Glasnik-SSNInformativno glasilo Samobora i Svete Nedelje

Broccolin uskoro i na kioscima Tiska

Tableta dnevno protiv kutije cigareta dnevno

Samoborski proizvođač Broccolina, poduzeće Pond i njegov vlasnik Zoran Rudeš spremaju se na ozbiljan prodor na hrvatsko tržište. Nakon što je prof. Ratimir Klepac, redovni profesor biologije na Medicinskom fakultetu u Zagrebu dokazao da Broccolin znatno smanjuje štetne posljedice pušenja, u Pondu su odlučili Broccolin učiniti dostupnim najširoj populaciji.

Broccolin će se u novom pakiranju, sličnom kutiji cigareta, uskoro pojaviti i na kioscima Tiska. Budući da su pušači tvrdokorni u svojim navikama, Broccolin bi im trebao poboljšati zdravstveni status i kvalitetu života, a ne treba zanemariti ni sve veće troškove liječenja posljedica pušenja.

U Pondu su sigurni da će pušači prepoznati Broccolin i da će trideset tableta, koliko sadrži pakovanje, biti redoviti mjesečni zdravstveni korektiv onima kojima bez cigarete ne mogu.

Nenad Kobasić

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (0)

Otkriven identitet napadača na Zorana Držaića, čuvara parkirališta kod Samoborske pivnice

Merecedes vlasništvo građevinske firme iz Zagreba

Prije nešto više od dva mjeseca pisali smo o napadu nepoznatog vozača luksuznog mercedesa E klase na Zorana Držaića, osamdeset postotnog invalida, zaposlenog na parkiralištu Samoborske pivnice.

Do nasrtaja je došlo kad je Držaić zamijetio da se spomenuti mercedes udaljava s parkirališta, a da vlasnik nije platio parkiranje. Na upozorenje je stao, ali je, nakon verbalne rasprave, Držaića izudarao po glavi nogama i izgrebao po vratu, ušao u auto i odjurio. Držaić je pozvao policiju, a istragom je utvrđeno da je mercedes vlasništvo poduzeća DIN stanogradnja iz Zagreba, Matije Divkovića 28, Špansko. Utvrđen je i identitet vozača, koji Držaiću za sada nije poznat. Trebali su se sresti na Prekršajnom sudu u Samoboru, u ponedjeljak, 11. srpnja, za kad je zakazano suđenje. No, Držaić je odlazak na sud odgodio do jeseni zbog prije uplaćenog aranžmana tijekom godišnjeg odmora.

No, on ne misli samo svjedočiti na Prekršajnom sudu, već će, u dogovoru s odvjetnikom, protiv vozača podići i građansku tužbu, te tražiti odgovarajuću naknadu.

Robert Škiljan

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (1)

U A1 zaštićenoj zoni kulturne baštine u Samoboru izgrađena zgrada s 20 stanova

Umjesto zaštićene kuće – stambeni kompleks

Prije nešto više od godine dana pisali smo o izgradnji stambenog objekta u Ulici Josipa Jelačića 14. Ona je, uz već prije spominjanu zgradu u Lešću i hangar u Gizniku, pravi primjer iživljavanja investitora nad prostorom, stanarima u susjedstvu i svima nama.

Bez obzira imali ti objekti "uredne papire" ili ne, oni tamo, takvi kakvi jesu - jednostavno ne spadaju. Njihovom je izgradnjom narušena kvaliteta života u tom dijelu grada, te bespovratno uništen dotadašnji ambijent.

Samobor je, sa svojim urbanim i pejzažnim vrijednostima, oduvijek bio ugodno mjesto za stanovanje, kako za one rođene u njemu, tako i za brojne novopridošle stanovnike, željne života u sredini izgrađenoj i očuvanoj u skladu s čovjekom i prirodom.

Živimo u vrijeme kad se učestalo ponavlja sintagma o prostoru kao našem "najvrednijem resursu", pa smo svjedoci i sve češćeg obračuna države s onima koji su na te vrijednosti nasrnuli iz raznih razloga, ali s jednim, uvijek istim rezultatom – devastacijom općeg dobra.

Zgrada u Ulici Josipa Jelačića završena je nakon i usprkos brojnih pritužbi vlasnika okolnih parcela.

Izgrađena je na mjestu kuće koja je bila upisana u registar nepokretnih spomenika kulture, pod kataloškim brojem 119. Ista je srušena 13. travnja prošle godine, a na njenom je mjestu, suprotno brojnim odredbama postojećeg GUP-a, izgrađen stambeni objekt s dvadesetak stanova, još jedno remek-djelo neizbježnog samoborskog građevinara Edvina Šmita. Njegova rješenja, kojima nas svako malo usrećuje, poput travnatog krova na sportskoj dvorani ili projektiranja najteže pozornice na svijetu, koju više nitko ne može pokrenuti s Vugrinščaka, daju mu legitimitet kod investitora. Rezon je jasan. Kad uz takve budalaštine i dalje projektira za Grad, jasno je da zna puteve za "poguravanje" i najbezumnijih projekata. A to stambena zgrada u Ulici Josipa Jelačića sigurno jest.

No, dvadesetak izgrađenih stanova, koji će, prema procjenama stručnjaka, investitorima donijeti čistu zaradu od oko 3 milijuna kuna, bitna su prevaga na vagi pravde.

Stanarima okolnih kuća ostaje malo nade u rješenje koje bi im vratilo izgubljeno. Neki su, zna se kako i zašto, i poklekli i prodali zemlju za naknadnu izradu vatrogasnog prilaza. I, iako se čini da oko završetka zgrade i dobijanja uporabne dozvole zapinje, stanovi se prodaju. Jedan od njih kupila je i Nika Fleiss i njena obitelj. Loša vijest za one koji se nadaju da bi po investitora nešto moglo poći po zlu je činjenica da je obitelj Fleiss preko jedne odvjetničke kancelarije temeljito provjerila zakonitost posla. I, prema svemu sudeći, zgrada će "imati sve papire".

Tako će priča, na žalost onih koji vjeruju u pravedno rješenje, biti, po svemu sudeći, završena.

A na način kako je do toga došlo podsjeća i svojedobno reagiranje Konzervatorskog odjela u Zagrebu, koji je odobrio projekt. Radilo se "o pritisku investitora", glasilo je opravdanje naših zaštitara vlastitog novčanika.

Da, nije lako raditi "pod pritiskom". A pritisak je manji ako se dobro podmaže. Onda dozvole klize same od sebe.

Robert Škiljan

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (4)