09.01.2015.

Novogodišnji razgovor s gradonačelnikom Krešom Beljakom, objavljen u Samoborskim novinama

Nije lako, ali s optimizmom idemo u 2015.!

Novogodišnji razgovor s gradonačelnikom Krešom Beljakom, objavljen u Samoborskim novinama

Kraj godine pravo je vrijeme za sabiranje rezultata. Minulo je razdoblje obilježeno brojnim i raznolikim negativnim trendovima i pokazateljima, ali, po svemu sudeći, u Samoboru se i dalje živi iznad hrvatskog prosjeka. Rezultat je to tradicije, truda i mara Samoboraca, ali poneku zaslugu valja pripisati i samoborskoj gradskoj upravi.

Bio je to dobar razlog i povod za razgovor sa samoborskim gradonačelnikom Krešom Beljakom.

Kraj je godine i polako se podvlače rezultati. Koji su bili najveći problemi u funkcioniranju i vođenju grada u godini koja je na izmaku?

Godina je bila dosta turbulentna. Ne toliko zbog nedostatka novca, što je kronična slika cijele države, koliko zbog raznih komplikacija koje su nam zakonske odredbe nalagale i zbog kojih se određeni dio sredstava, odnosno novaca, a koji postoje, nisu uspjeli realizirati i utrošiti u projekte koje smo planirali. No, nismo samo mi imali problema. Jednostavno, takvo je stanje u lokalnoj samoupravi u cijeloj Hrvatskoj.

O čemu se konkretno radi?

Sustav je usporen radi općenito loše situacije u društvu, gdje je “odmicanje” od svake odgovornosti, i u lokalnoj samoupravi, ali i u državi i državnim poduzećima, postalo uobičajeno. U Samoboru, konkretno, zbog važećih zakona i propisa, desetak milijuna kuna koje imamo na računu, nismo mogli iskoristiti i prebacujemo ih u sljedeću godinu. Ti novci nisu izgubljeni pa ćemo u 2015. raditi dvostruko više od onoga što smo imali u planu i Samobor će doista postati jedno veliko gradilište. Zahvaljujući našim projektima, ali i sporosti sustava.

O kojim se prihodima koji se prebacuju u narednu godinu radi?

Radi se o komunalnim doprinosima i naknadama koji su strogo namjenski i tako se i trebaju utrošiti.

Treba li mijenjati takav koncept i dati veću samostalnost lokalnim samoupravama u trošenju tih sredstava?

Problem je u tome što se ta sredstva trebaju trošiti isključivo za održavanje sustava, a dio tih radova se ne može svesti pod održavanje, kao što je, recimo, rekonstrukcija neke stare ceste koja je već desetljećima krpana i održavana. Tada to, neminovno, postaje novogradnja, a onda to, naravno, ne samo da poskupljuje radove, već i iziskuje više vremena i administracije.

Kad smo već kod cesta, Grad Samobor je prije otprilike dvije godine preuzeo upravljanje i održavanje bivših "županijskih cesta". Radi se "velikoj kilometraži", uglavnom brdskih prometnica. Kakva su dosadašnja iskustva i rezultati u upravljanju tim cestama?

Kao prvo, odmah smo se reorganizirali i kadrovski ekipirali za te nove izazove. Krenuli smo i s opremanjem Komunalca, koji je sada spreman za zahtjevne radove na održavanju i rekonstrukciji cesta, ali pojavili su se drugi problemi. Naravno, oni financijske naravi. Sredstva predviđena za održavanje tih cesta nikako ne stižu do Grada Samobora pa poslove održavanja, uglavnom, obavljamo iz vlastitih sredstava. No, nadamo se da će cijeli sustav ipak profunkcionirati, ako ne prije, onda jednog dana... Naravno, ista je stvar i sa zimskim održavanjem prometnica. Mi smo se dobro pripremili, ali financijski teret opet pada na lokalnu samoupravu, odnosno Grad Samobor.

Spomenuli ste Komunalac d.o.o. Nedavno je opet promijenjena Uprava i izabran novi direktor. Zbog čega dolazi do čestih smjena vodstva Komunalca?

