07.09.2009.

Profesorica Vesna Faullend govori o Malom muzičkom ateljeu

Živjeti (s) glazbom

Profesorica Vesna Faullend govori o Malom muzičkom ateljeu

Neki ljudi svoj posao samo odrađuju, neki pak vole to što rade, no postoje i oni rijetki koji svoj posao žive. Poput prof. Vesne Faullend Heferer kojoj je glazba posao, ali i život. Kao vrsni gitarski stručnjak i glazbeni pedagog svoju je ljubav prema glazbi i znanje u svladavanju vještina potrebnih za ovladavanje glazbalima usadila u brojne generacije učenika Glazbene škole Ferdo Livadić, kao i u osmišljavanje i razvoj modernih programa glazbene poduke. Od nedavno se plodovi 30-godišnjeg pedagoškog iskustva Vesne Faullend mogu na djelu vidjeti (i čuti) i u Malom muzičkom ateljeu u Samoboru.

Riječ je o udruzi koja okuplja djecu i mladež predškolskog i školskog uzrasta unutar koje djeluju glazbene radionice za gitaru, violinu, klavijature, harmoniku te glazbeni vrtić. Razgovor s prof. Faullend započeli smo pitanjem koje se samo po sebi nameće:

Što su to glazbene radionice? Čovjek bi pomislio da se tamo možda nešto izrađuje...

U suvremenoj školskoj terminologiji to bi bilo točno, ali u našem kontekstu mogli bismo reći da "izrađujemo" glazbu, ne glazbala. Drugim riječima, učimo svirati, pjevati i glazbeno se izražavati. Kreativnost, individualnost i timski rad neizostavna su obilježja radionice kao izvanškolske aktivnosti.

Nisu li to zapravo tečajevi pojedinih instrumenata?

Izraz tečaj u našim krajevima označava u pravilu neku poduku kraćeg trajanja, instant učenje kratkog daha, po načelu: puno obećanja, vrlo malo znanja. Takvu poduku obično kartakterizira šturi program, nejasan cilj, a sam proces rada u potpunosti je metodički nedorađen. Naše radionice utemeljene su na sustavno razrađenom četverogodišnjem programu, a voditelji upoznati s metodama rada i educirani za izvođenje skupne poduke na instrumentu. Takav način poduke gotovo je nezamisliv u klasičnoj glazbenoj školi.

Biste li nam mogli pojasniti u čemu je ta bitna razlika u odnosu na tradicionalnu glazbenu školu?

Ovaj način podučavanja nije ni bolji ni lošiji, on je samo drugačiji. U pristupu, u zadanom obliku rada, u obuhvaćanju šireg spektra sviračkih i glazbenih stilova. S druge strane, ako imate, posebno za glazbu, darovito dijete pravi ste sretnik što živite u Hrvatskoj gdje državne institucije podupiru postojanje klasičnih glazbenih škola i ne morate, barem u nekoliko prvih godina, uložiti bogatstvo da biste adekvatno školovali svoje dijete. I to je prekrasno.

Međutim?

Međutim, u glazbenim školama postoji prijemni ispit kojeg mnogi od prijavljenih ne polože ili ostanu na listi čekanja, osobito kad su u pitanju popularni instrumenti, a to je prije svega gitara. Naravno da će svako takvo dijete biti žalosno i da će to doživjeti kao nekakav možda čak i prvi životni neuspjeh, a roditelj će se morati dosjetiti kako pronaći drugo rješenje ili kako naprosto utješiti svoje dijete.

Je li prijemni ispit u glazbenim školama doista potreban ili se selekcija vrši zbog velikog interesa roditelja i djece?

Moje je mišljenje da je prijemni ispit najmanje što možemo učiniti da bi glazbenu školu pohađali đaci koji su se u stanju nositi sa zahtjevnim programom glazbene škole. S druge strane, razvoj glazbenih vještina, baš kao i bavljenje nekim sportom, trebao bi biti neizostavan čimbenik u razvoju svakog mladog bića. Poticanje glazbene inteligencije razvija, kao što je poznato, intelektualno organiziranje i koncentraciju, a vježbanjem instrumenta stječu se radne navike i razvija precizna motorika prstiju. I, na kraju, tu su i javni nastupi na kojima dijete uči kako se nositi s odgovornošću tog tipa i kako jačati samopouzdanje u individualnom predstavljanju. Za glazbene radionice nije potreban prijemni ispit. One su, dakle, te koje trebaju pružiti program koji će biti dostupan i savladiv svakom djetetu osnovnoškolskog uzrasta. Da rezimiramo - u glazbeno-obrazovnom sustavu poželjno je imati oboje; kako elitistički pristup u klasičnoj glazbenoj školi, tako i, nazovimo ga, profani u glazbenim radionicama. Ovisno o tome što je pojedinom djetetu potrebno i u kojim okvirima se ono može bolje izraziti, a da pritom ne izgubi radost i želju za glazbom ili, nedajbože, da sviranje postane izvor nekih novih frustracija.

