17.12.2010.

Vesna Hude, predsjednica samoborske podružnice Udruge Idem

Već 10 godina u Samoboru

Vesna Hude, predsjednica samoborske podružnice Udruge Idem

Samoborska podružnica Hrvatske udruge za stručnu pomoć djeci s posebnim potrebama Idem obilježila je 13. prosinca 10. godišnjicu rada. Udruga je smještena u Školi stranih jezika Littera, a provodi nekoliko programa kao što su programi poticanja perceptivno motoričkih sposobnosti, poticanja sposobnosti za školsko učenje, rad s djecom s poremećajima u ponašanju, program rada osobnog asistenta u nastavi djetetu s posebnim potrebama, kao i program rada s darovitim učenicima. Na tim programima rade educirani stručnjaci kao što su dipl.soc.radnica Andrea Radovanić, prof.soc.pedagoginja Andrea Pujić, prof.defektologinja Ljiljana Fresl, prof.psihologinja Vesna Hude, prof.logopedkinja Jelena Mustafić, asistentica u nastavi Anica Vlašić. Prva predsjednica samoborske podružnice bila je Lelija Kiš Glavaš, naslijedile su je Marina Maček Čauš te aktualna predsjednica Vesna Hude, s kojom smo i razgovarali o radu Udruge Idem.

Na početku, kao i obično, kako je došlo do osnivanja samoborske podružnice?

Skupina građana, a prije svega tu su bili stručni radnici, naši učitelji i profesori s Edukacijsko – rehabilitacijskog fakulteta te stručni suradnici škola, sastali su se i krenuli u realizaciju programa koji omogućuje pomoć učenicima s poteškoćama u razvoju, kako bi im omogućili da u školi budu što uspješniji i zadovoljniji, jer su teškoće koje nose sa sobom utjecale na to da su djeca bila neuspješna, a učitelji često nisu bili sigurni o čemu se radi. Dakle, ako dijete ima poteškoće u čitanju, pisanju ili probleme s pažnjom i hiperaktivnošću to može utjecati na njegov školski uspjeh, jer se njihovo ponašanje može protumačiti kao nedostatak zalaganja ili se sankcionira slaba disciplina na satu. No, to treba odvojiti od odgojnih problema. Samoborska podružnica osnovana je tako 2010. godine, a Udruga Idem još 1994. godine.

U posljednje vrijeme problematika hiperaktivnosti i poremećaja pozornosti sve je više u medijima, a najvažnije je da i roditelji znaju kako postoji način pomoći njihovom djetetu.

Već od 1980. počeo je taj segment integracije da se takvu djecu uključi u nastavu, umjesto da ih se izolira i smjesti u posebnu ustanovu gdje bi se obrazovali. Taj proces traje već duže vrijeme, ali ostaje i dalje pitanje koliko društvo o tome samo vodi brigu. Naše ministarstvo već neko vrijeme priprema i novi pravilnik koji bi regulirao rad s djecom s posebnim potrebama, ali se donošenje odužilo. Tim bi se pravilnikom mogla otvoriti i nova radna mjesta za asistente u nastavi. Dok se taj segment ne regulira, ova udruga je jedan od načina da se pomogne i roditeljima i učenicima. Roditeljima koji nisu sigurni o čemu se radi možda još jednom treba naglasiti da s njihovom djecom rade stručnjaci i educirane osobe. I na našoj skupštini moglo se vidjeti tko sve trenutno radi u udruzi, a to su socijalne radnice, pedagozi, psiholozi, logopedi, znači zaista stručni ljudi.

Kako se ne bi pomislilo da se radi samo o djeci s poremećajima u ponašanju, radi se i s darovitom djecom.

Od 2006. godine radi se i program s darovitima, a pokrenula ga je tadašnja predsjednica Lelija Kiš Glavaš. Baš na upit roditelja i učitelja iz škola započet je taj program. Pitali su me bih li to radila, obzirom da sam 11 godina radila u OŠ Bogumila Tonija pa sam se uključila i radila prema verificiranom programu ministarstva. Darovita djeca s posebnim potrebama, uz darovitost, zahtijevaju i poseban pristup, kako od roditelja, tako i od učitelja, i to u odgojnom i u obrazovnom smislu. Neki od njih mogu biti i hiperaktivni, a neki povučeni pa onda njihova darovitost ne dolazi do izražaja. Tada se s njima mora raditi na jačanju tih socijalnih i emocionalnih vještina, da više dođu do izražaja. Suprotnost su oni nametljivi, koji traže pozornost pa prekidaju nastavu, a zapravo i oni trebaju poseban pristup. S njima imamo individualne sastanke, ali i grupne radionice, jer kod darovite djece potičemo timski rad budući da oni tome nisu vični, više teže individualnosti.

Ima li druga podršku Grada Samobora?

Grad Samobor je odigrao veliku ulogu, jer imamo podršku od prvog dana. Posljednjih godina ušli smo i u gradski proračun te smo na taj način dobili i sigurnost u radu. Na desetoj obljetnici bili su pročelnik Damir Fabek i gradska vijećnica Marica Jelenić te izvršni direktor Udruge Darko Kobetić.

Udruga Idem je realizirala i pomoć asistenta u nastavi za jednog učenika u Farkaševcu.

S tim desetogodišnjim dječakom radi kolegica Anica Vlašić, prati ga tijekom cijelog nastavnog procesa, pomaže mu u nastavi, kod pisanja zadaća, kod obroka i odlaska u toalet. Potiče se njegova samostalnost te ga se sada uči i radu na računalu.

Gdje je točno sjedište udruge?

Ovom prigodom bih htjela posebno zahvaliti Litteri, koja nam sve ove godine besplatno ustupa svoj prostor u Šmidhenovoj ulici. Želim zahvaliti i svima koji s nama surađuju, doktorici Gašpar i svim školskih psiholozima, pedagozima i učiteljima, jer nam je s njima vrlo važna suradnja, kao i s Centrom za socijalnu skrb. Uz to, dobivamo i besplatne usluge knjigovodstva. I to je način kako nam se može pomoći. Svi koji žele pomoći više informacija mogu naći na web stranicama udruge na www.idem.hr. U ovom trenutku bismo htjeli u Samoboru angažirati još jednog logopeda, jer je broj polaznika sa 14 na početku ove godine narastao na njih 25. Radi se dva puta tjedno, utorkom i subotom, a individulani rad je prema dogovoru.

M.Š.

 

Vesna Hude, predsjednica samoborske podružnice Udruge Idem

Arhiva 2024

2023

2022

2021

2020

2019

2018

2017

2016

2015

2014

2013

2012

2011

2010

2009

2008

2007

2006

2005

2004

2003

2002