Glasnik-SSNInformativno glasilo Samobora i Svete Nedelje

Mjesec borbe protiv ovisnosti

Najčešći početak - na maturalcu!

Nakon predavanja za roditelje u OŠ Milana Langa, održanog 15. studenog ove godine, nastavljaju se intenzivne aktivnosti vezane uz prevenciju, edukaciju i suzbijanje ovisnosti mladih.

U sklopu Mjeseca borbe protiv ovisnosti održan je u dvorani POU Samobor 22. studenog seminar o provođenju programa prevencije ovisnosti školske populacije za suzbijanje zlouporabe opojnih droga, alkoholizma i pušenja. Seminar je bio namijenjen prosvjetnim djelatnicima, kojih je prisustvovalo tridesetak, a otvorila ga je Katarina Gerbl, voditeljica Savjetovališta za prevenciju i rad s ovisnicima i voditeljica Županijskog centra za suzbijanje zlouporabe droga Zagrebačke županije. Na seminaru su govorili i pročelnik Upravnog odjela za zdravstvo i socijalnu skrb Zagrebačke županije Davorin Gajnik, dr. Anto Orešković, Jadranka Ivandić iz Ureda za suzbijanje zlouporabe droga i kriminalist Dubravko Klarić.

U razgovoru s prisutnim prosvjetarima saslušana su dosadašnja iskustva nastavnika, čiji je najveći problem suradnja s roditeljima, bez obzira radi li se o anonimnoj anketi ili rješavanju nastalih problema, i njihovo suočavanje s problemom djeteta, kad je on već prepoznat, a koji se često javlja već u osnovnoj školi. Prva opijanja i počeci ovisnosti o nikotinu i drogama počinju najčešće u vrijeme maturalnih putovanja, a ono je gotovo jednako prisutno i kod djevojčica i kod dječaka. Broj mladih ovisnika je u progresiji, što iziskuje dodatne napore svih čimbenika da se ovom rastućem i gorućem problemu mladih posveti još veća pažnja. Tu je, naravno, najvažnija prevencija.

S time u vezi polaznici seminara upoznati su o radu ANTI DROGA telefona, odnosno besplatnog broja 0800-8008, gdje se u vremenu od 8,30 do 16,30 sati mogu dobiti sve informacije vezane uz probleme ovisnosti. Podsjećamo također da su u program edukacije i prevencije ovisnosti obuhvaćene i 4 najveće samoborske škole, u kojima će se sustavno, ne samo tijekom Mjeseca borbe protiv ovisnosti, provoditi ovaj program za nastavnike, roditelje i učenike sedmih razreda naših škola.

Robert Škiljan

FOTO: Katarina Gerbl i Dubravko Klarić

Suzbijanje zlouporabu droga

Dubravko Klarić: statistike ne ohrabruju

Jedan od najboljih poznavatelja situacije na području kriminologije i zlouporabe droga u Hrvatskoj je Dubravko Klarić, diplomirani kriminalist sa završenim brojnim seminarima u Hrvatskoj i inozemstvu (SAD), specijaliziran upravo za ovo područje. Posebno se bavi kriminalističkim, pravnim i psihosocijalnim aspektima zlouporabe droga i u vezi s time represivno-preventivnim djelovanjem. Do sada je objavio velik broj članaka, brošura, stručno-edukativnih tekstova i knjiga o navedenoj problematici. Član je Međunarodnog udruženja za suzbijanje droga I.D.E.A., Međunarodne policijske asocijacije i Povjerenstva za suzbijanje zlouporabe droga Zagrebačke županije.

Na seminaru u Samoboru je posebno naglasio da zlouporaba droga, kako u Hrvatskoj, tako i u svijetu, predstavlja danas gotovo nerješiv sociopatološki problem. Razni preventivni programi nisu u društvu dovoljno zastupljeni, a česte promjene zakonske regulative ostaju nedorečene i nejasne onima koji bi je trebali provoditi. Slika narko-scene u Hrvatskoj je i znatno crnja od same statistike, jer, prema procjenama, kod nas ima između 15 i 17 tisuća ovisnika, ali velik je i broj povremenih potrošača i "eksperimentatora" droge. K tome, granica starosne dobi potrošačke populacije se spustila, tako da su prva iskustva sa zlouporabom droga najčešća kod šesnaestogodišnjaka, a više od 25% mladih kušalo je neku drogu prije petnaeste godine života. Prema ispitivanjima, po kojima čak 95% učenika četvrtih razreda srednjih škola u Hrvatskoj tvrdi da su bili u doticaju s nekim tko konzumira drogu, a ni postoci u nižim razredima ne ohrabruju, može se sa sigurnošću zaključiti kako sama represija ne polučuje rezultate, već treba stvoriti lepezu šire društvene aktivnosti za suzbijanje zlouporabe droga.

