Glasnik-SSNInformativno glasilo Samobora i Svete Nedelje

Predsjednik Hrvatske zajednice tehničke kulture Ivan Vlainić govori o razlozima zbog kojih je izabran na tu značajnu društvenu funkciju

Samoborska pamet za Pametne kuće u novim prostorima

Na izbornoj skupštini Hrvatske zajednice tehničke kulture zastupnici su za novog predsjednika izabrali Ivana Vlainića, predsjednika ZTK Zagrebačke županije i potpredsjednika samoborske gradske zajednice.

Ivan Vlainić nastavnik je u Srednjoj strukovnoj školi Samobor, a poznat je i kao mentor mladog inovatora i poduzetnika Mate Rimca, ali i mnogih drugih trofejnih inovatora. Iskazao se i u realizaciji brojnih EU projekata te izradi kurikuluma za novi nastavni predmet Pametne kuće. Od ove jeseni počet će u samoborskoj školi predavati predmet Pametne kuće u novim prostorima.

Izabrani ste za predsjednika Hrvatske zajednice tehničke kulture, najvišeg tijela tehničke kulture u državi. U kojem je to smislu priznanje Vama osobno, u kojem školi iz koje dolazite ili pak Samoboru kao sredini?

Vrlo sam ponosan što su predstavnici 16 nacionalnih saveza (Hrvatski savez informatičara, Hrvatski savez pedagoga tehničke kulture, Hrvatski robotički savez...) te predstavnici svih županijskih i gradskih zajednica poklonili povjerenje upravo meni, iako sam bio najmlađi kandidat. Pretpostavljam da su razlog tome moji brojni međunarodni rezultati, uspješan rad u matičnoj školi i rad kao predsjednika ZTK Zagrebačke županije. Naravno, i Samobor, kao sredina koja u kontinuitetu podupire tehničku kluturu, ima velike zasluge za to.

Kako je u Vašem slučaju sve počelo?

U sustav tehničke kulture sam se uključio jako rano. Već kao učenik četvrtog razreda osnovne škole polazio sam radionice tadašnje Narodne tehnike na Gizniku u Samoboru i u Zagrebu, gdje sam upoznao osnove radioamaterizma, aviomodelarstva, elektrotehnike, fotografije i filma. U osnovnoj školi kroz predmet Tehnički odgoj upoznao sam i ostala područja tehnike, a najviše sam sudjelovao u radu elektroničara - konstruktora, kinooperatera i informatike, koje su vodili, a zaista ih treba spomenuti, nastavnici Drago Krušec, Zdravko Čulig i Verica Dumbović. Te 1986. godine informatika je bila tek u povojima, a i za elektroniku se teško nabavljao materijal. Mnogo dugujem spomenutim nastavnicima, jer su se uz redovitu satnicu dodatno angažirali kako bi učenicima koji žele znati više prenijeli svoje znanje pa su tako u velikoj mjeri utjecali na moj odabir tehnike kao budućeg zanimanja. Naravno, moram spomenuti i svog oca, koji je također bio tehničke struke i bavio se inovacijama. Moram istaknuti da sam ne samo "dijete tehnike", nego sam i od najranijih dana osjetio "dug" prema ljudima koji su svoje slobodno vrijeme poklonili meni i ubrzo sam počeo asistirati nastavnicima koji su vodili radionice.

Kako je dalje teklo Vaše školovanje?

Nakon što sam upisao Srednju školu u Samoboru, smjer elektrotehnika, počeo sam se intenzivno baviti audio-tehnikom i sam izrađivao pojačala i zvučnike, jer ih u to doba nije bilo moguće kupiti u dućanima. U mojim srednjoškolskim danima velik utjecaj je imao nastavnik Ivica Knežević, koji je dodatno potaknuo moj interes za strukom i bio mi dugo godina uzor, budući da je kratko vrijeme nakon svog početka rada kao nastavnik izdao odličan udžbenik, koji je kasnije odobrilo i nadležno ministarstvo. Za upis na fakultet bilo je potrebno položiti prijemni ispit. Bez velikih problema upisao sam studij telekomunikacija pa iz toga mogu zaključiti da je i nekad, a i sada, samoborska škola bila ravnopravna ostalim "poznatim" zagrebačkim školama.

Kako su protekle sudentske godine?

Tijekom studija zarađivao sam novac preko Student servisa kao tonski tehničar i kao serviser u jednom RTV servisu u blizini mojeg fakulteta. Kao apsolvent sam počeo raditi na zamjenama u Srednjoj strukovnoj školi Samobor, na nagovor ravnatelja Zlatka Vlahe, koji je stalno spominjao kako je najvažnije za tehničke škole da imaju što više praktičnog rada. Važno je napomenuti da smo ravnatelj Vlaho i ja, kao izvannastavnu aktivnost, pokrenuli Inovatorsku sekciju. Nakon odlaska nekoliko kolega u mirovinu, položio sam pedagoško-psihološku grupu predmeta na Učiteljskoj akademiji i primljen sam u stalni radni odnos u Školi.

