01.01.2016.

Gradonačelnik Krešo Beljak govori o minuloj godini i planovima za 2016.

Pametno i hrabro u novo razvojno razdoblje

Gradonačelnik Krešo Beljak govori o minuloj godini i planovima za 2016.

Kraj je godine koju su, u značajnoj mjeri, obilježili parlamentarni izbori, ali i konačan izlazak Republike Hrvatske iz dugotrajne krize i recesije. Pravi rezulat izbora još se ne zna, u ovome trenutku Vlada još uvijek nije formirana, ali život, ipak, ide dalje.

Samobor se, opet, pokazao kao izuzetno “žilava” sredina. Sve je nedaće, nagomilane kroz zadnjih četvrtinu stoljeća, izgurao, prebrodio i opet je, među prvima u Hrvatskoj, na jasno vidljivom putu oporavka.

O tome smo, a i o nekim dru-gim aktulnostima razgovarali s gra-donačelnikom Krešom Beljakom.

Kako sada, na kraju 2015. godine, ocjenjujete stanje u Gradu Samoboru, ali i u Hrvatskoj?

Obzirom na kompletnu situaciju u Hrvatskoj, smatram da proteklu godinu, što se Samobora tiče, možemo ocijeniti vrlo uspješnom i stabilizirajućom, godinom u kojoj smo po svim statističkim pokazateljima izašli iz krize. Prva je to, nakon osam godina, godina u kojoj bilježimo konstantan rast i nadam se da će se taj trend nastaviti i pojačati u sljedećim godinama.

Koji su to gospodarski i drugi pokazatelji na kojima temeljite svoju procjenu?

Moram naglasiti da, usprkos tome što smo i u Samoboru doživjeli gospodarsku tranziciju na hrvatski način, pa smo ostali bez velikih poduzeća, naš se privatni sektor, obrtnici i mala poduzeća, uspio restrukturirati i pokriti rupe koje su nastale. Izvjesno je da će već sljedeće godine početi proces novog zapošljavanja, jer nakon krize koja je sve pogodila, uz otpuštanja i smanjenje gospodarske aktivnosti, u određenim segmentima već sada imamo i nedostatak kapaciteta. To znači da posla ima, ali su naši gospodarstvenici, što se tiče zapošljavanja, još uvijek vrlo oprezni. Naime, nisu sigurni jesu li to tek "prve laste", koje, znamo, ne čine proljeće, ali ja sam siguran da ćemo pomake u realnom sektoru vidjeti vrlo brzo.

Kako se punio proračun ove godine i kakve su naznake za sljedeću godinu?

Na početku 2015., obzirom na promjene i reforme koje su se dogodile na razini države, očekivali smo da će nam stavka poreza na dohodak znatno pasti i očekivali smo u tom smislu kriznu godinu. Međutim, to se nije dogodilo. Dapače, porez na dohodak je ostao isti, čak je i nešto malo viši nego godinu prije. Brojni su gradovi u Hrvatskoj zabilježili manjak zbog ove reforme, a mi smo zadržali taj prihod na istoj razini, što znači da su pojačane aktivnosti u zapošljavanju i da je povećan broj radnih mjesta. Nije to direktno vezano uz Samobor, jer taj porez Samoboru plaćaju i oni koji su zaposleni u Zagrebu ili Svetoj Nedelji, a žive u Samoboru, no sve to ukazuje na činjenicu da je struktura radno sposobnog stanovništva u našem gradu takva da je povećan broj zaposlenih.

Kakva je suradnja Grada Samobora sa županijskim i državnim institucijama, koje na različitim razinama sudjeluju u životu Samobora?

Županije su osmišljene tako da oni bogatiji pomažu onima koji su manje bogati. Obzirom da je Samobor, po svim pokazateljima, vodeći grad u Zagrebačkoj županiji, događa se da mi više uplaćujemo županiji, nego što od nje dobivamo. Ipak, suradnja je bolja nego što je bila prošlih godina pa smo iz županije ove godine povukli nešto više sredstava za kapitalna ulaganja u školstvu, ali ostaje pitanje zdravstva, kao nešto što je ispod kriterija i standarda na koji su Samoborci navikli u zadnjih par desetljeća. Tu su i neke druge stvari pa svakako ima prostora za poboljšanja i napredak. No, pomak u toj suradnji je vidljiv, prije svega kroz dobivena sredstva za dogradnju prostora srednjih škola i za novu sportsku dvoranu pri OŠ Samobor.

