18.06.2004.

Nakon četiri godine javnost pokazala interes za projekt iskorjenjivanja alge Caulerpa taxifolia

Spas iz Samobora?

Nakon četiri godine javnost pokazala interes za projekt iskorjenjivanja alge Caulerpa taxifolia

U broju od nedjelje, 13. lipnja, splitska Slobodna Dalmacija objavila je opsežan članak o izumu koji je još prije četiri godine javnosti predstavio Robert Škiljan, stjecajem okolnosti sada urednik ovih novina. Radi se o tehnologiji polaganja plastične folije u svrhu prekrivanja nastambi i time iskorjenjivanja opasne alge caulerpa taxifolia. Za tu je inovaciju Škiljan na INOVI 2000. godine dobio brončanu plaketu, ali odziva "stručne javnosi" nije bilo. U međuvremenu je, samo u Starigradskom zaljevu na Hvaru površina pod tom algom narasla s 10 na 50 hektara, a istovremeno je potrošeno i oko 400.000 kuna za razne palijativne metode iskorjenjivanja koje nisu donijele rezultat.

No, čini se da se država konačno više zainteresirala za taj veliki ekološki problem, što je iskazano i aktivnim angažmanom ministra Kalmete koji je i sam zaronio u podmorje starigradskog zaljeva i uvjerio se u kritično stanje u kojem se nalazi.

Radi li se opet o političkoj samopromociji, vidjet će se uskoro, ali javnost je obaviještena da tehnologija za iskorjenjivanje alge postoji. Autoru su se već obratile neke zainteresirane institucije i pojedinci, ali od države i nadležnog ministarstva – još nitko.

S.S.

Prenosimo iz Slobodne Dalmacije:

Na INOVI, zagrebačkom sajmu inovacija, 2000. godine za predstavljeni izum Robert Škiljan iz Samobora dobio je brončanu nagradu. Nagrađen je njegov nacrt za platformu s koje bi se odmotavala i pod more spuštala plastična crna folija namijenjena prekrivanju kolonija Caulerpe taxifolije. Folija bi, nakon što neko vrijeme ostane pod morem, preprečujući algi svjetlost neophodnu za život, istim svojevrsnim vitlom s platforme bila namotana, spremna za korištenje na nekoj drugoj lokaciji.

Robert Škiljan novinar je, urednik i vlasnik lokalnih novina u Samoboru, "Samoborskog glasnika". Kao zaljubljenik more ("vezan sam uz more, sve je podređeno odlascima na brod i plovidbu; svaki poremećaj u morskom ekosustavu, od najobičnijeg zagađivanja smećem pa do narušavanja biološke ravnoteže, posebno me diraju"), vlasnik sedammetarske jedrilice i poznavatelj prilika i problema na Jadranu i s Jadranom - sve ukombinirano s tehničkim obrazovanjem - došao je na ideju kako poznatu činjenicu da je neprozirna folija najefikasnije dosad poznato sredstvo za uništavanje Caulerpe taxifolije unaprijediti efikasnijim i praktičnijim postavljanjem folije u podmorje. Iako se o njegovu izumu pisalo u novinama, iako je metoda rada platforme za namotavanje folije predstavljena u nekoliko televizijskih emisija - nitko se "od odgovornih" nije javio zainteresiran za primjenu izuma.

- Ne mogu reći da sam trčao od ustanove do ustanove i nudio projekt: imam ja i drugoga posla. No 2002. godine bio sam u Starom gradu kod mr. Ante Žuljevića (znanstvenika s Instituta za oceanografiju i ribarstvo u Splitu angažiranog oko proučavanja kretanja alge (i) na toj lokaciji i traženja rješenja za njeno iskorjenjivanje), no po svemu sudeći nismo se razumjeli: Žuljević, naime, nije bio posve uvjeren u djelotvornost crne folije.

I tu je priča sa Škiljanovim izumom više-manje stala, no aktualizirale su je informacije o tome da Vicenco Blagaić iz splitske tvrtke Profectus pokreće akciju istrebljenja alge iz starogradskog podmorja.

