Igor Jaić Krasnik, predsjednik Eko udruge proizvođača kupina i malina
Ekološki uzgoj sve se više cijeni
Ekološka proizvodnja i dalje je u povojima na našim područjima, ali zauzima sve značajnije mjesto. I u medijima je sve više članaka o tome, a i pokoji negativan primjer (najnoviji slučaj Mavrović) ne smije odvratiti pozornost od prednosti ove proizvodnje. Bilježimo je i na našem području. Eko udruga proizvođača kupina i malina također je još u povojima, ali tržištu nudi atraktivan proizvod, osobito kada se govori o zdravoj prehrani. Sve podatke i planove iznosi predsjednik samoborske i svetonedeljske Udruge Igor Jaić Krasnik.
Kada ste osnovani?
Udruga je osnovana prije dvije godine, u studenome, osnovali smo je vođeni istim interesom, a to je uvođenje ekološke proizvodnje. Prije dvije godine okupila smo se nas četvorica entuzijasta koja se bavimo proizvodnjom jagodičastog voća, tj. kupina i malina. Udruga je prvenstveno osnovana zbog promišljanja i promicanja ekološke proizvodnje, jer smatramo da je to budućnost hrvatske prioizvodnje, obzirom na zasićenost i ponudu koja postoji na tržištu Europske Unije. Tamo hrvatski ekološki proizvod može i te kako konkurirati. Udruga sada broji šest članova, od toga tri iz Samobora, a želja nam je proširiti se. Većina nas je proizvođača kupina (jedan je malinar) i osnovni koncept nam je ekološka proizvodnja, što znači da smo svi pod nadzorom ovlaštene službe – nadzorne ekološke stanice, koja vrši nadzor za Ministarstvo poljoprivrede, kako bi svi proizvodi dobili certifikat i mogućnost plasmana na tržište. Tu situacija nije jednostavna, jer se ljudi još teško odlučuju za kupnju ekološkog proizvoda, tako da je Hrvatska daleko ispod razine Europske Unije pa i nekih susjednih zemalja. Osnovni razlog je nerazumijevanje i nepoznavanje sustava ekološke biodinamičke prozivodnje, a drugi problem je, naravno, cijena. Ekološka proizvodnja zahtijeva više rada i veće troškove pa je cijena u konačnici nešto veća.
Govoreći o proizvodima, ne misli se samo na kupinu i malinu, već i na prerađevine?
Tako je. Osim što svatko od nas proizvodi sirovu kupinu i malinu, radimo i preradu, što znači da proizvodimo kupinovo vino, pekmez i liker. Da bi se svi ti proizvodi stavili na tržište, prema legislativi u Hrvatskoj, svaki od proizvoda mora dobiti potvrdu. Kolega i ja smo prošli prijelazno razdoblje od tri godine i ovih dana bi trebali dobiti certifikat za plod. Ukoliko se odlučimo za proizvodnju prerađevina za tršište, za to ponovno treba certifikat. Obzirom da je to dosta kompliciran proces i nije jednostavno doći do ekološkog znaka Izvorno Hrvatsko, većina već u startu odustaje od ekološke proizvodnje. Stoga je i osnovni cilj Udruge da kroz naš rad i prisutnošću na tržištu potaknemo ljude da se uključe u takav tip proizvodnje.
Već ste imali aktivnosti u promociji i prezentaciji?
Prošle smo godine u srpnju i kolovozu imali dane prodaje kupina i malina, koje ove godine nismo uspjeli provesti, jer smo imali dosta veliku štetu od smrzavanja i hladnoće pa su prinosi bili manji. No, to ćemo nastaviti sljedeće godine, a ove kroz predavanja i nastupima na sajmovima prezentirati naše proizvode.
Ovo je bila jedna od rijetko nepovoljnih godina?
