Glasnik-SSNInformativno glasilo Samobora i Svete Nedelje

Samo policentrični razvitak Hrvatske jamči opći prosperitet

Maćehinski odnos Zagreba prema Žumberku

Shvatljiva je potreba jednog naroda i države da razvija središte političkog, kulturnog i gospodarstvenog života. Ta je potreba osobito izražena kod naroda koji je, kao hrvatski, stoljećima bio zemljopisno i upravno rascjepkan. Zagreb je danas narastao do četvrtine Hrvatske, a s područjem koje mu gravitira vjerojatno mobilizira polovicu ljudskih i gospodarskih potencijala. To dovodi do velikih infrastrukturnih problema, koji će se samo još u budućnosti povećavati.

Poteškoće s prometom, opskrbom energijom, pitkom vodom, cijena stanovanja i zemljišta, ekološke posljedice iz dana u dan će poprimati sve ozbiljnije oblike. Široki i lijepi prostori Hrvatske sve više su pusti, Lika, Dalmatinska Zagora, Banovina Kordun, Žumberak pretvaraju se u pusta područja, a pojava siromaštva i tendencija iseljavanja akutne su i u bogatim pokrajinama poput Slavonije, Srijema i Baranje. Loše su posljedice slijevanja ljudi i kapitala u Zagreb i njegovu okolicu na demografskom, gospodarskom i obrambenom planu.

U državama koje vode smišljenu i dugoročnu politiku, a u kojima se politički angažman ne svodi na stjecanje samostalnih povlastica i osobnih interesa, nego na trajno osiguranje prosperiteta naroda, pa se, recimo u Švicarskoj, raznim mjerama gospodarske i porezne politike potiče ostanak stanovništva u pasivnim, ruralnim krajevima. Naši susjedi Slovenci vode politiku kojom potiču razvitak ruralnih područja da ljudi žive na njima i država je jača demografski i gospodarski. U našoj Hrvatskoj daleko smo još od takvih shvaćanja i netom osnovano Ministarstvo za regionalni razvoj je osnovano samo radi kreiranja nove "ministarske fotelje".

Nebriga Zagreba za ruralna područja vidi se i na našem Žumberku.

Žumberak ima površinu 168 km2, a državne granice sa Slovenijom 120 km. Žumberačka šuma se već 60 godina siječe, a općina Žumberak dobije "mrvice" od 70.000 kn godišnje od šumarije. Potrebna je veća prisutnost županije, Grada Samobora i RH na planovima izgradnje vodovoda i cesta te potrebama u segmentu poljoprivrede. Dao Bog da se sredstvima Europske unije uskoro asfaltira cesta uz potok Breganu do Budinjaka, te od Sošica do Hartja, jer to su dvije najvažnije prometnice za dobrobit domaćih ljudi i turista.

Grad Samobor trebao bi vlastitim sredstvima dovršiti cestu prema Grabru i Višoševićima i nastaviti izgradnju vodovoda uz potporu države. Nadamo se da se neće dogoditi slično kao prije par godina kad su naši "pošteni" političari odobrena sredstva za cestu Sošice - Sveta Gera usmjerili drugdje, kako bi bili puniji njihovi džepovi.

Naš svećenik Mile Vranešić vlastima RH predočio je da je Sveta Gera "naša, Hrvatska", a ne Slovenska. Dok se širom Hrvatske ruše crkve, ovaj marljivi Božji čovjek obnavlja crkvu Svetog Ilije na Svetoj Geri, izgrađuje grkokatoličku crkvu u Samoboru, obnavlja prošle godine crkvu u Osunji, te se zalaže da se više pažnje posveti izgradnji Žumberka.

Žumberčani kao potomci slavnih uskoka branili su i obranili granice Lijepe naše, a svojim radom, poštenjem, znanjem i kulturom mnogo su pridonijeli gradovima Samoboru, Zagrebu, Jastrebarskom...

Nabrojimo neke od njih: povjesničar Tadija Smičiklas, jezikoslovac Petar Skok, feldmaršal Vid Gvozdanović, biskup Janko Šimrak, gradonačelnik Zagreba Badovinac, pjesnik i pravaš Hranilović, pilot i heroj domovinskog rata Miroslav Peris, akademik Janko Herak, pjesnik Marko Vukasović...

Milan Radić - Ilas

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (1)