Glasnik-SSNInformativno glasilo Samobora i Svete Nedelje

Mihael Zmajlović, ministar zaštite okoliša i prirode

Jasni ciljevi uz subvencije dostupne svim građanima

U sklopu tribina o najnovijim projektima energetske učinkovitosti, izmjenama i mogućnostima te boljoj dostupnosti u njihovom provođenju za građane, ali i sve ostale subjekte, u Samoboru je govorio ministar zaštite okoliša i prirode Mihael Zmajlović. Kako i na koji način iskoristiti brojne državne poticaje u segmentu energetske učinkovitosti, pojasnio je u ovom razgovoru.

U Samoboru je nedavno održana tribina za građane na kojoj ste govorili o projektima energetske učinkovitosti i mogućnostima sufinanciranja za građane. Možete li nam reći nešto više o tome?

Prije svega bih istaknuo da sve više građana prepoznaje višestruke koristi projekata energetske učinkovitosti. Raste svijest da je energetskom obnovom kuće ili zgrade moguće ostvariti znatne uštede i smanjiti režije. U sklopu tih projekata građani mogu povećati toplinsku izolaciju fasade, zamijeniti prozore, ugraditi solarne ploče ili male peći na biomasu. Građane najviše zanima energetska obnova obiteljskih kuća i kako mogu ostvariti subvencije. Ističem da smo ove godine izmijenili program te se na javni poziv za energetsku obnovu kuća mogu javiti svi građani, neovisno o tome gdje žive. Za obnovu 10 000 kuća osigurali smo 71 milijun kuna.

Zbog čega ste izmijenili program energetske obnove obiteljskih kuća i koje su glavne promjene?

Iako smo prošle godine osigurali sredstva za obnovu 6000 kuća, samo trećina gradova i općina se javila na javni poziv Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i rezultat je bio tek 1500 potpisanih ugovora. To nije bilo pošteno prema građanima koji su željeli energetski obnoviti svoje domove, a nisu se mogli prijaviti zato što njihov grad ili općina nisu sudjelovali u programu. Sada svi imaju jednaku šansu dobiti sredstva za obnovu svojih kuća. Izmijenili smo i dio vezan uz izradu opsežne i skupe projektne dokumentacije. Za prijavu je sada dovoljno napraviti energetski pregled kuće na početku i na kraju. Ovlašteni certifikator će napraviti početni pregled, provjeriti dokumentaciju da se utvrdi jesu li osnovni preduvjeti ispunjeni, tako da se ne gubi vrijeme na prijavu ako kuća, primjerice, nije legalna. Kompletna dokumentacija s ponudama izvođača radova šalje se u Fond i u roku od 45 dana dobiva odluka o sufinanciranju, ako su svi uvjeti ispunjeni. Po okončanju radova građani će pozvati istog certifikatora da potvrdi izvršenje radova i Fond će isplatiti subvenciju 30 dana nakon primitka kompletne dokumentacije.

Koje sve projekte na koje se mogu javiti građani planirate sufinancirati ove godine?

Uz već spomenute projekte energetske obnove obiteljskih kuća, tu su i projekti energetske obnove višestambenih zgrada. Građani se mogu javiti i na javni natječaj za ugradnju sustava obnovljivih izvora energije, poput solara. Također, u svibnju krećemo s programom kupnje energetski učinkovitijih kućanskih uređaja. Radi se o hladnjacima, perilicama i drugim uređajima bijele tehnike visokog energetskog razreda A+++. Oni su u nabavi nešto skuplji, ali se njihova kupnja dugoročno isplati kroz uštedu energije. Zato ćemo ih s 800 kuna poticaja učiniti pristupačnijim građanima. Ne smijemo zaboraviti ni natječaj za sufinanciranje kupnje ekološki prihvatljivijih vozila. Nabavu električnih, "plug in" hibridnih i hibridnih vozila subvencioniramo iznosima od 30.000 do 70.000 kuna. Ističem da se građani mogu javiti na više natječaja ili javnih poziva.

Koji se projekti energetske učinkovitosti provode u Samoboru i Svetoj Nedelji?

U Samoboru se rekonstruirala kotlovnica OŠ Bogumila Tonija. Taj je projekt koštao 557.000 kuna, kojeg je Fond sufinancirao s 223.000 kuna. Zahvaljujući tom projektu škola će na godišnjoj razini ostvarivati uštede od oko 40.000 kuna. U Svetoj Nedelji provodi se projekt energetske obnove obiteljskih kuća vrijedan 2,7 milijuna kuna, kojeg Fond sufinancira s milijun kuna. Pokrenut je i projekt poticanja korištenja obnovljivih izvora energije za građane vrijedan 1,5 milijuna kuna, kojeg Fond sufinancira sa 600.000 kuna. U tijeku je i projekt gradnje sportske dvorane Područne škole Rakitje vrijedan oko 8,6 milijuna kuna, koji Fond sufinancira s 3,5 milijuna kuna.

A što je s otpadom? Jeste li zadovoljni načinom na kojim se gospodari otpadom u Samoboru?

Samoborci su pokazali volju i znanje da uspostave učinkovit sustav gospodarenja otpadom u svom gradu. Gradska uprava je prepoznala mogućnosti koje joj se nude kako bi riješila problem gospodarenja otpadom. U Samoboru se provodi projekt sanacije odlagališta otpada Trebež vrijedan 96 milijuna kuna. Osigurali smo 100% sredstava za financiranje sanacije; 85% iz Kohezijskog fonda EU, a 15% iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Također, kod samoborske tržnice sagrađeni su podzemni kontejneri za odvojeno prikupljanje otpada. U pripremi je i projekt gradnje reciklažnog dvorišta. Realizacijom tih projekata pospješit će se gospodarenje otpadom na području Grada Samobora u skladu s europskim standardima.

Hoće li Hrvatska do kraja 2018. dobiti cjelovit sustav gospodarenja otpadom?

To je cilj kojem težimo. Gradovima i općinama dali smo jasne rokove za uvođenje razvrstavanja otpada. U protekle tri godine investirano je više od pola milijarde kuna u nabavu komunalne opreme za odvojeno prikupljanje otpada. Rezultati napora koji se poduzimaju su vidljivi. Danas gotovo 80% građana ima pristup nekom obliku razvrstavanja otpada, dok je 2012. to imalo samo njih 45%. Ubrzali smo i aktivnosti na realizaciji projekata centara za gospodarenje otpadom. Dva centra ove će godine početi s radom. Riječ je o tektonskim pomacima i, ako tako nastavimo, ne vidim zašto do kraja 2018. ne bi ostvarili zadani cilj.

R.Š.

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (0)