Upravo tomu treba pridonijeti i program koji se provodi i u samoborskim osnovnim školama, prema kojem bi se kroz suradnju stručnjaka, roditelja i edukacijom samih učenika trebali postići adekvatni rezultati u suzbijanju zlouporabe droga i drugih ovisnosti.

FAZE U POSTANKU LIČNOSTI OVISNIKOM I KRIMINOGENI ASPEKTI

Kako bi zaokružili cjelinu o sekundarnom kriminalu, trebalo bi svakako reći i nešto o tom uvjetovanom sekundarnom kriminalu (u nekim kriminalističkim razmišljanjima spominje se i izraz stečeni). Tu je prisutna "široka lepeza" raznih delikventnih ponašanja i kaznenih djela, izvršenih pod utjecajem droge i radi nabave same droge ili sredstava za kupnju droge. Povezanost sekundarnog kriminala s fazama u postanku neke osobe ovisnikom nastojat ću predočiti na niže navedenim prikazima:

I. FAZA – kad posegne za drogom, u početku ima neugodne osjećaje i ne pokazuje težnju za ponavljanjem, a odijevanjem i ponašanjem se ne razlikuje od socijalne sredine u kojoj se kreće. Obitelj ne primjećuje omamljenost (povremenu) koja je bila lako uočljiva zbog niske tolerancije na drogu (psihoaktivno sredstvo). Apstinencijske krize nije bilo.

KRIMINOGENI ASPEKTI: sklonost lažima, prikrivanju, još ne teži k ozbiljnijem kriminalnom razmišljanju.

II. FAZA – ovisnički (narkomanski) žargon i izrazi sve češće ulaze u svakodnevni rječnik. Poznanstva s istomišljenicima o drogi se proširuju, a zajedno s njima i nove vrste droga. Javlja se potreba za osjećajima koje stvaraju novi tipovi droge. Vanjštinom se ne razlikuje od socijalne sredine svog kretanja, no stvara se potreba za drugim tipovima droge i druženja.

KRIMINOGENI ASPEKTI: laži sve prisutnije, prodaja osobnih stvari i krađe unutar kućanstva. Krivotvorenja, prijevare, razmišljanje o prostituciji kao "najlakšem" prekršaju. Sklonost nasilju izraženija je ovisno o tipu droge (djela pod utjecajem droge, nasilničko ponašanje, silovanja...).

III. FAZA – sad je već droga uveliko pokazala koliko može promijeniti čovjeka. Počinju slabiti radne navike, popuštanje u učenju, stil odijevanja postaje drugačiji (što može i ne mora biti, ali općenito izgled i osobna higijena padaju). Krug prijatelja svodi se na "narko-sredine". Ovisnost uz druge bolesti i zaraze, postaju česti pratioci u ovoj trećoj fazi.

KRIMINOGENI ASPEKTI: dvojaki život, laži, prostitucija, krivotvorenja, sitne krađe su gotovo svakodnevnica (robne kuće, provale i krađe iz automobila), prijevare, utaje, radi nabave droge provale u domove zdravlja, ljekarne, bolnice, nasilnički kriminal u širem smislu.

IV. FAZA – iskrivljena ličnost, sve funkcije podređene drogi, psihotjelesni izgled također (bolesti, zaraze, infekcije...), osjećaj krivnje, srama. Apstinencijske krize, koma... smrt! (zadesne smrti, bilo namjerne ili nehajne u svezi s predoziranjem).

KRIMINOGENI ASPEKTI: uz sve imovinske delikte – krađe, teške krađe, razbojničke krađe i razbojništva, prisutni su i svi drugi oblici zločina, poglavito teških nasilničkih delikata, a nerijetko i ubojstava.

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (0)

Problemi s parkiranjem u Samoboru

Kuda s autima?

Kakvo je stanje u Samoboru? Nakon desetljetne ratne i poratne prometne anarhije, počelo se razmišljati na način koji će nam, uostalom, uskoro od Europe biti i propisan.

Gradonačelnik Filipec započeo je veliku akciju postavljanja stupića na pločnike ne bi li spriječio masovna nepropisna parkiranja koja su ometala promet, krnjila pogled i bila velika opasnost za najkrhkije sudionike u prometu – pješake, a naročito djecu.

No, kako broj stupića raste, broj parkirališnih mjesta se iz dana u dan smanjuje, a broj automobila se povećava.

