Glasnik-SSNInformativno glasilo Samobora i Svete Nedelje

Roland Gajšak, pročelnik Upravnog odjela za financije Grada Samobora

U 2006. godini ni prirez ni kredit!

Nakon nekoliko desetljeća kontinuiranog vođenja financija Grada Samobora Slavko Miloš svoje je mjesto prepustio mlađem kolegi. Ovih dana, u funkciji savjetnika, zajedno sa svojim nasljednikom Rolandom Gajšakom, "češlja" rebalans proračuna koji se sprema za mjesec - dva, a polako se radi i na proračunu za 2006. godinu.

S novim pročelnikom Gajšakom porazgovarali smo o njegovom novom poslu, te o stanju u financijama Grada.

Ovo nije vaše prvo radno mjesto. Gdje ste dosada radili i koje poslove ste obavljali?

U svojih 32 godine života stekao sam 9 godina radnog iskustva. Zaposlio sam se odmah po završetku Ekonomskog fakulteta, koji sam završio u Zagrebu. Radio sam u nekoliko tvrtki. Četiri godine radio sam u Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva na mjestu stručnog savjetnika, pa mi je poznat rad uprave, i državne i lokalne. Posljednjih gotovo godinu dana radio sam u Centru za transfer tehnologije, koji je u vlasništvu Fakulteta strojarstva i brodogradnje, gdje sam radio na studijama izvodljivosti investicijskih projekata inovatora, na poslovima analize financijskih planova, a radio sam i na području europskih projekata, točnije na dva projekta za koje je bio zadužen Centar.

Već duže vrijeme ste u politici. U prošlom mandatu bili ste i član Poglavarstva Grada Samobora. Kakvo ste stanje sada zatekli u gradskim financijama?

Već otprije sam, kako ste naveli, dosta toga znao o radu Upravnog odjela za financije, pa me stanje nije zateklo. Naravno, još ću dosta toga morati naučiti, no, što se tiče samog ostvarenja proračuna i stanja likvidnosti Grada, nije bilo iznenađenja. Zatekao sam rezultate koje sam i očekivao - Grad je likvidan, stanje na računu je solidno, a proračun se u onom dijelu koji mi kontroliramo ostvaruje dobro. Što se tiče potpora koje Grad ostvaruje od države, one su nešto slabije, ali svaka ta stavka ili pozicija ima svoju posebnu priču.

U tijeku su pripreme za rebalans proračuna. Možete li već sada reći koje pozicije proračuna će doživjeti veće promjene?

Praksa je već prošlih godina bila da se u ovo doba godine, kada se već može steći uvid u ostvarivanje proračuna, izvrši rebalans proračuna po kojem se predvide i izvrše korekcije u trošenju gradskog novca. Već sada možemo reći da neke potpore s državnog nivoa, za koje smo dobivali garancije i uvjeravanja, nećemo ostvariti. To je prvenstveno potpora od 5 milijuna kuna koju smo trebali primiti od Hrvatskih voda i na koju smo u proračunu računali. Tako će se i rashodovna strana po pitanju investicija u vodovod koji provodimo na Žumberku morati reducirati.

Koji su razlozi odustajanja od projekta Žumberački vodovod?

Hrvatske vode su u programu investicija planirale financiranje Žumberačkog vodovoda, no kasnije su u financijskom planu tu investiciju izbacile. Razloge njihovog odustajanja ne znamo. Također, imali smo u planu prodaju naše nekretnine u Zagorskoj ulici, u kojoj je sad ured državne uprave, što je opet bilo vezano za preseljenje u prostore sadašnje policijske stanice, koja se neće ostvariti u ovoj godini. Procjena za tu nekretninu iznosila je 2.400.000 kuna. To su najveće stavke.

Za kada se planira spomenuto preseljenje?

Prema dopisu Ministarstva unutarnjih poslova, oni su odobrili sredstva za preseljenje samoborske policijske postaje u prostore Cadora u Ulici grada Wirgesa, međutim, ta sredstva nisu u proračunu za ovu godinu, već za sljedeću. Dakle, cijela realizacija preseljenja ostvarit će se tek iduće godine. Tada će se i uredi državne uprave, koji su sada razmješteni po drugim lokacijama, preseliti u sadašnju policijsku stanicu, a i neki naši upravni odjeli dobit će više prostora za rad.