Škiljan se, vjerujući da bi organizatore njegov izum mogao itekako zanimati, obratio Profectusu, no bezuspješno: do Blagaića nije došao.

Svoj izum Škiljan nije patentirao - "odustao sam od te dugotrajne procedure, budući da nisam vidio neke posebne razloge da budem vlasnik patenta" - no svejedno bi, kad je već takva prilika, ne tražeći nikakvu novčanu naknadu, htio skrenuti pažnju na izum za koji je, uostalom, i nagrađen, i koji bi posao oko uklanjanja alge mogao učiniti lakšim i djelotvornijim. Bilo mu je "smiješno gledati" (u TV-emisiji prije nekoliko godina) kako se ronioci "bore s par metara crne folije tražeći po morskom dnu kamenje da bi je učvrstili".

Prema Škiljanovim riječima, platforma ne bi smjela koštati više od 10.000 eura, što ovisi o materijalu od kojega bi se izradila.

- Moguća je jeftinija i skuplja varijanta. U svakom slučaju, platforma se ne bi koristila jednokratno. Dizajnirana je tako da je za jedan dan dvojica radnika mogu složiti ili pak rastaviti i ukrcati u brod ili kamion i prevesti na drugo mjesto.

Na pitanje bi li svoj izum doista ustupio bez naknade, Škiljan odgovara da "nije sve u novcu", ali "kad me već pitate, možda je vrijedan stalnoga veza u Splitu za moj brod".

PRINCIP RADA

Plastična crna folija kakva se koristi za prekrivanje kolonija Caulerpe taxifolije isporučuje se u kolutovima naručene duljine. Za njeno polaganje u more Škiljanov izum predviđa platformu-splav, jednostavnu za montažu i demontažu. Foliju je prethodno potrebno pripremiti podvijanjem rubova i "zakucavanjem" na rubove metalnih okruglih "oka" na koje se, prim spuštanju u more, vješaju utezi, a može se, radi dodatne "armature", provući i tanji konop. Za posao odmotavanja folije, njena spuštanja i prekrivanja dna trebaju ronioci na dnu i površini (za koordiniranje kretanja platforme), te radnici na platformi za povlačenje i otpuštanje konopa, odnosno njeno kretanje, te za stavljanje utega u pripremljena "oka" na rubovima folije. Potreban je i jedan radnik u pomoćnom čamcu, za sidrenje i vađenje sidra, te prijevoz betonskih utega.

Sa splavi-platforme folija se polagano i ravnomjerno spušta na dno, što omogućuje mehanizam s kojega se folija sama odmotava. Istovremeno s odmotavanjem, u "oka" se vješaju utezi, omogućujući lagano tonjenje i fiksiranje folije na dnu. Važan element polaganja je kontinuirano kretanje platforme, u početku usidrene na četiri točke, Kad se folija spusti u more, otpuštaju se konopi s one strane s koje se folija spušta, a povlače se konopi sa suprotne strane. Platforma se tako počne kretati, ostavljajući iza sebe foliju koja se sama odmotava i tone.

Dvojica ronilaca u moru paze da folija tone ravnomjerno, te da pokriva rubove pretkodno postavljene trake folije, a jedan ronolac s površine rukom daje znak u koje pravcu usmjeravati platformu (što potezanjem i otpuštanjem konopa rade tri radnika na platformi).

Nakon vremena potrebnog za uništenje alge, folija se na platformu povlači obrnutim putem - namatanjem na kolut i kretanjem platforme unatrag, a prije toga ronioci skidaju utege vješajući ih na pripremljeni mehanizam za podizanje.

 

Nakon četiri godine javnost pokazala interes za projekt iskorjenjivanja alge Caulerpa taxifolia

Arhiva 2004

2019

2018

2017

2016

2015

2014

2013

2012

2011

2010

2009

2008

2007

2006

2005

2003

2002