Martina Glasnović, predsjednica Skupštine Zagrebačke županije
Lokalni tiskani mediji su nezamjenjivi
Skupština Zagrebačke županije je, kao što je poznato, konstituirana tek nakon trećeg, zakonski i posljednjeg, pokušaja prije ponovnih izbora, tek u kolovozu, a na njezinom čelu je od tada poznata Samoborka Martina Glasnović, članica HSS-a. Na početku ovog svog mandata za Glasnik govori o tome što očekuje od vijećnika, političkim odnosima u županiji, budućim projektima i ostalim aktualnim temama, s posebnim naglaskom na situaciju u Samoboru.
Odnedavno ste predsjednica Skupštine Zagrebačke županije. Kako je, ukratko, došlo do Vašeg izbora?
Prošlo je četiri mjeseca od lokalnih izbora u svibnju ove godine. Kao što znate, Županijska skupština je konstituirana tek početkom kolovoza i to iz trećeg pokušaja. Koliko god se nekom činilo drugačije, odluku da se ne ide na nove izbore, čiji bi trošak bio oko 5 milijuna kuna javnog novca, i dalje smatram ispravnom. O svemu tome mogla bih puno pričati, no okrenuta sam budućnosti i onome što možemo konkretno napraviti za kvalitetniji život u Zagrebačkoj županiji.
Što se promijenilo u Vašem životu s novom funkcijom?
Više obaveza i nova velika odgovornost. S obzirom da radim posao koji nema veze s politikom, nastojim sve uskladiti. A ako me pitate kao osobu, ne, nisam se promijenila. I dalje sam samo Martina Glasnović iz Luga Samoborskog. Oni koji su sa mnom surađivali znaju da se nisam promijenila, jer to sam onda mogla već i davno prije. Svatko tko je u politici, ali tako je i inače u životu, mora biti svjestan da ništa nije vječno. Danas jesi, sutra nisi. Bilo koja funkcija nije sama sebi svrha, već je to odgovornost i povjerenje koje treba opravdati.
Kakvi su politički odnosi u županiji?
Za sada se čini sve mirno. A možda je sve samo zatišje pred buru. Šalim se, no sve je moguće. Županija, kao i gradovi i općine, polako pripremaju svoje proračune i razmatraju realizaciju programa i projekata za ovu godinu. Bit će zanimljivo što će se dogoditi i na samoj županijskoj političkoj sceni do kraja godine. Slijede unutarstranački izbori pa ćemo vidjeti hoće li se što promijeniti i na tom planu.
Kakve ingerencije imate kao predsjednica Skupštine? Vjerojatno ne želite biti samo "fikus"...
Uvijek ste direktni. Odgovornost je velika. Uz predstavljanje Županijske skupštine kao predstavničkog tijela, sazivanja sjednica Županijske skupštine i ostale obaveze vezane za rad i funkcioniranje Skupštine, ne možete biti "fikus". Sudjelovanje predsjednika Skupštine na događanjima i manifestacijama, kao i bilo kojeg drugog predstavnika Zagrebačke županije, nije samo "pro forma", već prilika za suradnju, razmjenu mišljenja te podloga za nove ideje i programe.
Kakav je Vaš odnos s izvršnom vlasti, županom i tijelima županijske uprave?
Korektna. U pripremi je sjednica Skupštine i vjerujem da će sve biti u redu.
Vaš je mandat još uvijek, ipak, na početku. U kojem biste smjeru htjeli da se on razvija?
Najvažnija mi je zakonitost rada. Svi koji su sa mnom surađivali, znaju da oko toga nema kompromisa. Tu je posebno važno funkcioniranje stručne službe Skupštine. Što se tiče HSS-a na županijskoj razini, od posebnog interesa su nam programi i projekti s područja ruralnog razvoja, poljoprivrede i zelene politike, ali isto tako rad s udrugama i podrška projektima na podizanju kvalitete obrazovanja, zdravstva i gospodarstva. Važno je i da se što prije donese program za obnovu javnih objekata na potresom pogođenim područjima.
