Glasnik-SSNInformativno glasilo Samobora i Svete Nedelje

Mr. Stjepan Kožić, župan Zagrebačke županije

Decentralizacija - odmah!

Mr. Stjepan Kožić rođen je u Gornjoj Drenovi koja pripada Gradu Sveti Ivan Zelina, u kojoj i danas živi s obitelji i troje djece. Završio je Strojarsku tehničku školu u Zagrebu, nakon nje i Višu tehničku školu, a diplomirao je na Fakultetu za organizaciju rada. Poslijediplomski studij završio je na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, smjer organizacija i menadžment, te stekao diplomu magistra ekonomskih znanosti. Radio je u Industrogradnji kao projektant strojarskih instalacija, a kasnije kao šef njihovog biroa. Nakon 18 godina rada u tom poduzeću dolazi u Sveti Ivan Zelinu kao voditelj projekta plinifikacije za cijelo područje tadašnje općine. Jedno vrijeme radio je i kao direktor Fonda stambeno-komunalnog gospodarstva. Bio je načelnik Općine Sveti Ivan Zelina i pročelnik za gospodarstvo Zagrebačke županije.

Nakon lokalnih izbora 2001. godine postaje župan Zagrebačke županije, sada već u drugom mandatu.

Opišite nam u najkraćim crtama našu županiju i njezine komparativne prednosti i mane u odnosu na druge hrvatske županije.

Središnji položaj naše županije u Republici Hrvatskoj i prirodni resursi njezina su najvažnija komparativna prednost, a valja istaći i blizinu Zagreba, jer je on veliki potrošački, kulturni i obrazovni centar, što nije zanemarivo. Zagrebačka županija praktički okružuje Grad Zagreb i skoro tvori prsten, osim jednog dijela koji je otvoren prema Krapinsko-zagorskoj županiji. U županiji se najveći naglasak stavljao i stavlja na razvoj gospodarstva i poduzetništva pa ona ima gospodarski rast brži od ostalih županija. O tome govore i određene statističke analize. Prošle i pretprošle godine proglašeni smo županijom koja ima najbrže rastuće gospodarstvo, mjereno prije svega stvaranjem nove dodane vrijednosti, zatim prema broju tvrtki koje posluju s dobitkom, prema efikasnosti ulaganja intelektualnog kapitala te prema produktivnosti po zaposlenom radniku. Stvorili smo i formalne pretpostavke za brzi razvoj, što znači da smo donijeli Strategiju gospodarskog razvitka Zagrebačke županije za razdoblje 2007.-2013. godine, u kojoj smo zacrtali određene ciljeve, projekte i programe. Mislimo da ćemo ostvarivanjem tih projekata i realizacijom zacrtanih ciljeva postati, u sprezi s Gradom Zagrebom, inovativna gospodarska regija temeljena na društvu znanja, prepoznatljive i očuvane kulturne baštine, privlačna i ugodna za rad, boravak i življenje.

Nužno je i uspostaviti kvalitetniji odnos između Grada Zagreba i županije u gospodarskom smislu. Prije svega potrebno je jače povezivanje u stvaranju prostornih planova, jer se oni za sada donose odvojeno, a zapravo su Grad Zagreb i županija u tom smislu neminovno jedna gospodarska cjelina i tu mora postojati dogovor.

Kako je biti župan u postojećoj koaliciji? Ima li kakvih trzavica, problema?

