Davor Ivo Stier, kandidat HDZ-a u 7. izbornoj jedinici:
Hrvatska nema vremena za eksperimente
Davor Ivo Stier četvrti je na listi HDZ-a za VII. izbornu jedinicu, kojoj pripadaju Samobor i Sveta Nedelja. Iako rođen u Buenos Airesu, Stier ističe kako se u našem gradu osjeća doma. "Kad smo devedesetih došli u Hrvatsku, supruga i ja smo znali često posjećivati Samobor, gdje ona ima rodbinu. Privlačila nas je ljepota brežuljkastog kraja i samoborski srednjoeuropski štih. Bila je to ljubav na prvi pogled i odlučili smo da baš ovdje želimo osnovati dom", otkriva u razgovoru za Glasnik bivši ministar vanjskih i europskih poslova te europarlamentarac koji se sada natječe na predstojećim parlamentarnim izborima.
Izbori se odvijaju pod stalnom prijetnjom daljnjeg širenja epidemije virusom COVID-19. Kako ocjenjujete rad hrvatske Vlade u proteklom razdoblju, posebice u odnosu na epidemiološke uvjete u kojima je radila?
Brza reakcija Vlade bila je presudna za zaštitu zdravlja naših građana, ali i za obranu oko pola milijuna radnih mjesta koji su preko noći bili ugroženi zbog ekonomskih posljedica korona krize. Hrvatska je bila učinkovita u suzbijanju prvog vala pandemije, za što moramo prvenstveno zahvaliti lječnicima, medicinskim sestrama i svima koji rade u zdravstvu. No, virus je i dalje prisutan, ne samo u Hrvatskoj, već u Europi i svijetu. Stoga moramo ostati odgovorni, slijediti preporuke struke i u takvim novim uvjetima nastaviti raditi.
I naredna će se Vlada naći u nezavidnoj situaciji, jer će gospodarska kriza vrlo vjerojatno eskalirati. Što nam, u slučaju pobjede, može obećati HDZ?
U pravu ste, pred nama je vjerojatno najveća svjetska gospodarska kriza u posljednjih sto godina ili, točnije, od velike depresije 1929. Stoga nije svejedno tko će voditi Hrvatsku u takvim ekstremnim i kriznim uvjetima. Smatram da Hrvatska nema vremena za eksperimente, ali u konačnici je odgovornost hrvatskih građana da u nedjelju, 5. srpnja, odluče tko će biti mandatar za sastavljanje Vlade. Prema svim istraživanjima, samo dvije liste imaju šanse dati mandatara, HDZ i Restart. To jest, izbor je između Plenkovića i Bernardića. Uvažavajući svakog suparnika, mislim da je Plenković u prednosti u pogledu iskustva i sposobnosti.
Ne moramo se u svemu slagati s Plenkovićem, o čemu sam javno govorio kada je trebalo. Takav pluralizam unutar stranaka je poželjan, jer je svojevrsni osigurač i korektiv. Međutim, isto tako nema dvojbe da je sadašnji premijer sposobniji od suparnika da vodi Vladu, ojača pozicije Hrvatske u Europi i obrani sigurnost radnih mjesta, plaća, mirovina, kao i poslovanje obrtnika te malih i srednjih poduzetnika.
U tom pogledu program "Sigurna Hrvatska" nastavlja s poreznim rasterećenjem i u narednom mandatu želimo smanjiti porez na dobit s 12 na 10 posto. U ovom mandatu, prosječna plaća se povećala za 1.147 kuna, a kako bi ona dostigla 7.600 kuna, planiramo smanjiti porez na dohodak s 24 na 20 posto, odnosno s 36 na 30 posto. Posebno bih istaknuo potporu mladima na način da se svakoj mladoj osobi s poslovnim projektom dodijeli bespovratnih 130 tisuća kuna za samozapošljavanje, kao i mjeru subvencioniranja novih 20 tisuća mladih obitelji u rješavanju stambenog pitanja.
Građani se prema strankama i izbornim listama određuju i prema svjetonazorima koje one predstavljaju. Vi jasno naglašavate svoje demokršćansko opredjeljenje. Što to znači za Vas osobno te koliko je demokršćanski nazor prisutan u HDZ-u? Mislite li da bi trebao biti dominantniji?