Kakve su se promjene počele zbivati u školi?

Nakon iznenadne i prerane smrti ravnatelja Vlahe, ravnanje školom preuzima sadašnji ravnatelj Davor Škiljan, koji je odmah podržao moje inicijative za osuvremenjivanje nastave, pa smo ubrzo ni iz čega "sklepali" moj novi praktikum, u kojem su nastale sve inovacije po kojima se škola "izbrendirala".

No, djelovali ste i šire, u Zajednici tehničke kulture...

Usporedo s radom u školi uključio sam se u rad Zajednice tehničke kulture. Zajedno s Feliksom Škiljanom i velikim brojem kolega nastavnika pokrećemo Društvo pedagoga tehničke kulture i informatike Samobora i Svete Nedelje, dragovoljnu strukovnu udrugu koja koordinira sadržaje redovite nastave i izvannastavne aktivnosti s izvanškolskim aktivnostima, odnosno stvara sinergiju formalnog, neformalnog i informalnog obrazovanja.

U posljednje su se vrijeme vodile javne polemike o stanju u Vašoj školi, koje je potaknuo Vaš bivši učenik Mate Rimac emotivnim osvrtom na vlastito školovanje na svom Facebook profilu. Kakvo je stvarno stanje u školi u kojoj predajete? Slijedi li ona suvremene pedagoške i znanstvene standarde ili u njima zaostaje?

Rimac se samo osvrnuo na komentar jednog učenika prvog razreda, koji se požalio da "previše turpijaju na Radioničkim vježbama". Radioničke vježbe u prvim razredima svih hrvatskih škola su vrlo slične, jer je takav nastavni plan i program. Moramo biti svjesni da su nastavni planovi i programi koje za pojedina zanimanja donosi Ministarstvo znanosti i obrazovanja već danom objave zastarjeli nekoliko godina. Za nastavu hrvatskog ili engleskog jezika to nije problem, ali se tehnologije razvijaju velikom brzinom, koje programi jednostavno ne mogu slijediti. Upravo naša samoborska Srednja strukovna škola teži tome da se postojeći kurikulum maksimalno "osvježi".

Recite nam nešto o tom kurikulumu.

Pod pojmom Školskog kurikuluma razumijevamo sve sadržaje, procese i aktivnosti koji su usmjereni na ostvarivanje ciljeva i zadaća odgoja i obrazovanja, kako bismo promovirali intelektualni, osobni, društveni i tjelesni razvoj učenika. Kurikulum naše škole obuhvaća, osim službenih programa nastave, i druge programe koje škola provodi, objedinjuje brojne aktivnosti učenika i učitelja i pokazuje po čemu je naša škola prepoznatljiva. Školski kurikulum temelji se na učeničkoj razini znanja, interesa i sposobnosti, na raznolikosti i kompleksnosti obrazovnih interesa i potreba učenika, roditelja i lokalne zajednice, stalnom porastu znanja, te potrebi oblikovanja učenikove osobnosti procesom aktivnog stvaralačkog učenja u svijetu koji se stalno mijenja, učenja koje osposobljava polaznike škole za cjeloživotno učenje, a ne samo za konkretno zanimanje i nastavak školovanja. Planiranim aktivnostima, programima i projektima težimo kvalitetnim rezultatima ostvariti ciljeve usmjerene na učenika i njegov razvoj, stručnu samostalnost i odgovornost učitelja, samostalnost i razvoj škole, te uz potporu uže i šire društvene zajednice pridonijeti izgradnji učinkovitog i kvalitetnog obrazovnog sustava.

Jesu li i tu u pojednim školama mogući "kreativni iskoraci"?

Tragom tog nastojanja inicirao sam projekt Smile in VET, čija skraćenica znači: pametni, moderni, inovativni obrazovni elementi u strukovnom obrazovanju. Grant shema projekta je bila Modernizacija školskih kurikuluma u strukovnom obrazovanju u skladu s promjenjivim potrebama tržišta rada i gospodarstva. Nositelj projekta je bila Srednja strukovna škola Samobor, a partneri Tehnička škola Pula, Poduzetnički centar Samobor, Udruženje obrtnika Samobor, Elektroinženjering Brodar te Grad Samobor. Ukupna vrijednost projekta je bila 230.000 eura, trajao je 12 mjeseci, odvijao se na području Zagrebačke i Istarske županije, a ciljne skupine su bili učenici i doslovno svi nastavnici srednjih škola u Samoboru i Puli, koji su polazili radionice iz suvremenih metoda poučavanja i radionice o izradi kurikuluma. U njima su velik doprinos posebno dali kolege Robert Čuković, Davor Galunić, Marijan Slakoper, Jura Horvat i kolegica Sanja Čačković.

