatvoriti svoje obrte. Puno je i obrtnika koji su blokirani ili na pragu blokade, a na nivou države je blokirano oko 20000 obrtnika. Znači da se obrtništvo stvarno nalazi u teškoj recesiji – kaže Karlović, dodajući kako upravo obrtništvo te manje i srednje poduzetništvo pune većinu gradskog proračuna i da bi iz tog razloga Grad trebao imati razumijevanja za njihove trenutne probleme.

Naime, samoborske obrtnike neugodno su krajem godine iznenadili računi za spomeničku rentu, a Karlović kaže da unatoč tome što je gradonačelnik Beljak pokazao interes da se pitanje plaćanja tog nameta riješi, tek ostaje za vidjeti na koji način će se obrtnicima izaći u susret.

- Dijela spomeničke rente koji ide u gradsku kasu Samobor se 2009. godine bio odrekao kako bi pomogao obrtnicima i poboljšao situaciju u obrtništvu i malom i srednjem poduzetništvu. To je bilo jako lijepo, svi su bili prezadovoljni i na svim susretima gdje se moglo govoriti o obrtništvu u Samoboru ja sam znao pričati da smo grad gdje obrtnik najlakše živi i ima najmanje obveza. Sada se to skroz okrenulo – konstatira sa žaljenjem Karlović. No, istovremeno izražava i nadu da će 2011. godina ipak biti bolja nego što je bila krizna 2010.

- Koji god udar da se dogodi prvo ga osjeti obrtništvo, jer ono raspolaže s manje sredstava. Svi veći sustavi to osjete kasnije. Ali, s druge strane, obrtništvo je i žilavo, budući da je malo, ono se lako prilagodi, preusmjeri na druge poslove i čim se malo smiri situacija na tržištu i recesija prestane, mislim da će se obrtništvo oporaviti – optimističan je Karlović.

Sličnom dozom umjerenog optimizma počastili su nas i u Upravnom odjelu za gospodarstvo i financije.

- U prvom polugodištu 2011. godine loš gospodarski trend će se sigurno nastaviti i dio obrtnika će u ovoj pasivnoj zimskoj sezoni, po prirodi stvari, ostvariti manje prihode i manji dohodak te sigurno razmišljati i o privremenom zatvaranju. No, mislim da bi se krajem 2011., ili početkom 2012. godine, trebali početi vraćati na našu poznatu samoborsku gospodarsku razinu kakvu smo imali prije dolaska krize – kaže pročelnik Željko Radovanić. Kao osoba koja, logikom stvari, vjerojatno ima najkvaliteniji uvid u mehanizme i posljedice udara krize na samoborske obrtnike i poduzetnike, objasnio nam je da se ovakvi razmjeri krize u Samoboru ipak nisu očekivali. Naime, proračunski pokazatelji su bili relativno uredni do ljeta 2010. godine, a tek tada je krenuo osjetni udar.

- Jasno da kriza nije mogla zaobići ni samoborsko gospodarstvo. Jedino se stjecajem okolnosti ona ovdje osjetila nešto malo kasnije nego u nekim drugim sredinama. Jedan od razloga bi mogao biti taj što smo fleksibilniji, jer u Samoboru nema previše velikih tvrtki, a možemo reći da se obrtništvo relativno dobro drži i pad je u okviru par posto. Inače, samoborski obrtnici zapošljavaju u prosjeku 1,7 ljudi po obrtu, dakle oko 1800 ljudi je zaposleno u samoborskom obrtništvu, a ukupno u Samoboru ima između 11 i 12 tisuća zaposlenih. Jasno, oni svi ne rade u Samoboru, nego velik dio njih migrira na područje Zagreba i u druge sredine – kaže Radovanić, objašnjavajući da je zato i rast broja nezaposlenih na samoborskoj burzi veći od pada gospodarstva u samom Samoboru. Osim toga, kasniji udar krize u Samoboru, smatra Radovanić, može se zahvaliti i tradicionalnoj otpornosti i sposobnosti samoborskih obrtnika i poduzetnika, ali dijelom i određenim poticajima kojima ih je ovih godina pratio Grad Samobor iz svog proračuna.

- Mi u Gradu, temeljem zakonskih odredbi, nemamo propisane obveze posebnog poticanja gospodarstva, no tradicija je Grada i odnosa prema gospodarstvu takva da smo mi to ipak činili svih ovih godina. To smo nastavili i u 2010. godini pa smo imali program potpore u kapitalnim ulaganjima i tu mi je malo žao što nisu iskorištena sva predviđena sredstva. Također mi je žao da nije realizirana jamstvena shema Samobora i Zagrebačke županije, gdje postoji određeni financijski potencijal kojim bismo puno jednostavnije pomogli gospodarstvenicima koji kreću u nove investicije kroz povoljnije kredite – pojašnjava pročelnik Radovanić, dodajući da će se s potporama samoborskom gospodarstvu nastaviti i u 2011. godini. Naime, u planu je, za sve one poduzetnike koji su dizali kredite u zadnje 3 godine, ponuditi gradsku subvenciju kamate kojom bi ona bila snižena do 2 posto.

- Kad bi bila prilika i mogućnosti mi bismo i više poticali gospodarstvo, no naši proračunski prihodi su u pravilu najvećim dijelom rezervirani za gradske obveze po zakonskim propisima. Da bude jasnije, od oko 167 milijuna kuna proračuna za 2011. godinu, između 130 i 140 milijuna je vezano uz zakonske obveze Grada, odnosno već prilikom prihodovanja imaju svoju propisanu namjenu – konstatira sa žaljenjem pročelnik Željko Radovanić, svjestan da se svaka kuna uložena u gospodarstvo vraća Gradu kroz puniji proračun.

K.S.

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (1)