Kroz razgovore s ljudima, koji vrše nadzor nad nasadima, zaključili smo da se nitko ne sjeća kada je bila ovakva situacija, osobito nepovoljna u nizinskom dijelu, dok je ono brdsko prošlo nešto bolje.
Ima li pravila gdje kupina i malina bolje uspjevaju, u nizinskom ili brdskom području?
Teško je to reći, jer postoji više čimbenika. Ovisi o tlu, ali u određenom dijelu za uzgoj kupina je nešto povoljnija malo veća nadmorska visina. Ne baš planinsko područje, nego ono brežuljkasto, ali i u nizinskom dijelu mogu biti vrlo dobri prinosi.
Oni koji vide samonikle divlje kupine mogli bi pomisliti da je uzgoj jednostavan, jer se biljku treba samo zapiknuti pa će ona narasti. No, to nije tako, ona traži brigu i održavanje?
To je važno istaknuti, jer i neki kada ulaze u proizvodnju odmah misle na neku dobru zaradu, a ne razmišljaju da uzgoj zahtijeva puno truda i rada. Kupina i malina su izuzetno zahtijevne bilje i traže puno rada, počevši od rezidbe, vezanja, korištrenja zaštitnih sredstava (koja su u ekološkoj proizvodnji drugačija nego u konvencionalnoj) pa sve do berbe, koja traži puno fizičkog rada. Treba ukalkulirati u investiciju i troškove stupova i žice te ograde, jer štetu može napraviti divljač.
Što konkretno podrazumjeva ekološka proizvodnja?
Prije svega, koriste se isključivo prirodni preparati na bazi biljaka (koprive, gaveza, preslice, morske alge), znači nema upotrebe herbicida, pesticida i insekticida, pa je znatno više fizičkog rada, kao što su košnja, malčiranje, plijevljenje i najviše rezidba. Ako jedan dio biljke oboli odmah ga se reže. To u konačnici znači i manje prinose nego u redovoj proizvodnji, baš zbog toga što se reže i iznosi sve što zahvati bolest, a ne smiju se primjenjivati klasični vrste liječenja uobičajenim preparatima. Naravno, ima još dosta detalja. No, bilo bi mi drago da ljudi shvate razliku i da ekološka prizvodnja podrazumjeva pridržavanje niza odredbi, od udaljenosti parcele od ceste pa nadalje, i da do certifikata nije lako doći, a bit će i sve teže. Recimo, trenutno samo smo nas dvojica (Velimir Noršić i ja) uveli ekološku proizvodnju i dobili certifikat na cijelom samoborskom području, kada se uzmu još u obzir i voćarstvo i stočarstvo. Nas je za to motivirao čisti entuzijazam i želja da znamo što jedemo.
Sveukupno, ovo područje je povoljno za uzgoj?
Prema nekim istraživanjima u Zagrebačkoj županiji ovo je područje ocijenjeno kao jedno od boljih i povoljnijih u sjeverozapadnoj Hrvatskoj za uzgoj jagodičarskog voća te time kupina i malina.
Tržište?
Ono što prodajemo je za sada na vlastitom pragu i na štandovima na više punktova, a danas-sutra cilj je postići dostatnu količinu i za izvoz. Još neki ljudi pokazuju interes, ali najbolje se do svih informacija dolazi kroz razgovor. U planu nam je, u cilju promocije, i organizacija manifestacije humanitarnog karaktera, a o tome ćemo sve na vrijeme obavijestiti. Za dosadašnju pomoć pri provođenju Dana kupina i malina moram zahvaliti i Gradu Samoboru, koji je podržao projekt.
Za one koji se odluče za uzgoj, na koji način mogu stupiti u kontakt?
Ukoliko se netko želi posvetiti uzgoju kupina i malina, osobito ekološkoj proizvodnji, sve informacije može dobiti kod nas u Udruzi, Šmidhenova 26, a mogu me i nazvati na 091-511-6650.
M.Š.
- Registrirajte se za komentiranje
- Pregled komentara (11)