Ipak, veći dio financijskih ulaganja u školstvo općenito snosi sam Grad Samobor...

Škole sustavno obnavljamo i dograđujemo i tu Grad Samobor ulaže dvostruko više od onoga što dobivamo od decentraliziranih sredstava nadležnog ministarstva, jer taj novac dostaje tek za održavanje. Dakle, obnove ne bi ni bilo kada Grad to ne bi mogao financirati.

Što mislite o sadašnjem ustroju i načinu funkcioniranja lokalne samouprave? Je li on dobar i što se može poboljšati?

U javnosti smo, najčešće prije izbora, bombardirani budućim reformama administrativnog ustroja države, a dobar dio onih koji o tome govore nemaju veze sa strukom. Osobno me, kao geografa i čovjeka koji misli da nešto o tome zna, jako smeta kad vidim tko se sve time bavi i o kakvim reformama je riječ, jer se onda od svega toga ništa ne može očekivati. Ti ljudi nisu dovoljno stručni. Hrvatska ima teritorijalni ustroj koji nije razvijan po političkim naredbama ili diktatima, već po prirodnim geografskim obilježjima i procesima unazad petsto godina. Tijekom tog vremena iskristaliziralo se nešto više od stotinjak regionalnih lokalnih centara, koji su devedesetih godina preslikani u tih 100-tinjak jedinica koje danas postoje. Nije sporan broj općina i gradova, kao ni njihov naziv, ali njihove ovlasti bi se trebale mijenjati ili korigirati.

Što je sa županijama, odnosno regijama?

Kad govorimo o županijama ili regijama, Hrvatska je apsolutno premala da bi imala posebne regije. Zapravo, regije da, ali ne kao nekakve centre moći, nego kao administrativne jedinice. Po meni bi bila dovoljna četiri takva centra – Zagreb, Rijeka, Osijek i Split.

A što s Istrom ili Dubrovnikom?

To je zapravo političko pitanje, jer onda će i Karlovčani pitati zašto ne i Karlovac, Zadrani će pitati za Zadar, a onda su za njima tu i drugi i opet nismo ništa napravili. Što se Istre tiče, ona je već i geografski, Učkom, ali i kroz povijest, postala izdvojena cjelina.

Gradsko vijeće odobrilo je kreditno zaduživanje Grada Samobora za 25 milijuna kuna. Na što će se ti novci utrošiti?

Smatram da je ovo kreditno zaduženje normalno, ukoliko grad želi veći i brži razvoj. Ove godine istekao nam je bivši kredit, također u iznosu od 20 milijuna kuna, smanjio se postotak ukupne zaduženosti i nema nikakvog razloga da ne nastavimo raditi na isti način, odnosno nastaviti s kreditom i to sada pod još boljim uvjetima. Ova sredstva upotrijebit će se za nekoliko većih projekata, tako da će nam više novca ostati za tekuću potrošnju, a tu najprije mislim na održavanje prometnica.

Koji su to veći projekti?

Dakle, kreće projekt doma za mlade u vrijednosti 4,5 milijuna kuna, zatim zgrada Javne vatrogasne postrojbe, sve u bivšoj Vojarni Taborec, a kreće i uređenje prometnice između Bobovice i Ulice hrvatskih iseljenika, kao i urbanizacija, odnosno infrastrukturni radovi na "Gmajni" u Rakovici, čime će taj prostor višestruko dobiti na vrijednosti.

Kako kao građanin, ali i gradonačelnik, komentirate postavljanje žice na granici između Slovenije i Hrvatske?

Moj stav je identičan stavu Brežičana, ako govorimo na lokalnoj razini i apsolutno smo protiv žice. Ona ne samo da bode oči, nego ona na puno načina ometa komunikaciju na više razina, a o životinjama koje tamo stradavaju da i ne govorim. No, to je odluka s državne razine Republike Slovenije i vidjet ćemo što će donijeti naredni mjeseci.

Samoborske novine

 

Gradonačelnik Krešo Beljak govori o minuloj godini i planovima za 2016.

Arhiva 2016

2024

2023

2022

2021

2020

2019

2018

2017

2015

2014

2013

2012

2011

2010

2009

2008

2007

2006

2005

2004

2003

2002