13.04.2002.

Marijan Horvatinčić, inicijator otcjepljenja Rakovog Potoka od Grada Samobora

Nikad više zajedno

Marijan Horvatinčić, inicijator otcjepljenja Rakovog Potoka od Grada Samobora

U petak, 5. travnja održan je u Rakovom Potoku zbor građana tog naselja, a razlog okupljanja bio je dvostruk - rasprava o novom Statutu Grada Samobora, ali i razmjena mišljenja o ne više tako novoj inicijativi za, sada se to već javno govori, otcjepljenje Rakovog Potoka od Samobora i njegovo pripajanje Svetoj Nedelji. O tom je skupu već dosta toga rečeno. Inicijator spomenute inicijative Marijan Horvatinčić još je jednom iznio razloge za nezadovoljstvo Gradom Samoborom, a predstavnici Grada nudili su dokaze koji su govorili suprotno. Budući da je u sve to upleten i treći subjekt - Općina Sveta Nedelja, skup je završio pomirbenom porukom - neka se na stol stave sve karte, neka se vidi tko što nudi i za mjesec dana opet će se sjesti i razgovarati.

Budući da građane Samobora (izvan Rakovog Potoka) o tim događanjima nitko ništa ne pita, ali svatko o tome ponešto misli, pokušali smo u razgovoru s g. Horvatinčićem iskazati i vrlo određeni stav nemalog broja Samoboraca. On bi se mogao kratko sažeti - "A što će nam uopće Rakov Potok!? Neka si ga nose!"

Razmišljanja o Rakovom Potoku idu od ocjena da je to naselje slijepo crijevo Grada Samobora i da ga treba odstraniti, pa do toga da je ono prosperitetna gospodarska sredina. Recite nam nešto o toj sredini i njegovim gospodarskim potencijalima. Zašto bi Samoborcima trebalo biti stalo do njega?

Malo sam istraživao i došao sam do nekih podataka, koji ne moraju biti sto posto točni, ali podatak o 1070 stanovnika je sasvim točan, 850 glasača je točno, 380 objekata je također točno, a ovo ostalo su moje procjene. Osim 1070 mještana koji su prijavljeni u Rakovom Potoku, ovdje živi između 50 i 100 mještana koji nisu tu prijavljeni. Imamo 856 glasača i imamo, prema našim procjenama, a obzirom da se tamo svi poznajemo i to je bilo lako izbrojiti, između 400 i 500 zaposlenih, 55 do 60 obrta i poduzeća i nekoliko firmi koje tamo rade, ali nemaju sjedište u Rakovom Potoku.

Iz ovog proizlazi da Samobor nema samo Rakov Potok kao neku vreću bez dna u koju bi bacao hrpe novca, već da godinama, a ja tvrdim i trideset godina, bere novce iz Rakovog Potoka, a da ništa ne vraća. Garantirano, jer ja se ne sjećam da je u zadnjih 30 godina nešto značajnije Samobor uložio u Rakov Potok. Ja imam 42 godine i u Rakovom Potoku sam bio u svakoj akciji od malih nogu, praktički od osnovne škole nijedna akcija u Rakovom Potoku nije napravljena da mene nije bilo. Vječito sam nosio foto aparat sa sobom i slikao sam, pa imam i mnogobrojne dokaze. Ali, na žalost, nemam nekakvih dokaza da je svih tih godina izgrađen nekakav objekt.

Poklapaju li se onda vaša razmišljanja sa stavovima onih građana Samobora koji kažu da nam Rakov Potok ne treba?

Ne znam je li baš građanima Samobora treba Rakov Potok, ali u svakom slučaju trebaju im novci koje Rakov Potok izdvaja u proračun Grada Samobora. Ja sam malo to istraživao i došao do podatka da u Samobor ide 32% od poreza na plaću. Nemam točan iznos kod sebe, ali to je sasvim solidna cifra. Isto tako ide komunalna naknada. Ja, primjerice, za radionicu od 40 kvadrata i kancelariju koja ima 12 kvadrata plaćam 174 kune komunalne naknade.

To je sitnica. Samoborka plaća komunalnu naknadu 130.000 kuna.

Dobro, ali ja sam firma s troje zaposlenih, a Samoborka ih ima ne znam koliko. Pustimo sad to. Ja osim komunalne naknade za radionicu i kancelariju plaćam i komunalnu naknadu za kuću i garažu koja se nalazi u istom dvorištu. Osim mene u Rakovom Potoku ima 380 objekata, pa puta toliko novaca, pa si vi izračunajte. Ja sam napravio jednu analizu prema kojoj Rakov Potok izdvaja nekih 600.000 kuna. Neki ljudi su još radili slične proračune i procjene se kreću od 500.000 do 1.000.000 kuna godišnje koje Rakov Potok izdvaja u proračun Samobora. Prema tome, mi nismo samo vreća bez dna i da su oni nama vraćali milijun kuna godišnje, kroz 30 godina to je 30 milijuna kuna, a kroz zadnjih par godina uložili su nekakav sitniš. I ono što se spremaju uložiti u budućnosti to su cifre da ti mozak stane. To je na vrbi svirala.

