22.09.2021.

Renata Glojnarić i Srećko Bradić, provjereno uigran tandem na čelu Samoborske glazbene jeseni

U Samobor nam ponovno stižu glazbeni rariteti i umjetnici sa svjetskim putovnicama

Renata Glojnarić i Srećko Bradić, provjereno uigran tandem na čelu Samoborske glazbene jeseni

Kalendarska jesen nam je doslovce pred vratima, a s njome i uvijek nova i zanimljiva Samoborska glazbena jesen. Ovaj naš glazbeni festival neupitnog domaćeg i svjetskog renomea i ove će godine ljubiteljima klasike uz već znane, ali i nove, mlade izvođače i autore, ponuditi istinski glazbeni doživljaj.

O tome što sve je planirano za ovogodišnje 46. izdanje poznate samoborske međunarodne glazbene manifestacije govore umjetnički ravnatelj festivala Srećko Bradić i izvršna producentica Renata Glojnarić.

Podsjetimo čitatelje kako je i zašto uopće krenula Samoborska glazbena jesen.

Glojnarić: - Krenulo je sve prije 46 godina, na inicijativu i prema ideji fagotista Zvonimira Stanislava, dakle 1976. godine, u suradnji s tadašnjim samoborskim Centrom za kulturu, u kojemu su isto razmišljali da bi Samobor trebao imati takav sadržaj ili neki ozbiljniji program. Samo 5 godina prije nastale su Varaždinske Barokne večeri. Bio je u pravu kada je predložio Samobor kao grad za Glazbenu jesen, jer u višestoljetnoj povijesti našega grada nalazimo puno krasnih primjera i ljudi koji su obilježili hrvatsku glazbenu kulturu.

Bradić: - O samim počecima ne mogu reći puno, jer sam zaista bio premlad, ali otkako pamtim, Samoborska glazbena jesen je pojam koji je saživio sa Samoborom, sa Samoborcima, a preraslo je u nešto zaista veliko. Trebalo je proći puno godina da bi se upravo ovaj festival iskristalizirao i došao na zasluženi pijedestal, jer Samobor je oduvijek ponajviše živio u tamburaškom miljeu, kojeg sam i sam bio dio. No, već dugi niz godina SGJ dobiva pažnju i verifikaciju kakvu zaslužuje.

Koristi li Grad Samobor dovoljno taj potencijal u kulturnom i turističkom smislu, i ne samo SGJ-a, već općenito mogućnosti za sva ostala događanja s obzirom na ambijent koji nudi? Kako sve podići na još višu razinu?

Bradić: Vrlo kratko – naravno da ne. Samoborska glazbena jesen je naširoko poznat brend i temeljem toga bi se moglo još jako puno stvari napraviti kako bismo dobili i veću ekonomsku zadovoljštinu. I Varaždin i Dubrovnik i Osor su to puno bolje iskoristili, makar su i malo ranije krenuli, ali njihova dobit u svakom smislu, ne samo financijska, je nemjerljiva u odnosu na naš festival. Znam sigurno da i varaždinska i dubrovačka gradska uprava žive za te svoje festivale.

Glojnarić: - Treba reći i to da, kada je krenula Samoborska glazbena jesen, nije bilo puno takvih koncerata u gradu. I sama SGJ nije tada bila široko prepoznata, sve dok se prije 20-ak godina nije krenulo na nacionalnu i međunarodnu razinu. Pokrenut je ciklus koncerata u Galeriji Prica, otvorili smo vrata mladim glazbenicima i malo po malo festival je dobivao zamah, rastao, postajao sve moćniji. A danas imamo i udaraljkaški festival, odličan "youngmasters" Malog muzičkog ateljea, Grad stipendira mlade glazbenike, jazz festival... sve je to na neki način potaknuto i otvoreno snagom Samoborske glazbene jeseni pa nam grad živi glazbu tijekom cijele godine. Moglo bi, naravno, još i bolje i više.

Samoborska glazbena jesen posebnim nagradama potiče mlade glazbene umjetnike svih profila. Koliko je to prepoznato u glazbenim krugovima?

Bradić: - S velikim ponosom mogu reći kako laureati SGJ-a uvijek ističu kako je to jedno od najboljih, ne samo hrvatskih, već i svjetskih natjecanja za mlade glazbenike, i ne samo zbog nagrada, već zbog načina na koji brinemo o njima. Mi i kasnije pratimo njihove karijere, oni se rado vraćaju, jer to cijene, a to radimo već, evo, 18 godina. Mnogi od njih su ostvarili i internacionalne karijere, što je izuzetno teško i zahtjevno, dijelom zahvaljujući i SGJ.

Spomenuli ste te veze i praćenje karijera. Zaista se vraćaju već kao renomirani svjetski glazbenici i vjerojatno danas rijetko nastupaju pod ovakvim uvjetima, i fizičkim i financijskim.

Bradić: - Dobar je primjer pijanist Javor Bračić, prvi pobjednik našeg natjecanja, koji sada živi i radi u New Yorku i nastupa, između ostalog, u Carnegie Hall-u, redom s vrhunskim recenzijama za svoje recitale. A sada nam opet dolazi u Samobor. Ima ih, dakako, još.

Cijeli program objavit ćemo zasebno. Imate li nešto posebno za istaknuti?

Bradić: - Otvaranje je uvijek zanimljivo, a ove godine i raritet, jer će po prvi puta u Hrvatskoj biti izvedena I. Mahlerova simfonija. Zbog poznatih nam prilika bit će izvedena u komornoj verziji festivalskog orkestra SGJ, pod ravnanjem Vetona Marevcija.

Glojnarić: - I ove godine otvorenje će biti u izravnom prijenosu na HRT-u i na Hrvatskom radiju, a do 3. listopada bit će puno sjajnih koncerata. Uz koncert Zagrebačkog kvarteta saksofona, a ove godine je on vezan uz 10. obljetnicu Međunarodnog natjecanja New Note, koje je bilo raspisano upravo za kvartet saksofona, dolazi nam i pobjednik iz Švedske. U goste nam ponovo dolazi i stari prijatelj festivala, njemački violinist Gernot Süssmuth s raritenim kompozicijama i sjajnim baroknim ansamblom Thüringer Bach Collegium.

Robert Škiljan

 

Renata Glojnarić i Srećko Bradić, provjereno uigran tandem na čelu Samoborske glazbene jeseni

Arhiva 2021

2020

2019

2018

2017

2016

2015

2014

2013

2012

2011

2010

2009

2008

2007

2006

2005

2004

2003

2002