Komunalac je poduzeće od kojeg ponajviše ovisi kvaliteta života u Samoboru. Ni mi, kao gradska uprava, a niti građani Samobora, neće nikada u potpunosti biti zadovoljni njegovim funkcioniranjem, a, moramo priznati, naši su zahtjevi sve veći i postavljena ljestvica kvalitete usluga sve viša. Točno je, za vrijeme našeg mandata promijenili smo već četiri uprave, a i ova nova se mora opet, iz dana u dan, dokazivati. U suprotnome, opet ćemo ići na promjene.

Jedan od najvećih problema je zbrinjavanje otpada. Nikako se ne pronalazi model koji bi zadovoljio sve ekološke standarde, a opet bio i financijski održiv za njegove korisnike.

Nažalost, bojim se da se tu radi o igrama na koje mi, u jedinicama lokalne samouprave, teško možemo utjecati. Čim više pregovaramo i dogovaramo sa svim aktualnim i potencijalnim partnerima, sve više stječemo utisak da je nakana "određenih krugova" onemogućavanje poslovanja lokalnih komunalnih poduzeća u prikupljanju otpada i njegovom zbrinjavanju te "forsiranje" nekih drugih poduzeća koja se time bave. Nadam se da nisam u pravu, ali bojim se da je možda tako.

Jedan od akutnih samoborskih problema je i sportska dvorana pri OŠ Samobor. Kako i kada namjeravate riješiti taj problem?

U proračunu Grada za 2015. godinu za izgradnju dvorane osigurana su sredstva u ukupnom iznosu od 5 milijuna kuna. Planiramo do kraja godine raspisati natječaj za izbor izvođača radova, a po odabiru izvođača kreće se u same radove, početkom proljeća. Nadamo se da će dio sredstava osigurati Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta i Zagrebačka županija.

Inače, moram napomenuti da je danas, u ovim uvjetima daleko teže realizirati projekte te vrste. Novca je jednostavno manje. A u ona bolja, financijski izdašnija vremena, bez ikakvog su se zdravog "rezona" kupovale nekretnine kao što je Allnochov dvorac i SAMA, koje su sada Gradu samo opterećenje i "mrtvi kapital", dok se, primjerice, nije kupio bivši autobusni kolodvor, već je za "sitne novce" prepušten "privatnim investitorima". No, to je tako, neke greške iz prošlosti se više ne mogu ispraviti.

Kako stanje u državi i društvu općenito utječe na odnose u koaliciji? Samoborom upravljaju HSS i SDP, a HDZ i HSLS su u opoziciji, dok su na državnoj razini HSS, HDZ i HSLS oštri oponenti vladajućem SDP-u i HNS-u. Slična se podjela odražava i na predstojećim izborima za predsjednika Republike Hrvatske. Ima li tu kakvih problema?

Ni najmanje. Mi o ideloškim ili bilo kakvim svetonazorskim pitanjima ne razgovaramo, ne pregovaramo, niti njima trgujemo. Okupili smo se na određenim programima koje pokušavamo dosljedno provoditi, a u korist građanki i građana Samobora. Mislimo da je to jedini ispravan put u vođenju ne samo Samobora, već i svake druge općine, grada i županije u Hrvatskoj.

Na pragu smo 2015. godine. Ona bi, zbog smanjenja poreza na dohodak, koji u velikoj mjeri pripada lokalnoj samoupravi, trebala biti znatno teža od minule godine. Kako je, u svjetlu tih činjenica, projektiran samoborski proračun?

Već sam na početku rekao da mi znatna, opravdano neiskorištena sredstva iz 2014. godine prebacujemo u 2015. Zato se nadamo da će se u Samoboru sljedeće godine graditi, da će se opet vidjeti dizalice i čuti mješalice betona. Tome će, nadamo se, pridonijeti i brojni spremni projekti, čije financiranje očekujemo iz fondova Europske Unije.

No, što će biti 2016., to je već malo kompleksnije pitanje. Hrvatska konačno mora izaći iz recesije i mora doći do gospodarskog uspona, jer ćemo, u suprotnome, građanima Samobora teško omogućiti društveni standard na koji su navikli i koji su, svojim radom i zalaganjem, zavrijedili.

Samoborske novine

 

Novogodišnji razgovor s gradonačelnikom Krešom Beljakom, objavljen u Samoborskim novinama

Arhiva 2015

2020

2019

2018

2017

2016

2014

2013

2012

2011

2010

2009

2008

2007

2006

2005

2004

2003

2002