Iako ste na čelu predstavničkog tijela svih građana županije, ipak ste iz Samobora, pa nas interesira kako Samobor "kotira" u planovima i programima županije?
Pri kraju je izrada projektne dokumentacije za izgradnju nove zgrade Glazbene škole Ferdo Livadić te očekujem da se u proračunu za 2022. godinu planiraju sredstva za eventualno još potrebnu dokumentaciju, a zatim i početak gradnje. Uvjeti u kojima trenutno funkcionira samoborska Glazbena škola su nevjerojatno skučeni. Želim pohvaliti odličan rad s mladim glazbenicima koji postižu vrhunske rezultate, a što možemo zahvaliti nastavnicima i ravnateljici Zdenki Merčep. Što se tiče ostalog, uz dosadašnju, prostora za bolju suradnju i koordinaciju uvijek ima.
U koje bi se samoborske projekte županija mogla više i aktivnije uključiti?
S obzirom da je nova izvršna vlast u Samoboru, moram priznati da nisam baš upoznata s njihovom konkretnom vizijom razvoja Samobora i novim projektima. Žao mi je što je npr. poništen natječaj za samoborski javni prijevoz, dok istovremeno nemaju novih prijedloga i rješenja, već tek sada kreću s izradom studija da bi znali kako. No, vjerujem da će ubrzo sve doći na svoje. Kako Samobor i Velika Gorica spadaju u velike gradove, dio djelatnosti obavljaju sami, za razliku od drugih gradova i općina. No, dio ovlasti koje je nekada Samobor imao su pod Zagrebačkom županijom, kao npr. srednje škole, Dom zdravlja i Hitna medicinska pomoć. Dok god postoji potreba građana za boljom uslugom, postoji i prostor za poboljšanje funkcioniranja tih službi. Uz to, županija je, i mora biti, koordinator i poveznica za teme i probleme koji su isti ili slični na području više gradova i općina, od prostornog planiranja pa nadalje.
S Vama razgovaram kao urednik tiskanog lokalnog medija. Poznato je da lokalni mediji, bili oni tiskani ili elektronski, ne mogu "preživjeti" bez potpore lokalnih samouprava, a one mogu biti raznolike... Samobor ima tradiciju izlaženja tiskanih medija oko 120 godina, a aktualna se gradska uprava okrenula protiv Glasnika Samobora i Svete Nedelje, u kojem će ovaj razgovor biti objavljen. Kako gledate na tu situaciju?
Lokalni mediji su bilo grada, kako elektronički, tako i tiskani. Lokalnih medija ne trebaju se bojati oni koji rade, jer upravo će njihov rad, djelovanje i uspjesi ostati dokumentirani. Kao što ste rekli, pogotovo u Samoboru, koji ima nevjerojatno dugu tradiciju tiskanih medija. U Zagrebačkoj županiji malo gradova, a pogotovo općina, ima svoje tiskane medije. Iako su mlađim generacijama bliske društvene mreže, tiskani mediji su nezamjenjivi. Oni dokumentiraju sva bitna događanja, od kulturnih, sportskih, rada u mjesnim odborima, uspjeha naših učenika, sportaša, glazbenika i drugih, te postaju izvor informacija za buduće generacije. Politika je u tom smislu najmanje bitna. Osim toga, nema logike da se npr. pojedini javni natječaji i slično objavljuju negdje drugdje, a ne u samoborskim tiskanim medijima. Kome je to u interesu?
Jer, što je po toj logici sljedeće? Možda Samoborski fašnik, koji je jedinstven po tome što nije klasičan karneval, već sloboda govora i kritika aktualnih politika svih razina. Mnogi moji kolege bili su fascinirani bivšim gradonačelnikom Krešom Beljakom, koji je rado dijelio na društvenim mrežama fašničke crteže i kritike na svoj račun.
Samobor je oduvijek bio grad slobode govora i mišljenja. Tko to ne razumije, vodi nas u jednoumlje na koje Samoborci nikada neće pristati.
Robert Škiljan
- Registrirajte se za komentiranje
- Pregled komentara (0)