Pred nama je nešto manje od mjesec dana vremena u kojima treba vidjeti kuda i kako, što nudi Grad Samobor, a što Sveta Nedelja. Vaš stav se zna, a po svemu sudeći i mještani bi u Svetu Nedelju. Ima li kakvih naznaka da će se to i ostvariti?

Prije deset mjeseci kad sam krenuo s tom akcijom ni sam nisam imao sve podatke o Rakovom Potoku, ali danas, svi mještani Rakovog Potoka znaju što je Marijan htio reći. Tvrdim da i svi Samoborci znaju što sam htio reći, a i Sveta Nedelja isto tako. Znači, treba pustiti na volju narodu, jer tko je Marijan Horvatinčić da vuče Rakov Potok u Svetu Nedelju ili bilo kamo drugamo? O sudbini Rakovog Potoka odluku moraju donijeti sami mještani i to bi bilo normalno. Međutim, politika je čudna. Ispada da o sudbini mjesta ne odlučuju mještani, nego odlučuje neka stara baba iz Strmca, Orešja ili ne znam od kuda, koja ima 85 godina i koja bude sutra ili prekosutra umrla i da odlučuje ova vrećica koju budem ja danas kupio u dućanu s kruhom i mlijekom i onda ju moram nekamo baciti.

Što znače te metafore s babom i vrećicom?

Onaj tko poznaje situaciju i tko to hoće razumjeti taj i kuži. To znači otprilike ovako: Samobor sasvim sigurno na neki način, neću reći da ucjenjuje, ali drži šapu nad odlukom Svete Nedelje. Konkretno, Sveta Nedelja nema sada groblje, jer im je groblje popunjeno i imaju nekih problema s puštanjem u upotrebu novog groblja koje su napravili, a koje je praktički gotovo. Drugo, Sveta Nedelja nema smetlište i ovisna je o Samoboru gdje će baciti tu moju vrećicu.

Sveta Nedelja nema ni vatrogasnu postrojbu koju Grad Samobor plaća, a koja gasi požar i u Svetoj Nedelji, a nema ni mnogo drugih stvari, jer Sveta Nedelja je ipak samo općina.

Slažem se. To su stvari o kojima, moram priznati, ja ne razmišljam. Ali, takve stvari ne utječu na odluku Rakovog Potoka. Možda je malo cinično, ali zašto bi mi trebali misliti o tome tko će gasiti požare u Svetoj Nedelji? Nama gase požare vatrogasci iz Kerestinca i Svete Nedelje, a ako bude velika frka, došli budu i iz Samobora. Mi smo, u krajnjoj liniji, sigurno u Rakovom Potoku u prošlosti nešto i izdvajali za tu vatrogasnu postrojbu. Ja ne razmišljam tako daleko.

Ne radi se samo o politici. Upravljanje jedinicama lokalne samouprave kompleksan je posao.

Ne mislim da me se baš to ne tiče. Ja sam odgovoran i mislim da me se puno stvari tiče, ali nisam o tome razmišljao. Isto tako ne mogu zamisliti da je naša škola područna škola Svete Nedelje, a Samobor bi sada trebao financirati tu školu. U Kerestincu je tako napravljen dječji vrtić i ne mogu zamisliti kako će se naši klinci upisivati u vrtić koji nam je kilometar i pol daleko, a nismo u toj općini. Osim toga, prije dvije, tri godine Samobor je organizirao čišćenje šuma koje su bile užasno zapuštene, odvezeno je nekih 200 kamiona smeća i to je hvalevrijedna akcija, svi smo bili ponosni i sudjelovali smo, ali kako ja puno šećem, prošao sam šumom i šuma je opet puna smeća.

Zašto?

Zašto? Zato što kontejner Komunalca iz Samobora dovezen meni u dvorište košta 470 kuna, a isti taj kontejner isto poduzeće doveze u Malu Goricu kod mojih prijatelja i oni ga budu platili 100 kuna. Razliku u cijeni financira Općina Sveta Nedelja i Komunalac opet dobije svoje novce. Na mjestu gdje smo mi očistili smeće u šumi opet su hrpe smeća.

Problem je, između ostalog, i u nelogičnim granicama i broju županija, općina i gradova. Postoji mogućnost da se napravi nova raspodjela, a u tom slučaju sve će se raditi ispočetka i vaša inicijativa bit će na neki način bespredmetna.

Niste rekli hoće li se Samobor priključiti Svetoj Nedelji ili Sveta Nedelja Samoboru. Ne mogu zamisliti da Samobor i Sveta Nedelja opet budu u istom košu.

Naravno, izgubile bi se brojne općinske funkcije.

Dobro, to sad nije moj problem. Činjenica je da je nama u Rakovom Potoku dosta čekanja. Mi čekamo godinama, doslovno. Podržavam ono gradonačelnikovo "od Otoka do Rakovog Potoka", ali nek se krene od Rakovog Potoka, od nas. Pa ono što ostane neka bude Otoku. Ovako ono što ostane dobije Rakov Potok.

Robert Škiljan

 

Marijan Horvatinčić, inicijator otcjepljenja Rakovog Potoka od Grada Samobora

Arhiva 2024

2023

2022

2021

2020

2019

2018

2017

2016

2015

2014

2013

2012

2011

2010

2009

2008

2007

2006

2005

2004

2003

2002