Dužnost župana obnašam već 6 godina. U prvom mandatu bila je to koalicija HSS-a, čiji sam ja predstavnik, SDP-a i HNS-a, a u drugom mandatu pridružio nam se i HSU. Nije lako biti koalicijska vlast, ali mi se čini da je ona kvalitetnija nego jednostranačka, prije svega zato što postoji nužnost zadovoljenja većeg broja kvalitetnijih projekata i međusobnog dogovora i usuglašavanja, a bez toga nema konačnih rješenja. U koalicijskoj vlasti ne možete doći do rješenja niti u Poglavarstvu niti u Skupštini, ako niste zadovoljili puno šire i puno kvalitetnije zahtjeve. Rezultat takvog rada je veliko smanjenje nezaposlenosti; za našeg mandata je gotovo prepolovljena, jer smo 2002. imali skoro 22.000 nezaposlenih, a danas ih je manje od 10.000. 2002. godine je brutto društveni proizvod bio 2.300 USD po stanovniku, a danas je on 8.000 USD, s time da neki ekonomski analitičari tvrde da je i veći od 10.000 USD, ako se uzmu u obzir i one firme koje rade na našem području, a imaju sjedište u Zagrebu. Dakle, moguće je i kroz koalicijsku vlast realizirati vrlo kvalitetne projekte koji u gospodarskom smislu daju ukupan napredak neke sredine.

Kako vi vidite ovaj naš zapadni dio županije, Samobor i Svetu Nedelju?

Samobor je prije svega biser turizma Zagrebačke županije, ali i šire. Samobor ima svoju kulturnu, povijesnu i svaku drugu tradiciju, to je grad u neposrednoj blizini Zagreba te postoji tendencija, a rekao bih čak da je to jednim dijelom i uloga takvih gradova, da se dio stanovništva iz velikih gradova seli upravo u takve manje gradove koji imaju sve atribute pravoga grada. U Samoboru se kvalitetno živi, dobra je infrastruktura, ali i kulturna ponuda i uhodane obrazovne institucije. Dakle, u tome je i njegova perspektiva i budućnost.

Sveta Nedelja pak u zadnje vrijeme vrlo brzo gospodarski raste i razvija se. Ona je i u formalnom smislu odnedavno grad, znači deveti grad u Zagrebačkoj županiji, a obzirom na lokaciju i takav gospodarski razvoj svakako ima značajnu perspektivu.

Bolna točka Samobora, ali i županije, je Žumberak. Kako od jednog tako gospodarski i populacijski devastiranog prostora učiniti mjesto poželjno za život?

Nažalost, Žumberak, iako samo 35 kilometara udaljen od Trga bana Jelačića, proživljava u zadnjih desetak ili petnaestak godina intenzivno raseljavanje stanovništva i postaje prostor bez ljudi. To je izuzetno loše, a obzirom na vrijednost tog bisera i - nedopustivo! No, činjenica je da niti Grad Samobor, a niti županija, nisu sami u stanju ovakav trend preokrenuti, što znači prije svega stvoriti gospodarske uvjete kako bi ljudi na tom području ostajali. Više čak nije dovoljno zadržati postojeće stanovništvo, već treba stvoriti uvjete i za doseljavanje, prije svega kroz razvoj infrastrukture - ceste, vodovod, plinsku i električnu mrežu i sve ono što je potrebno za normalan život. Mislim da se tu treba uključiti i država sa značajnijim financijskim sredstvima. Mi jednim dijelom sufinanciramo dio te infrastrukture, ali očito je da to nije dovoljno. To područje povezali smo i stvaranjem turističkog klastera Po Sutli i Žumberku sa slovenskom stranom, želeći stvoriti uvjete za razvoj turizma na tom području, a time i mogućnost stvaranja dohotka za te obitelji i stanovništvo. Siguran sam da ćemo i ubuduće značajno ulagati u ovo područje, ali treba naglasiti da će to biti u okviru mogućnosti proračuna. Naš proračun za ovu godinu iznosi oko 250 milijuna kuna. Kad se od toga oduzmu decentralizirana sredstva, a to su sredstva za školstvo, zdravstvo i socijalnu skrb, onda ostane oko 135 ili 140 milijuna kuna, od čega morate ulagati u materijalne troškove, djelatnike, ali i u sve druge projekte za svih 25 općina i 9 gradova u županiji. To su onda simbolična sredstva. U odnosu na Grad Zagreb to je otprilike 3,5 posto proračuna, jer Zagreb ima svoj holding i ogromnu imovinu, a županija nema.

