Željko Stanec, zamjenik gradonačelnika, govori o problemu odvajanja otpada na području Samobora
Idemo prema optimalnom rješenju
Uporni samoborski ekolog i suradnik Glasnika Romeo Ibrišević (a nije jedini), uočio je nedavno da se otpad iz kontejnera predviđenih za odvojeno odlaganje otpada na trgu kod pošte prazni i tovari u jedan kamion, čime se gubi smisao cijelog sustava. O tome zašto je to tako, kuda sve to vodi i nazire li se neko racionalno i suvislo rješenje, razgovarali smo sa zamjenikom gradonačelnika Željkom Stancem.
Prije otprilike godinu dana na samoborskoj tržnici postavljeni su novi podzemni kontejneri za razvrstavanje otpada. No, građani su primijetili da se u kamion koji odvozi otpad sve to pomiješa zajedno. U čemu je problem?
Što se tiče prikupljanja mješovitog komunalnog otpada na području Grada Samobora, do danas nemamo organizirano odvojeno prikupljanje otpada. Isto je i s novim podzemnim kontejnerima postavljenima na platou tržnice. Točno je da tamo postoji više vrsta kontejnera: za papir, drvenu ambalažu, plastičnu ambalažu, mješoviti otpad, biootpad i drugo. No, problem je u tome što Grad Samobor posjeduje samo jedinstvena vozila za odvoz otpada. Taj problem će se na cijelom području Samobora uskoro rješavati, a već početkom svibnja ili lipnja idemo u odvojeno prikupljanje i odvoz nekih vrsta otpada. Konkretno, svako domaćinstvo će, uz već postojeću kantu, dobiti još jednu smeđu kantu u koju će odlagati biootpad, dok će se ostatak skupljati u postojećim zelenim kantama. Još uvijek se neće posebno sortirati plastika, staklo i druga ambalaža, jer za to postoje zeleni otoci na području grada. Ovaj biootpad iz smeđih kanti odlagat će se na novu kompostanu, koja će nastati nakon sanacije Trebeža i koristit će se za proizvodnju komposta. To je početak. U budućnosti, kada se od mješovitog komunalnog otpada izdvoji biootpad, koji na godišnjoj razini čini oko 3600 tona ili 40% ukupnog otpada, od ukupno 9000 tona mješovitog otpada, i taj će se otpad početi odvoziti odvojeno.
Činjenica je da ljudi malo brinu o odvajanju otpada i u kontejnere bacaju smeće nekontrolirano pa nastaje problem njegovog odvajanja.
Nikada nećemo biti sigurni da se u kontejneru za staklo nalazi samo staklo, a jednako tako je i s papirom, kao i ostalim kontejnerima predviđenima za razvrstavanje otpada. Međutim, to je jedan od prvih načina razvrstavanja otpada. Sav taj otpad, bez obzira što je već unaprijed odvojen, prolazi kroz sortirnice i provjerava se. Primjerice, Grad Krk je to riješio izgradnjom sortirnice, a i mi, u perspektivi, imamo slične nakane.
Postoje li sankcije za, da tako kažemo, nesavjesne građane, koji unatoč mogućnostima ne odvajaju kućni otpad?
Da bi se moglo nekoga kazniti, treba najprije stvoriti preduvjete i građanima omogućiti da svoj otpad odlažu odvojeno. To znači više zelenih otoka i kontejnera za različite vrste otpada, a tek onda možemo krenuti najprije s opomenama, a tek onda i kaznama. Građanima moramo ponuditi te mogućnosti, a u krajnjem slučaju, ukoliko se ne pridržavaju pravila i uvjeta, možemo ih kažnjavati.
Čini se da je nekako najlakše s papirom. Ono što ne odveze Unija, dodatno se odvaja i sortira pa možda ipak završi tamo gdje treba.
Problem je ipak malo širi i veći. U Republici Hrvatskoj ne postoji takozvana "burza otpada". To znači da ne postoji razvijen sustav otkupa i zaokruženi sustav gospodarenja tim otpadom, jer i plastika, staklo i sav drugi otpad imaju svoju tržišnu cijenu. U svijetu se na tome itekako dobro zarađuje. Od 2013. godine imamo i novi Zakon o održivom gospodarenju otpadom, a po meni dostupnim informacijama ide se opet u njegove izmjene i dopune.
Spomenuli ste kompostanu koja će biti na Trebežu, ali i iskustva s Krka. Što su konkretno na Krku napravili i kako su riješili problem?
Što se toga tiče, u svijetu je već gotovo sve izmišljeno i poznato. Ne trebamo sve u potpunosti kopirati, jer svaka sredina je po nečemu specifična, no možemo koristiti njihova iskustva. Tu prednjače naš Krk i Krško u Sloveniji, koje sam sa suradnicima obišao i gdje smo naučili puno toga. Sva ta iskustva možemo primijeniti i u Samoboru. Na primjer, Krk ima svoju sortirnicu i kompostanu. Ključno je najprije odvojiti biootpad da ne prlja sve ostalo što je korisno, što ćemo i mi prvo napraviti, a onda sav ostali koristan otpad može u sortirnicu. Naše komunalno poduzeće već je građane anketiralo o tome kome treba komposter. Svi zainteresirani moći će ga dobiti. Unatoč tome, u skoro vrijeme treba napraviti pravu analizu otpada u kućanstvima. Po procjenama Komunalca, cijene odvoza otpada se neće mijenjati, ali treba napraviti model prema kojem će se domaćinstva motivirati za sortiranje otpada, što je jedini način da se cijena odvoza i njegovog zbrinjavanja u budućnosti smanje.
Kada bi se to moglo dogoditi i postoji li način da se za te potrebe povuku sredstva iz fondova Europske Unije?
Projekt kompostane, buduće sortirnice i kupnje novih kontejnera možemo sufinancirati sredstvima Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost s udjelom od 40%, a taj model već u jednom dijelu i koristimo. Iskoristili smo ga već kod kupnje novog vozila, kod izgradnje podzemnih kontejnera i slično. Dakle, svi ti projekti su sufinancirani.
Ipak, građani su ogorčeni time što se, unatoč njihovim nastojanjima da odvajaju koristan otpad, taj otpad odvozi zajedno i zasad se ne sortira.
Razumijem njihovu ogorčenost, ali mi za sada jednostavno nemamo drugih mogućnosti, jer svoj otpad odlažemo na odlagališta koja nemaju uvjete za sortiranje otpada. Država nam, za sada, jednostavno nije omogućila da radimo drukčije i svi imamo taj problem. Velik pomak Grad Samobor će napraviti već odvajanjem biootpada, a onda, korak po korak, idemo dalje.
Robert Škiljan
Fotografija: Romeo Ibrišević
- Registrirajte se za komentiranje
- Pregled komentara (0)