Konačno rješenje i plan parkiranja povjereno je Komunalcu, ali su materijali već dva puta vraćeni na doradu zbog nedorečenosti te kako bi se dobilo vremena da se ozbiljno i dugoročno preispitaju sve parkirne potrebe Grada.

Cijene i zakup parkiranja

Dok se čeka mišljenje stručnjaka i vizionara, Komunalac radi novi prijedlog upravljanja i naplate parkiranja. Jedno je sigurno: cijene parkiranja će se mijenjati. Tako će cijena parkiranja, sva je prilika, umjesto dosadašnjih 3,5 kune za bilo koji parking u Gradu, biti raspoređena u tri parkirališne zone. Najskuplja cijena parkiranja po satu od pet kuna tako bi bila na parkiralištu kod Hotela Lavica, a tri kune plaćalo bi se za parkiranje na parkiralištu iza kina, u Kompareovoj. Sve druge ulice bile bi druga zona i koštale bi nas četiri kune po satu. Pokušali smo saznati i koliko bi umjesto dosadašnjih 100 kuna bila mjesečna karta za parkiranje, ali to je, kako su nam rekli, upravo i najveći problem na kome u Komunalcu rade. Najspornije je kako regulirati kome dati u zakup parkirališna mjesta, a kome ne. Jer, kako nam je rekao Milan Mataušić iz Komunalca, ako svima koji traže dozvolimo zakup, javna parkirališta više neće biti - javna.

Gdje ćemo parkirati u budućnosti

Zanimalo nas je što se radi kako bi se napravilo još parkirališnih mjesta te postoji li strateški plan parkiranja u Samoboru. Postoje li neki konkretni projekti na kojima se radi, kao što su podzemne garaže, parkirališta i kada će se donijeti novi plan parkiranja u Samoboru?

Željko Kovačić, pročelnik za komunalne djelatnosti, rekao nam je da će se završiti parkiralište uz nogometno igralište, a i najavio je za sljedeću godinu započinjanje aktivnosti jačeg intenziteta na radovima oko uređenja parkirališta na mjestu autobusnog kolodvora, čiji završetak radova predviđa, u najboljem slučaju, za 2008. godinu. Kovačić tvrdi da će se izmještanjem autobusnog kolodvora značajno promijeniti i prometni tokovi u Samoboru, čime će se smanjiti problem parkiranja vezan za centar grada.

O eventualnoj gradnji podzemne garaže Kovačić zasad nema nikakvih saznanja, kao ni o tome kada će se donijeti neki konkretni, promišljeni i dugoročni plan parkiranja u Samoboru.

Upitan o uređenju parkinga na Sajmištu, o kojem brine Komunalac, rekao nam je da bi ga bilo dobro urediti, ali će tada biti i manje mjesta za parkiranje.

Sve dvojbe oko toga vode li se kakavi pregovori u vezi uređenja velikog parkirališta na parceli ograđenoj zidom, odmah do franjevačke crkve, otklonio je pater Vešligaj, novi samoborski gvardijan, koji nam je u telefonskom razgovoru rekao da su franjevci, čim su čuli za taj gradonačelnikov prijedlog, odbili bilo kakav daljnji razgovor o tome.

Bog je prvo sebi bradu napravil!

Jedina stvar koju nam je Željko Kovačić sa sigurnošću mogao reći je da je riješeno pitanje parkiranja zaposlenika gradske uprave. Pročelnici svoje limene ljubimce parkiraju iza vijećnice na za to predviđenim mjestima, a ostali djelatnici gradske uprave dobili su 14 parkirališnih mjesta na besplatno korištenje kod Lavice. Parkiralište je asfaltirano, opremljeno sistemom odvodnje i ulazno izlaznom rampom.

Odnos Grada prema problemu parkiranja može se iščitati i iz diskusije gradonačelnika Filipca sa sjednice Gradskog poglavarstva.

- Dao sam si truda i obišao ujutro centar Samobora. I dalje se parkira između stupića, dok u isto vrijeme na glavnom gradskom parkiralištu, onome iza kina, još ima puno praznih mjesta. Dakle, mjesta ima, ali je pitanje imamo li i lojalne građane - rekao je Filipec.

Dodajmo da je "sva sreća" što imamo dovoljno lojalnih trgovačkih centara pred kojima je parkiranje besplatno. Ali, to još nije sve...

Nenad Kobasić

Parkirališne prostore "bezeciraju" gruntovni vlasnici

NEGDAR JE BILO MESTA ZA STATI!