Znači, mogli bismo reći - učenje treba biti radost.

Upravo tako!

Za koji se instrument učenici najčešće odlučuju u Malom muzičkom ateljeu?

Kao što sam već i prije spomenula, sve je započelo s gitarom, a i dalje je ona najzastupljenija. Gitara nije samo prekrasan glazbeni instrument, ona je, usuđujem se reći, jedan od kulturoloških fenomena modernog vremena. To sam pokušala sažeti u nekoliko riječi na početku moje knjige In G/Sing&Play, namijenjene gitaristima početnicima: "Ona je najpopularnija i u parku, i u koncertnoj dvorani, na putu od stadiona do kutka tinejdžerske sobe, u rukama rock legende ili uličnoga svirača, od crkve do škole, uvijek je prisutna i vječno, poput blue jeansa, moderna...

Sudeći po naslovu, pitam se nije li ta knjiga na engleskom jeziku?

Ne nije. No, možda će i to biti jednog dana... Naime, Sing&Play je naziv naše metode rada kojom postižemo najbolje rezultate na početnom stupnju učenja. Nastojim je promicati i afirmirati i u stručnim krugovima. Naziv In G je zapravo latinski, a ne engleski, i znači puno toga, vezano i uz samu metodu rada, ali to će ionako već naučiti oni kojima će to trebati. Na prvi pogled neka bude G, kao početno slovo najljepšeg instrumenta i, naravno - G kao glazba.

Dosta smo govorili o gitari u Malom muzičkom ateljeu. Što je s ostalim instrumentima? Tko su ostali voditelji u vašim radionicama?

Vođenje naših radionica počiva na načelu međusobne suradnje voditelja i mentora. Mentor je autor programa i odgovoran je za njegovu izvedbu tijekom godine. To su, bez iznimke, akademski glazbenici i profesori instrumenata. Voditelj može biti i mlada osoba sa završenom srednjom glazbenom školom. Na taj način, radionice su prilika za mlade ljude da steknu neko pedagoško iskustvo, ali i da sami, prenoseći znanje i artikulirajući određenu stručnu problematiku, zapravo, uče. U neposrednom radu s djecom izmjenjuju se voditelji i mentori.

Što se tiče zastupljenosti ostalih instrumenata, moram reći da na području Samobora djelujemo tek drugu školsku godinu te da bi se svi naši programi trebali u punom smislu afirmirati ove godine. Naime, osnovna nam je želja da ostvarimo suradnju s osnovnim školama izvan Samobora. Znatan broj naših polaznika dolazi iz područja Grada Svete Nedelje, ali na tom vrlo naseljenom području ima još uvijek dosta onih koji, uz sav interes, ne mogu tako lako organizirati dolazak svoje djece na naše aktivnosti. Smatramo da bi na tom području itekako dobro došao jedan ovakav osmišljen i stručno vođen glazbeno pedagoški projekt. Tu su i ostale udaljenije škole u okolici Samobora, kao što su OŠ Sv. Martin ili OŠ Rude. Nadamo se da će škole biti zainteresirane za ovu suradnju. U interes učenika i roditelja ne sumnjamo.

Početak je nove školske godine koji sa sobom nosi i druge nove početke. Vrijeme je upisa i u Malom muzičkom ateljeu. Zainteresirani roditelji imaju sigurno još nekih tipičnih pitanja.

Najviše ih obično zanimaju termini i kako novu obavezu uskladiti s osnovnom školom i možda s već zacrtanim starim aktivnostima. Mislim da je najbitnije reći da se radionice održavaju jednom tjedno, po dva školska sata, i da su termini maksimalno prilagođeni današnjem načinu života. Polaznici mogu birati između subotnjeg dnevnog i jednog kasnopopodnevnog, odnosno večernjeg termina tijekom tjedna. Bit će nam drago da nas roditelji osobno kontaktiraju za sve ostale informacije o Malom muzičkom ateljeu.

Prof. Faullend zahvalili smo na iscrpnim objašnjenjima, vjerujući da su bila zanimljiva svima koji rade s mladima, a prije svega roditeljima koji žele uključiti svoje dijete u neki kvalitetni glazbeni program ili onima koji su to već učinili.

Za naše smo čitatelje najbitnije informacije ostavili za kraj - Mali muzički atelje smješten je u Gajevoj 35, a većina informacija može se naći na www.mali-muzicki-atelje.webs.com te na 3360-687 i na 091/59-333-42.

Upisi su u tijeku, i to subotom 5. i 12. rujna od 10 do 13 sati u prostorijama u Gajevoj.

K.S.

 

Profesorica Vesna Faullend govori o Malom muzičkom ateljeu

Arhiva 2024

2023

2022

2021

2020

2019

2018

2017

2016

2015

2014

2013

2012

2011

2010

2009

2008

2007

2006

2005

2004

2003

2002