Županija je pokrenula i odličan projekt Županijske robne marke, među kojima je i naša Samoborska salama. Do kuda je stigao projekt, što se radi?

Naša županija je prva pokrenula taj projekt Županijske robne marke, gdje smo htjeli da se naši autohtoni proizvodi, vođeni strukom, etabliraju kao robne marke. Projekt je započet još 1999. godine, tako da danas imamo jedan broj robnih marki koje su takve kvalitete da su prisutne i na policama velikih trgovačkih lanaca, što znači da ostvaruju i prihod proizvođačima. Da ih spomenemo i poimence - dakle, to su Potugizac Plješivica, Kraljevina Zelina, Samoborska salama, kiselo zelje Laktec, jabučni ocat Kap zdravlja te sirevi Dragec i Kriško. U zadnje vrijeme intenzivno radimo na marki jabuka, a tu svakako nećemo stati.

Na primjeru Samoborske salame vidi se što se postiže kad se koriste iskustva znanosti i marketinga. Ona baš i nije bila jeftina kada se pojavila na tržištu i bilo je dosta skepse oko njene prodaje. No, danas se prodaje izvrsno! Na nedavno održanim Danima hrane u Boćarskom domu već je prvi dan prodano sve što je bilo pripremljeno za prodaju!

Predizborno je vrijeme. Koje su vaše ambicije na ovim izborima? Planirate li daljnju političku karijeru?

Da, sada su se probudili i oni kojih do sada nije bilo nigdje, niti u programima ni u rješenjima koja su nužna za bolji život naših sugrađana, ali tako je to kod nas s izborima...

Na predstojećim izborima sam kandidat na listi HSS-HSLS-a u II. izbornoj jedinici, na 4. mjestu. Moja izborna jedinica obuhvaća istočni dio Grada Zagreba i istočni dio Zagrebačke županije, dakle gradove Sveti Ivan Zelina, Vrbovec i Dugo Selo, zatim kompletnu Bjelovarsko-bilogorsku i Koprivničko-križevačku županiju. Mislimo da smo tu kao koalicija najjači i stoga očekujemo i dobre rezultate. Listu vodi naš predsjednik Friščić, a druga na listi je predsjednica HSLS-a Đurđa Adelšić.

Dok sam se bavio "konkretnim" poslovima projektiranja i građenja mislio sam da se u politici baš i nema što raditi, no, već kao načelnik, a kasnije i gradonačelnik Svetog Ivana Zeline, shvatio sam da tu ima itekako puno posla, da treba puno stručnih i kvalitetnih ljudi, onih koji imaju gospodarska iskustva te da su potrebna iskustva onih koji su realizirali određene projekte. Danas je iza mene već dvadesetak godina rada upravo u gospodarstvu, imam iskustva u konkretnim projektima gdje smo gotovo ni iz čega stvarali dobra rješenja i gradili na terenu nešto što mora funkcionirati.

U županiji imamo još puno posla. Dosta smo napravili, ali posla uvijek ima. Što se pak Sabora tiče, uvijek više do izražaja dođu oni koji su bili u izvršnoj vlasti, a to znači i da mogu predlagati kvalitetnija i bolja rješenja kroz zakonsku regulativu. Najvažnije je preusmjeriti više sredstava iz centralne blagajne prema općinama, gradovima i županijama. Prema nekim računicama, tek 9% od ukupnih javnih prihoda ide u gradove i županije, a od toga čak pola ide Gradu Zagrebu. Dakle, dobivamo tek minorna sredstva za funkcioniranje više od 522 jedinice lokalne samouprave i uprave, što, blago rečeno, nije dobro. U zemljama Europske Unije taj postotak je preko 20%, a negdje čak i do 30%. Tek s većim sredstvima možemo razvijati i unapređivati sve ono o čemu smo sada govorili. Upravo za to bih se najviše zalagao u Saboru, naravno, uz sve druge programe i projekte koje kanimo realizirati na razini županije, a za koje treba dodatna zakonska regulativa ili pak korekcije zakona.

Robert Škiljan

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (4)