HDZ je stvoren kao široki nacionalni pokret za neovisnost, nasuprot velikosrpskom programu SANU i Slobodana Miloševića; kao što se za vrijeme Stjepana Radića HSS postavio kao općenarodna politička snaga nasuprot beogradskom i jugoslavenskom unitarizmu. Po definiciji su takvi pokreti širi od jedne političke doktrine. Međutim, osnove kršćanske demokracije bile su također prisutne. Iako nisu uvijek bile doktrinarno precizno definirane, one su proizlazile iz pučke naravi takvih općenarodnih pokreta te ukorijenjenosti kršćanstva u hrvatskom narodu. Zato imamo Radićev poklik "Vjera u Boga i seljačka sloga" ili pak "Bože čuvaj Hrvatsku!" kao himnu HDZ-a. Isto tako, u oba slučaja, jasno se razlikovalo kršćansku demokraciju kao legitimnu i prihvatljivu političku narodnjačku platformu od klerikalizma kao antidemokratske i reakcionarne devijacije. Zato još od Lava XIII. katolička crkva osuđuje klerikalizam, a to je nedavno posve jasno ponovio papa Franjo. Klerikalizam negira Isusovo učenje o davanju Bogu božjeg, a Caru carevog. Nasuprot klerikalizmu, kršćanska demokracija zastupa odvojenost crkve i države. Time da u pluralnom i demokratskom društvu kršćanska demokracija promiče univerzalne vrijednosti kršćanskog humanizma, u prvom redu poštivanje digniteta svake ljudske osobe te društvenu solidarnost nasuprot klasnim i ideološkim podjelama. To su vrijednosti koje smatram da imaju većinsku potporu kod hrvatskih ljudi koji odbacuju svaki radikalizam, a istovremeno su ponosni na svoju kulturu i identitet.
Kandidat ste u 7. izbornoj jedinici, koja se proteže od Zagreba do Novog Vinodolskog. Što mislite o formiranim izbornim jedinacama? Može li se, u budućnosti, postići bolja reprezentativnost izabranih zastupnika?
Sadašnji izborni zakon traje od 2000. godine i on se mora mijenjati. To je odluka Ustavnog suda, a to su nam poručili i građani koji su potpisali peticiju za referendum. Moje je stajalište da moramo takvu poruku prihvatiti i promijeniti zakon u smjeru bolje reprezentativnosti. Po meni, to se može najbolje postići većinskim ili mješovitim sustavom, kao što smo imali devedestih i kao što imaju i danas najrazvijenije zapadne demokracije. Tako će svaki građanin znati tko mu je zastupnik i bit će izravnija komunikacija.
Već dugo vremena živite u Samoboru. Kako vidite naš grad? Kako, kao budući saborski zastupnik, možete pomoći njegovom razvoju?
Samobor je prekrasan grad za obiteljski život. Supruga i ja, i naše troje djece, imali smo priliku živjeti vani, ali Samobor ne bismo mijenjali. No, isto tako je točno da Samobor u posljednje vrijeme ne razvija svoje potencijale, posebice u usporedbi s drugim gradovima u županiji, koji su iz slabijih početnih pozicija postigli puno više u povlačenju europskih fondova na području razvojnih projekata, komunalne infrastrukture ili razvoju gospodarskih zona. Za Samobor je poseban problem prometna povezanost, što je postalo evidentno tijekom ove krize. Još sam u sedmom sazivu Sabora tražio i zajedno s drugim kolegama postigao da se u prioritete HŽ-a uvrsti izgradnja pruge i uspostava željezničke linije koja je ukinuta 1979. U narednom periodu je predviđen investicijski ciklus od tri milijarde eura za željeznice, prvenstveno iz EU fondova. U tom okviru je potrebno sada realizirati i ovaj projekt, koji bi preporodio naš grad i cijeli ovaj kraj.
Isto tako smatram da je u ovom trenutku najurgentnije podržati naše obrtnike i poduzetnike, jer se u ovakvim ekstremnim vremenima globalne krize mora pokazati sposobnost Vlade i solidarnost društva s privatnim sektorom. Rebalansom državnog proračuna smo osigurali temelje za takvu financijsku potporu. Inače, od ožujka do svibnja, vladine mjere je koristilo 712 poslodavaca iz Samobora te 129 iz Svete Nedelje, čime je ukupno u ovom kraju očuvano 6623 radnih mjesta. To nisu parole nego konkretna djela u korist Samobora i Svete Nedelje.
Robert Škiljan
- Registrirajte se za komentiranje
- Pregled komentara (0)