Podsjetimo se najprije na mjesta koja su nekoć služila običnim građanima za parkiranje i pogledajmo što je s njima danas.

Bivše javno parkiralište pred poštom u Gajevoj, rekao nam je pročelnik Kovačić, u vlasništvu je HP-a, s kojom je Grad želio dogovoriti neki daljnji javni aranžman, ali stvar nije uspjela i Pošta je ogradila svoje, teškom mukom stečene, kvadrate parkirališnog prostora.

U dvorištu ispred ulaza u bivše ZET-ove garaže, također se donedavno moglo komotno i bezbrižno parkirati i otići do Trga na špancir. No, odnedavno je postavljen znak zabrane parkiranja, osim za stanare. Kako saznajemo, dvorište je privatno i Grad upravo radi na tome da dio dvorišta otkupi. Hoće li i tada parkiranje biti besplatno, nismo uspjeli saznati.

Prostor omeđen Lavicom, Vinogradarskom udrugom i Samoborskim muzejom bio je također do prije koji mjesec mjesto gdje ste se mogli, doduše ne na asfaltu, parkirati besplatno u centru Samobora.

Prije dva mjeseca, nakon što je prostor asfaltiran, parkiralište je zatvoreno rampom za koju karticu imaju samo djelatnici gradske uprave. Prošli tjedan revoltirani građani demontirali su rampu i odnijeli je u zgradu Poglavarstva.

n.k.

Vodič za besplatno parkiranje

KAK PREJTI ZABADAF

U Samoboru još uvijek postoje mjesta gdje možete legalno parkirati bez da platite 3 do 5 kuna, koliko se naplaćuje stajanje automobila pod vedrim ili kišnim samoborskim nebom. Sva ona zahtijevaju od vozača da je ipak voljan napraviti više od dvadeset koraka ne bi li se dočepao fetiša zvanog Trg kralja Tomislava. Nesebično ćemo vam ukazati na njihove lokacije. Krenimo od onih najudaljenijih od centra.

Trgovački centri imaju ogromna parkirališta i tokom dana gotovo uvijek možete naći parking. No, tamo vas vreba poznati slogan TV-prodaje: Ali, to još nije sve...

Deset, zasad javnih i besplatnih, parkirališnih mjesta uređeno je na kraju Ličke ulice, prilikom uređenja križanja Ulice Grada Wirgesa i Ulice Kralja Krešimira IV. Neka vas ne zbuni ako još nisu izbrisane oznake rezervacije s dva parkirališna mjesta. Naime, to su mjesta koja je Grad prvotno dodijelio, a potom oduzeo za pravo parkiranja Keserić Vladi iz Ličke 12. On sada traži povrat pet i pol tisuća kuna s kojima je sudjelovao u asfaltiranju nogostupa, na temelju čega je i dobio dozvolu Grada za parkiranje.

Još jedna oaza za free-parking smjestila se točno nasuprot glavnog gradskog parkirališta, ispred zgrade Doma umirovljenika. Tamo gotovo uvijek možete naći jedno mjesto baš za vas i u centru ste za dvije minute.

Za one kojima je i to previše, preporučamo neka okušaju sreću u Ulici svete Ane, odmah iznad župnog dvora. Ako uspijete parkirati tamo, na toj strmoj, ali besplatnoj parking lokaciji, na Trg se doslovno možete iskoturati iz auta.

Ako vi, poštovani čitaoci, znate za još koju bespaltnu lokaciju, molimo vas, podijelite je s nama.

N.K.

Filipec:

Može ispod i iznad zemlje

Gradonačelnika Filipca pitali smo kako Poglavarstvo u skoroj budućnosti misli riješiti rastući problem parkiranja.

- Naši strateški planovi razvoja Grada predviđaju, uz postojeća parkirališta od kojih će se neka i proširiti, nova parkirališta i to na području novog autobusnog kolodvora i sportske dvorane. U pregovorima smo oko zemljišta za izgradnju parkirališnog prostora u Starogradskoj ulici. Prostor postojećeg autobusnog kolodvora također je predviđen za parkiralište, no to ovisi o razdruživanju s Gradom Zagrebom.

Izgradnja podzemnih garaža, pak, ovisi o interesima potencijalnih ulagača, a moguće ih je izvesti na lokacijama sadašnjeg autobusnog kolodvora, tržnice, ispod Parka domovinske zahvalnosti, kao i na prostoru parkirališta iza kina.

Franjevcima smo ponudili zajedničko ulaganje u izgradnji parkirališta u prostoru njihova vrta u Langovoj, no do danas nismo dobili odgovor.

N.K.

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (2)