Glasnik-SSNInformativno glasilo Samobora i Svete Nedelje

Kolika je stvarna potreba za izgradnjom Kulturnog centra provjerili smo među samoborskim kulturnjacima

Ne dozvolimo zločin!

Polemike oko najavljene izgradnje Kulturnog centra podijelile su samoborsku javnost. S jedne strane je gradska vlast sa svojim projektom Kulturno-komercijalnog centra koji predviđa, kako je rečeno, rušenje Hrvatskog doma i na njegovom mjestu izgradnju centra kulture, uz nicanje trgovačkog centra, stambenog prostora, hotela i podzemne garaže u trokutu Trg Matice hrvatske – Kompareova – Ulica Ilirskog pokreta.

Obrazloženje Grada: projekt je preskup za Samobor i moguće ga je financirati javno privatnim partnerstvom gdje Grad dobiva centar kulture, a privatnik si gradi komercijalne sadržaje. S druge strane, tu je oporba i brojni građani koji su stavili svoj potpis na peticiju protiveći se takvom opsežnom projektu, za kojeg strahuju da bi nepovratno narušio prepoznatljivost Samobora.

Međutim, ne ulazeći trenutno u urbanističke dileme (o tome na drugom mjestu u Glasniku), pitanje od kojega sve kreće jest treba li Samoboru uopće Kulturni centar? Ili, da budemo precizniji, koji su to argumenti samoborskih kulturnjaka zbog kojih bismo trebali razmišljati o ulasku u jedan, po džepove građana, izuzetno ambiciozan projekt.

Zdenka Merčep, Glazbena škola Ferdo Livadić

Samoborska kultura zaslužuje svoj centar

Mislim da jedan grad koji pretendira kulturi treba Kulturni centar kao i sve popratne sadržaje, poput dvorane i svega onoga što Samoboru sada treba da bi bio ono što zaslužuje, u kulturnom smislu. Mi trenutno niti nemamo nešto što bi bilo centar kulture u pravom smislu te riječi, a imamo i više nego dovoljno kulturnog kapaciteta da se profiliramo u kulturnom smislu. Mislim da samoborska kultura, brojni samoborski kulturni entuzijasti i profesionalci, svakako zaslužuju jedan takav prostor.

Vesna Mihalinec, Gradska glazba Samobor

Money makes the world go around

Treba. Zato što ga trenutno u biti niti nema. Općenito, samoborska kulturno-umjetnička društva muku muče s prostorom. Mi, recimo, dijelimo prostor s Jekom, a ostali se snalaze kako znaju. Naime, pitanje kulture u Samoboru je na vrlo niskim granama i smatram da se trenutna razina prije svega može zahvaliti volonterima i entuzijastima koje se često shvaća zdravo za gotovo. U Samoboru od 200 milijuna kuna proračuna, kulturnim društvima ide milijun, a baš bi kulturi trebalo davati što više, jer je ona jedina koja može održati Hrvatsku. Kultura je budućnost Hrvatske. Što se samoborske priče o Kulturnom centru tiče, pitanje je što će i koliko stvarno biti napravljeno. Imamo iskustva iz drugih gradova i ne vidim da će Samobor biti iznimka, jer općenito u Hrvatskoj imamo izvrnute vrijednosti – Money makes the world go around.

Ivančica Pogrmilović, Folklorni ansambl Mladost

Samoboru ne treba Lisinski

Da, ali ne ovakav kakav se planira. Ne treba nam trgovački centar, nego kulturni centar. I to u puno manjim razmjerima, jer Samoboru ne treba dvorana Lisinski - od Zagreba smo udaljeni 15-ak minuta. Samoboru treba malo kino kao što je Kinoteka, koje bi privuklo publiku, jer ne vole svi multiplekse. Nadalje, treba mu manja dvorana, za oko 350 mjesta, koju bi koristili samoborski kulturnjaci i koja bi zaokružila kulturnu ponudu ovog grada. Ne treba nam staklenik koji se predviđa i mislim da bi realizacija ideja o kojima se govori pokvarila sliku Samobora.

Tomislav Novosel, Tamburaško društvo Ferdo Livadić

Kulturni centar je dobar potez

Naravno da treba. U Samoboru nema pravog centra kulture, dvorane za kulturu ni adekvatnog smještaja, ako izuzmemo Glazbenu školu u kojoj smo mi i FA Mladost. Nema niti prave galerije, osim Price, kad smo već kod toga. Apsolutno je zato potrebno omogućiti da se kultura ima gdje smjestiti i da se mogu privući mladi. Ako bude Kulturnog centra, kao što je planirano, da se ruši kino i umjesto toga napravi nešto takvo što bi zadovoljilo kulturne potrebe, onda je to dobar potez. Ali, ako to bude nešto drugo, komercijalni centar, onda je to promašaj.

Miroslav Burić, Amatersko kazalište Pučkog otvorenog učilišta Samobor

Uvijek je moguće renoviranje

Treba. Zato jer je postojeći prostor neadekvatan i ne može zadovoljiti potrebe što se tiče kazališta; od rasvjete, scene, garderobe... Niti za ostale kulturne priredbe postojeći prostor nije odgovarajući. Što se lokacije Kulturnog centra tiče, ona nije sporna, a renoviranje postojećeg prostora je uvijek moguće. Čuo sam od urbanista, ali to je nešto što bi trebalo provjeriti, da je unutrašnjost kina pod nekakvom preliminarnom zaštitom.

Robert Škiljan, novinar - publicist i autor prvog hrvatskog tamburaškog mjuzikla Janica i Jean

Ne dozvolimo zločin!

Samoboru je neophodan kulturni centar, kako za rad postojećih kulturno - umjetničkih društava, tako i onih koji će se u budućnosti pojaviti. No, Samobor vapi i za jednom multifunkcionalnom dvoranom s oko 500 mjesta, u kojoj će se u primjerenim civilizacijskim uvjetima moći pogledati film, ali i igrati najkompleksnije i najzahtjevnije glazbeno - scenske priredbe. To pretpostavlja i sve prateće prostorno - tehničko - tehnološke sadržaje i stvaranje pretpostavki za njihovu dogradnju u budućnosti.

Ovakvi su objekti izuzetno skupi, s njima Samobor dobija novu dimenziju, a mi smo to dužni ostvariti i ostaviti naraštajima koji dolaze.

Sve što bi išlo ispod spomenutih standarda, neka "malo poboljšana kino dvorana" bio bi zločin za koji bi, oni koji to dozvole, trebali odgovarati ne samo politički, već i kazneno.

Cijeli projekt, kad se već ide u određeni oblik javno - privatnog partnerstva, mora od prvog dana biti transparentan i pod kontrolom javnosti, a za to kod nas postoji propisana procedura i mehanizmi društvenog nadzora. Treba ih samo poštivati.

Pripremio:

Kruno Solenički

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (47)