Projekt je bio posve u skladu s globalnim ciljem poziva i uveo je nove, suvremene i inovativne sadržaje u obrazovnu ponudu naše škole, jer se spomenuti predmet prošle godine počeo predavati po prvi puta u Hrvatskoj, i to u našoj Školi. Ovih dana škola je dobila uporabnu dozvolu za novi nadograđeni dio, pa od devetog mjeseca krećem s predavanjem predmeta Pametne kuće u novim prostorima, koji će uvelike podići razinu kvalitete nastave. Projekt SMILE in VET je bio "viza" za nadogradnju Srednje strukovne škole Samobor, čija je površina sada veća za više od 700 m2, a za vrlo uspješnu komunikaciju sa Zagrebačkom županijom zaslužan je naš ravnatelj Davor Škiljan. No, nismo stali na tome. Sustav mijenjamo "odozdo". Nismo čekali da ministarstvo donese kurikulume za nove predmete pa smo 1. svibnja ove godine započeli novi projekt Aditivne tehnologije, laicima poznatiji kao 3D printeri.

Naša škola izvrsno surađuje sa sustavom, odnosno klubovima, savezima, zajednicama i ustanovama tehničke kulture. I prije pokretanja projekta održavali smo male radionice i prezentacije za učenike i nastavnike u sklopu programa stručnog usavršavanja i cjeloživotnog obrazovanja. Projekt će direktno utjecati na uvođenje suvremenih sadržaja u strukovne programe razvojem kurikuluma za fakultativni predmet Aditivne tehnologije, čime će učenici steći kompetencije relevantne za tržište rada, a nastavnici za stručno usavršavanje i izvođenje tog fakultativnog predmeta. Povezivanjem novih sadržaja s ishodima učenja povećat će se dinamika osuvremenjivanja obrazovnih programa, što će u konačnici rezultirati jačom povezanošću strukovnog obrazovanja i tržišta rada. U okviru projekta opremit će se i Praktikum za aditivne tehnologije. U projekt smo trenutno uključeni ravnatelj Davor Škiljan, kolege Davor Galunić i Marijan Hetler te moja malenkost.

Iz navedenog se može zaključiti da naša škola ide ukorak s vremenom pa roditelji mogu mirne duše upisati svoju djecu u naše programe. Jedan od najboljih pokazatelja je vrlo visok postotak upisa na fakultete, a kruna svega je što nam se neki bivši učenici nakon završenog fakulteta vraćaju i postaju kolege nastavnici.

Vaš učenik Rimac etablirano je ime u svijetu suvremene tehnologije, pa i biznisa. Kako Vi ocjenjujete njegov razvoj i potencijale? Koliko se mogu razviti?

Mate Rimac je vrlo veliki potencijal, jer se kod malo ljudi susreće kombinacija tehničke inventivnosti, velike upornosti i izuzetnog smisla za organizaciju rada. Mate je počeo s radom kroz igru u mojem praktikumu, a kasnije i u svojoj garaži. Prvo je zaposlio nekoliko ljudi, nakon dvije godine četrdesetak, sada već ima stotinjak tehničara i inženjera, a pothvat se širi i grana dalje. Ponosan sam što sam prepoznao tog zaigranog klinca s briljantnim idejama i uputio ga u pravom smjeru. Što se perspektive tiče, mislim da se Rimčeva tvrtka može u vrlo kratko vrijeme opet barem udvostručiti.

Ima li u nadolazećim generacijama talenata kao što je Rimac?

U svakom naraštaju ima potencijala. To potvrđuju naše brojne medalje, koje osvajamo gotovo svake godine. Međutim, vrlo je bitan i rad s njima i prepoznavanje područja za koje imaju afinitet. Ove godine šaljemo dva najbolja osnovnoškolca i tri najbolja srednjoškolca na ljetnu radionicu automatike u Nacionalni centar tehničke kulture u Kraljevicu, što je praksa već dugi niz godina.

Za kraj, koje su vaše ambicije kao predsjednika HZTK-a?

Moja misija predsjednika Hrvatske zajednice tehničke kulture će biti popularizacija tehnike među mladima u što je moguće većem broju od najranije dobi i njihovo usmjeravanje prema tehničkim i istraživačkim zanimanjima, koja su jedini uvjet za pokretanje proizvodnje kao spasa za gospodarstvo Republike Hrvatske. To nam nalaže da ponovno širom otvorimo vrata sustava tehničke kulture našem najkreativnijem znanstvenom, razvojnom i strukovnom potencijalu sa sveučilišta, veleučilišta i iz svih razvojnih jezgara.

Robert Škiljan

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (0)