Usporedo s pripremama za rebalans proračuna vode se i rasprave o proračunu za sljedeću godinu. Što nas čeka: prirez ili kredit? Ili postoji neko treće rješenje?

Što se tiče prihodovne strane za sljedeću godinu, ukoliko se donese politička odluka da se ide u veliki investicijski ciklus, ta sredstva se mogu osigurati na dva načina koja ste spomenuli - ili putem prireza ili putem dodatnog zaduživanja. No, prema mojim saznanjima, u sljedećoj godini planiraju se završeci dva kapitalna objekta: izgradnja sportske dvorane koja se planira završiti 2007., ali glavnina izgradnje će biti 2006. godine, i dovršetak zaobilaznice kojom bi se Samobor rasteretio teškog kamionskog prometa, a planiran je za 9. mjesec 2006. Ukoliko se ostane pri ta dva kapitalna objekta, oni se mogu financirati redovnim prihodom proračuna, jer se za sljedeću godinu očekuje, jednako kao i prethodnih, rast proračuna od nekih 10%. Uz pretpostavku da ostali troškovi i rashodi proračuna ne bujaju, a dodatna sredstva se usmjere na ta dva kapitalna objekta, oni će se na taj način moći financirati. Ako se odlukom politike bude išlo u još neke velike, kapitalne investicije, tada ćemo morati razmisliti o ove dvije solucije. Kao građanin ovoga grada bit ću protiv toga da se uvede prirez, jer mislim da smo upravo zbog neuvođenja prireza stvorili imidž Samobora kao grada u kojem je poželjno i lijepo živjeti, što se pogotovo odnosi na nešto imućnije građane Zagreba. Tu smo čak ostvarili dodatne prihode na poziciji poreza na dohodak, jer prirez utječe direktno na plaće svih građana. Što se tiče kredita, nisam ni tu za veliko povećanje zaduženosti Grada, no, sumnjam da postojeće kreditno zaduženje u idućim godinama možemo smanjivati. Dakle, treba se zaduživati u okviru mogućnosti, onoliko koliko se može otplaćivati, u razini povrata glavnice koju imamo godišnje. Treba ostati otprilike u istoj masi kreditnog zaduženja i s istim opterećenjem na poziciji kamata. Važno je napomenuti da, ukoliko se odlučimo za kredite, ti krediti moraju biti adekvatni investicijama za koje će biti namijenjeni, dakle za dugoročne investicije – dugoročni, za kratkoročne - kratkoročni krediti.

Imate li kakvih zamisli koje bi povećale prihode Grada? Ima li tu uopće prostora za nove zahvate?

Imamo zamisli i već sada smo pokrenuli određene aktivnosti. Do sada smo već imali porez na neiskorišteno poljoprivredno i građevinsko zemljište i poduzetničke nekretnine, ali po tim pozicijama nismo ništa ostvarivali. Prepustili smo to poreznoj upravi, ali oni opet zbog opterećenja koja imaju na naplati drugih poreza te poreze nisu bili u mogućnosti naplaćivati. Zato planiramo uvođenje jednog od ta tri poreza u skoro vrijeme i o tome će građani na vrijeme biti obaviješteni. Isto tako, prije godinu dana uveli smo nakandu za prekomjerno korištenje cesta, čiji su obveznici plaćanja te naknade naši koncesionari mineralnih sirovina, a opet nismo dosada ništa uspjeli naplatiti po toj naknadi. Naknade nisu naplaćene zbog toga što od koncesionara nismo dobili podatke o količini odvezenih sirovina, pa nismo ni mogli razrezati tu naknadu. Stoga u tom dijelu planiramo neke promjene, o čemu će koncesionari također biti na vrijeme obaviješteni.

Što je s naknadama za eksploataciju i šljunčarama?

Te naknade se isplaćuju, ali ne u iznosima koje smo planirali. Naknada iznosi otprilike 2,6% od prihoda koji se ostvaruju od eksploatacije. Za ovu godinu na poziciji Naknade za eksploataciju smo planirali ostvarenje od 500.000 kn i to planiramo uprihoditi do kraja godine.

Robert Škiljan

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (0)